Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Poslednji dan Sajma knjiga – Nedelja na štandu Lagune – Raspored potpisivanja i aktivnosti

I završnog dana Sajma knjiga na Laguninom štandu mnogo aktivnosti i druženja s piscima.
Laguna, Hala 1, 11.00: Siniša Soćanin, „Ubisvet“
Laguna, Hala 1, 11.30: Vladislava Vojnović, „Priče iz glave“
Laguna, Hala 1, 12.00: Igor Marojević, „Roman o pijanstvima“
Laguna, Hala 1, 12.30: Nenad Novak Stefanović, „Beograd kroz ključaonice 100 kuća“
Laguna, Hala 1, 14.00: Hari Slipičević, „Ključ besmrtnosti“

Potpisivanje knjige „Vatra i led“ Vesne Radusinović je otkazano.
Siniša Soćanin potpisivaće svoju knjigu „Ubisvet“ od 11 sati. Neko ubija obične građane, ljude bez ikakve veze s kriminalom. Inspektorka Sofija preuzima slučaj, uprkos tome što se još nije oporavila od samoubistva svog supruga. Njoj pomaže mladi inspektor Petar, ali oni su nemoćni jer nema nikakvih tragova. „Ubisvet“ počinje kao originalni psihološki triler, a prerasta u jedinstveni spoj žanrova, koji stilom i strukturom prevazilazi poznate postupke i postaje mnogo više od krimi priče kakve ste dosad čitali – postaje metafora današnjeg društva.
„Priče iz glave“ Vladislave Vojnović maštovite su priče za strpljive roditelje i nestrpljive mališane. Jednoj Milici mama „čita“ iz glave, tj. priča joj priče u čekaonici ispred laboratorije, pred put na rekreativnu nastavu, na plaži, dok idu iz pozorišta kući, nose mačku veterinaru ili na brzinu pre spavanja. Milica se meša u mamine vesele i razbarušene priče baš onako kako bi se i ostali mladi čitaoci mešali. Iako se tu pušta mašti na volju, ipak je sve kao i u stvarnom životu. Vladislava će knjigu potpisivati od 11 sati i 30 minuta.
Od 12 sati na Laguninom štandu Igor Marojević će potpisivati svoju novu knjigu „Romanom o pijanstvima“. Maja 2009. godine u džez klubu na Vračaru dva prijatelja razrađuju uređivačku strategiju za književni časopis. Situacija je nakon dve-tri rakije izmakla kontroli, na svu sreću brzo su stigla kola Hitne pomoći i policija. Tako započinje roman čiji glavni junak, pisac zavisan od alkohola, promiskuitetan i sklon tuči, pokušava da izroni iz problema. Ovom knjigom Igor Marojević je prešao opasnu granicu do koje je svojim dosadašnjim pisanjem stizao, i nije stradao.
Nenad Novak Stefanović potpisivaće knjigu „Beograd kroz ključaonice 100 kuća“ od 12 sati i 30 minuta. Kroz istoriju sto beogradskih zdanja, autor daje panoramu grada na ušću dveju reka, raskrsnici Istoka i Zapada. U ovom jedinstvenom vodiču saznaćete malo poznate činjenice o građevinama pored kojih svakodnevno prolazite kao i brojne kuriozitete koji će oplemeniti vaš pogled na grad. Šetnja kroz Beograd postaće vam nezaboravno iskustvo.
Od 14 sati autor regionalnog bestselera „Ključ besmrtnosti“ Hari Slipičević biće na Laguninom štandu. Ovaj napeti roman vodi nas kroz savremenu potragu za Knjigom mrtvih, koja je pod zaštitom moćnog klana Ptolemeida. Kroz splet istorijskih misterija, legendi, akcije i intrige, za njom tragaju tajna društva, bezbednosne agencije, religijski fanatici i vlade modernih država. U priču se na svoj trideset i treći rođendan upliće Mek Luit, naučnik i boem, koji i ne sluti šta ga sve povezuje s egipatskim bogom Ozirisom, prvim čuvarem Knjige mrtvih.

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Radio Laguna, Bambi, Grand Motors, City Residence, Voždove kapije, Moj Aviv, Generali osiguranje, Bel Medic, Beogyn, Hemofarm, Sport klub, Tref sport, Nescafé, Henkel, Dexy Co.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštegova #SajamKnjiga2019 i #lagunaknjige i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća. A kad završe kupovinu, neka nam fotografišu svoj sajamski ulov uz hešteg #DodajNaSpisak.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Hari Slipičević

Hari Slipičević

<p style="text-align: justify">Hari Slipičević je rođen 1968. u Mostaru, gradu na obalama smaragdne reke Neretve u Bosni i Hercegovini. Toplina i kreativnost tog Mediteranskog grada oblikovale su njegovu ličnost. Odrastao je i školovao se u Mostaru, koji je usled tragičnih ratnih dešavanja napustio 1996. otkad živi i radi u Holandiji. Otac tri kćerke, pasionirani zaljubljenik u samoodbrambenu veštinu &bdquo;Krav Maga&ldquo; po zanimanju ekonomista, uspešno nalazi svoje mesto u poslovnom svetu. Pokreće i vodi &bdquo;Fondaciju Slipičević&ldquo;, preko koje se bavi humanitarnim radom i podržava pozitivne inicijative u Mostaru i BiH.<br /> <br /> Godine 2016. objavljuje prve dve knjige: <em>Biseri od kamena</em> i <em>Mostarac lavljeg srca</em>, posvećene dragim ljudima iz porodice. Nakon značajnog uspeha ovih knjiga, odlučuje da se aktivno posveti staroj ljubavi &ndash; pisanju. Tako nastaje roman <em>Ključ besmrtnosti</em>, prvi deo zamišljene trilogije.</p>

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Slika Siniša Soćanin

Siniša Soćanin

<p style="text-align: justify">Siniša Soćanin je rođen u Sremskoj Mitrovici 1972. Piše za decu i odrasle. Objavio je zbirku priča &bdquo;Tri reda zuba&ldquo; (Matica srpska, 2002). Priča &bdquo;Premijera&ldquo; bila je u užem izboru na međunarodnom konkursu <em>Lapis Histriae</em> 2016. Njegov ekološki komad &bdquo;Gospodari metle&ldquo; najgledanija je dečja predstava pozorišta &bdquo;Dobrica Milutinović&ldquo; u Sremskoj Mitrovici. Komad za decu &bdquo;Petrarka&ldquo; je na repertoaru istog pozorišta od 2017. godine. Roman za decu &bdquo;Bandoglavić Strahinja&ldquo; (2018) bio je u najužem izboru za nagradu Zmajevih dečjih igara, nagradu &bdquo;Neven&ldquo; i nagradu Grada Niša za književnost za decu i mlade. &bdquo;Ubisvet&ldquo; (2019), njegov prvi roman za odrasle, bio je u užem izboru za nagradu &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; i širem izboru za Ninovu nagradu. &bdquo;Mapa oproštaja&ldquo; je njegov drugi roman za odrasle. Živi u Zemunu.</p>

Slika Vesna Radusinović

Vesna Radusinović

<p style="text-align: justify">Vesna Radusinović, autor bestselera <em>Muškarci su kao čokolada</em>, <em>Ostrvo muškaraca, obala žena</em>, <em>Ona & ona</em>, nametnula se kao autor koji angažovano tematizuje dramu ovog vremena. <br /> <br /> Diplomirala je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka, stručnjak je za marketing (magistar marketinga). <br /> <br /> Bila je urednik časopisa <em>Profil</em> i <em>Dama</em>.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu sa sinom Vedranom i suprugom Milomirom Marićem.</p>

Slika Vladislava Vojnović

Vladislava Vojnović

<p style="text-align: justify">Vladislava Vojnović (Bela Crkva, 1965). Završila je dramaturgiju na FDU u Beogradu. Objavila je zbirke pesama &bdquo;Ženske junačke pesme&ldquo; (2002), &bdquo;Lovac na grinje&ldquo; (2007), &bdquo;PeeMeSme&ldquo; (2010) i romane &bdquo;Lenjinova desnica&ldquo; (2010) i &bdquo;Kozje uši&ldquo; (2013). Piše za film, televiziju, pozorište i radio. Dobila je nagrade &bdquo;Rade Obrenović&ldquo; Zmajevih dečjih igara i &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za &bdquo;Princa od papira&ldquo; 2008. godine. Živi u Zemunu, gde s mužem Milošem Spasojevićem, filmskim i TV-snimateljem, gaji malu filmsku producentsku kuću, jednu običnu kuću, jednu kćerku i tri mačke.&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x