Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Porajmos“ Dušana Savića uskoro na poljskom i makedonskom jeziku

Na javnom konkursu Ministarstva kulture i informisanja za odabir reprezentativnih dela koja će se prevoditi na strane jezke odlučeno je da roman „Porajmos“ Dušana Savića bude preveden na poljski i makedonski jezik.

„Porajmos“ Dušana Savića govori o večitoj i bolnoj temi holokausta kroz uzbudljivu pripovest o sudbinama junaka koje su se preplele usled njihove zatočenosti na istom poprištu zločina.

Tragične životne priče trojice glavnih likova, Save, Oskara i Ragiba, ukrstiće se 1941. godine u Aušvicu. Ovaj roman govori o večitoj i bolnoj temi porajmosa kroz uzbudljivu pripovest o sudbinama junaka koje su se preplele posle njihovih stradanja u logoru. Igrom slučaja Oskarova sestra i Ragibova usvojenica Rahela, devojčica čiji život nagoveštava sliku generacija odraslih nakon Drugog svetskog rata, naći će se u okolnostima koje prevazilaze iskustvo njenih predaka.

„Život, nažalost, ne ponavlja pružene prilike“, razmišlja arhitekta Oskar u romanu, u trenutku kada mu postaje jasno da se odrekao lepe budućnosti i da je njegov korak u paklenu ratnu mašineriju nepovratan. Ipak, ispostaviće se da život, isto tako, pruža prilike kojima iskupljuje ljudsku nesreću i vraća tasove pravde u ravnotežu.

O strahotama Drugog svetskog rata ispisan je ogroman broj knjiga, a „Porajmos“ ne liči ni na jednu od njih.

Dušan Savić je sa mnogo pripovedačkog umeća predstavio univerzalnu priču o dobru i zlu, slažući u ovaj lapidaran mozaik sliku jednog doba.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dušan Savić

Dušan Savić

<p style="text-align: justify">Dušan Savić, rođen je 21.08.1952. godine u Banja Luci. Pisanjem je počeo da se bavi 2005. godine. Piše poeziju i prozu. Objavljene su mu pesme dvojezično u &bdquo;Anthologie der Migration aus Südosteuropa, den Balkanländern&ldquo;, u izdanju &bdquo;EYE Verlag&ldquo;, Landeck, Tirol, Austrija (2005); zbirka pesama &bdquo;Kamenje govori&ldquo;, izdavača Svetulka 44, Sofija, Bugarska (2006); &bdquo;Fenster der Seele&ldquo; (2008) i &bdquo;Auf den Flügeln der Zeit&ldquo;, Zadužbine &bdquo;Petar Kočić&ldquo;, Banja Luka &ndash; Beograd (2009); &bdquo;Neu österreichischen Lyrik und kein Wort Deutsch&ldquo;, izdavača Haymonverlag, Innsbruck, Austrija; u zborniku pesama &bdquo;Rudnička vrela&ldquo; iz Gornjeg Milanovca (2008) i u zborniku &bdquo;Dvadesetog međunarodnog susreta pesnika Garavi Sokak&ldquo;, književnog kluba Miroslav Mika Antić iz Inđije (2009). Prvu priču objavljuju mu dnevne novine &bdquo;Politika&ldquo;, marta 2007, a potom izdavač &bdquo;Nezavisne Novine&ldquo;, Banja Luka, iste godine objavljuje kratke priče &bdquo;Sedlo&ldquo; &ndash; Banja Luka iz kofera uspomena. Roman &bdquo;Bečki točak&ldquo; objavljuje mu izdavačka kuća &bdquo;Treći trg&ldquo; iz Beograda (2009) koji je Ambasada Republike Srbije u Austriji predložila za književnu nagradu &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo;, 2010. godine, a potom ga objavljuje austrijski izdavač &ldquo;United p.c. Verlag &ndash; Neckenmarkt&ldquo; na nemačkom jeziku (2012). Priče mu objavljuje nekoliko književnih časopisa: &bdquo;Priča&ldquo; iz Beograda (2009); &bdquo;Književnik&ldquo; i &bdquo;Putevi&ldquo; iz Banja Luke (2010); &bdquo;Luča&ldquo; iz Subotice (2012) i &bdquo;Tisa&ldquo; iz Bečeja (2012). Na konkursu za kratku priču &bdquo;Simha Kabiljo&ldquo;, Židovske Kulturne Scene &ndash; BEJAHAD iz Zagreba, dobio svoju prvu književnu nagradu za priču &bdquo;El Bahar&ldquo;. Roman &bdquo;Porajmos&ldquo; u izdanju Lagune objavljen je 2013. godine. Živi i stvara u Beču i Somboru.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x