Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Ponedeljak na štandu Lagune – Sajam knjiga 2017.

Drugog dana Sajma knjiga na štandu Lagune u Hali 1 ugostićemo brojne pisce:

Laguna, Hala 1, 14.00: Zoran Penevski „Ponoć u njenim rukama“
Laguna, Hala 1, 15.00: Blagoje Grahovac „Tri cunamija ili Evropa je ranjena“
Laguna, Hala 1, 16.00: Radoslav Petković „Savršeno sećanje na smrt“
Laguna, Hala 1, 17.00: Svetislav Basara „Pušači crvenog bana“
Laguna, Hala 1, 18.00: Dejan Lučić „Profesori smrti 1 – Nosači kovčega“
Laguna, Hala 1, 19.00: Dragiša Ivelja „Bio sam Titov špijun“
Od 14 sati Zoran Penevski će potpisivati svoj novi roman „Ponoć u njenim rukama“. Ovo je uznemirujuća priča o onome što ljubavnici prećutkuju i kad misle da su sasvim iskreni, o onome što uskraćuju jedno drugom i kad su uvereni da vole bez ostatka, o stvarnosti koja nagriza njihov unutrašnji svet čak i onda kad duboko veruju da njihovu ljubav ništa ne može da naruši.

Nakon knjiga „Glasovi iz gluve sobe“ i „Banditosi“ general u penziji Blagoje Grahovac ponovo iznenađuje malo poznatim i do sada nepoznatim činjenicama u knjizi „Tri cunamija ili Evropa je ranjena“. U njoj autor, baveći se prevashodno geostrategijom i razvojem međudržavnih odnosa, a na Balkanu posebno i međunacionalnih, uverljivo dokazuje da su razlozi vođenja geopolitike i ekonomije puki interes najužih grupa vlasnika krupnog kapitala. Grahovac će biti na štandu Lagune u Hali 1 u ponedeljak od 15 sati.

Remek-delo novije srpske književnosti, Petkovićev roman o poslednjim danima Vizantije „Savršeno sećanje na smrt“ objedinjuje poigravanje pisca istorijom, religijom i magijom, pružajući uverljivu predstavu i duhovne i geografske mape odumirućeg Carstva. Petković će se družiti sa posetiocima Sajma od 16 sati.

Zbirka „Pušači crvenog bana“ Svetislava Basare sastavljena je od izabranih tekstova objavljivanih od 2012. do 2017. godine i predstavlja literarno svedočanstvo o mentalitetu i identitetu srpskog naroda, naravima i delanjima srpskih vođa i njihovih podanika. Provokativnim stilom, urnebesnim humorom i satirom, proslavljeni srpski pisac Svetislav Basara u stampedu reči bespoštedno domanovićevski kritikuje javne delatnike, političare, slavne ličnosti i one koji vole da se tako predstavljaju. Basara svoje knjige potpisuje od 17 sati.

Dejan Lučić će se družiti sa čitaocima od 18 sati u Hali 1 Beogradskog sajma. „Nosači kovčega“ je njegova prva knjiga u serijalu „Profesori smrti“ u kojoj razotkriva metod rada Rojal tribunala u kreiranju atentata. Rojal tribunal čine britanski dvor i glave porodica Rotšild i Rokfeler. Njegove izvršioce danas od milja zovu „bakini momci“ – oni su nevidljivi i infiltrirani u obaveštajne službe: MI-6, CIA, KGB, FSB, DGSE, BND, ali i UDB i njene naslednice BIA, VBA, VOA.

Dragiša Ivelja će od 19 sati predstaviti knjigu „Bio sam Titov špijun“ u kojoj čitamo o uzbudljivom životu legendarnog špijuna, koji sa skrivenom beretom svakodnevno gleda smrti u oči, bio je prepun intriga, brzih automobila, šverca dijamanata, manekenki, najskupljeg šampanjca, borbi sa mafijaškim porodicama i ustaškom emigracijom, ali i sukoba unutar obaveštajne službe…

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, kompanija Bambi, Grand kafa, Avon, Henkel, Coca Cola, Generali, Dexy Co, Emmezeta, Bioten, Klub kniževnika, Sport klub i MEF Fakultet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Blagoje Grahovac

Blagoje Grahovac

<p style="text-align: justify">Blagoje Grahovac, general avijacije u penziji, kolumnista je nezavisnog dnevnika <em>Vijesti</em>, poznati analitičar geopolitičkih i društvenopolitičkih procesa u regionu i gostujući predavač iz tih oblasti na nekoliko univerziteta.<br /> <br /> Rođen je 6. aprila 1949. godine u Nevesinju (BiH), gde je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Mostaru, pilotsku profesiju je otpočeo u Sloveniji (Bled i Celje), a Vazduhoplovnu vojnu akademiju je završio u Zadru 1970. godine, kao prvi u rangu. Njegovo ime je upisano na počasnu ploču Vazduhoplovne vojne akademije. Završio je Komandnoštabnu akademiju RV i PVO i Školu nacionalne odbrane u Beogradu. Kao oficir-pilot službovao je u Zadru, Titogradu, Sarajevu i Beogradu. Kao pilot i instruktor letenja, leteo je na avionima galeb, jastreb, super galeb, orao i MIG-21. Nosilac je zlatnog pilotskog znaka kao najvišeg priznanja u pilotskoj profesiji u SFRJ. Bio je na sledećim vojnim dužnostima: komandant avijacijske eskadrile, komandant avijacijskog puka, komandant Vazduhoplovne vojne akademije, komandant Vazduhoplovnog korpusa, načelnik sistema vazduhoplovne podrške u Komandi RV i PVO, pomoćnik načelnika GŠ za RV i PVO i zamenik ministra odbrane. Dobitnik je Decembarske nagrade za rukovođenje i komandovanje, kao najvišeg priznanja za tu oblast u SFRJ. Služba u vojsci mu je prekinuta mimo njegovog zahteva 1999. godine u činu general-potpukovnika avijacije. Nakon prestanka aktivne vojne službe vršio je dužnosti savetnika predsednika Republike Crne Gore, savetnika predsednika Državne zajednice Srbije i Crne Gore i savetnika predsednika Skupštine Crne Gore. Do sada je objavio pet knjiga: &bdquo;Opasne stvari&ldquo;, &bdquo;Lice nacije&ldquo;, &bdquo;Geopolitika i Balkan&ldquo;, &bdquo;Geopolitički rebus&ldquo; i &bdquo;Braća po gluposti&ldquo; u izdanju <em>Daily Pressa</em>.</p>

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Dragiša Ivelja

Dragiša Ivelja

<p style="text-align: justify">Ko je Titov špijun &ndash; Dragiša Ivelja &ndash; sa kodnim imenom Relja? Još kao klinca angažovao ga je Čika, tatin drug koga su zvali i Lisac. On ga je posmatrao i pratio kako raste i stasava, stavljao ga je na probe primerene starijima. <br /> Prvi ozbiljan zadatak koji je morao da obavi &ndash; tokom obuke &ndash; bio je put od jugoslovensko-italijanske granice do Skoplja, bez novca i dokumenata. Za tačno određeno vreme morao je da se pojavi u kancelariji otpravnika vozova na železničkoj stanici u Skoplju, a tokom puta nije smeo da dozvoli da ga legitimiše ili zaustavi bilo koja služba. Zadatak je izvršio pre zadatog roka. <br /> <br /> U Reljinom dosijeu pisalo je: &bdquo;&hellip;miran i tih kad treba, prilagodljiv situaciji i raznim društvenim sredinama, bez obzira na starost i uzrast osoba sa kojima kontaktira na zadatku. Odlučan i neočekivano reaguje u situacijama opasnim po njega ili po realizaciju zadatka. Nepotkupljivi patriota&hellip; Mane: teško podnosi autoritete.&ldquo; <br /> <br /> Prvi zadatak za Relju bio je vezan za rad sa našim emigrantima u inostranstvu. Pokrenuo se ringišpil konstantnog adrenalina, lepih i ružnih trenutaka, a često i opasnih i teških. <br /> <br /> Osnovni podaci o Dragiši Ivelji izostavljeni su na insistiranje autora.</p>

Slika Radoslav Petković

Radoslav Petković

<p style="text-align: justify">Radoslav Petković rođen je 1953. godine u Beogradu.<br /> <br /> Objavio je romane: <em>Put u Dvigrad</em> (1979, Nagrada &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo;), <em>Zapisi iz godine jagoda</em> (1983), <em>Senke na zidu</em> (1985), <em>Sudbina i komentari</em> (1993, nagrade: &bdquo;Meša Selimović&ldquo; i &bdquo;Borbina nagrada&ldquo; za najbolju knjigu godine, NIN-ova nagrada za najbolji roman godine) i&nbsp;<em>Savršeno sećanje na smrt</em> (2008, nagrada &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;); knjige priča: <em>Izveštaj o kugi</em> (1989, &bdquo;Andrićeva nagrada&ldquo;) i <em>Čovek koji je živeo u snovima</em> (1998, &bdquo;Vitalova nagrada&ldquo; za knjigu godine); i knjige esejističke proze <em>Ogled o mački</em> (1995), <em>O Mikelanđelu govoreći</em> (2006), <em>Vizantijski internet </em>(2007),&nbsp;<em>Upotreba vilenjaka</em> (2008) i&nbsp;i <em>Događaj godine</em> (2010).<br /> <br /> Dela Radoslava Petkovića prevođena su na engleski, francuski, nemački, grčki, mađarski, bugarski, slovenački, slovački i makedonski jezik.<br /> <br /> Prevodio je sa engleskog Čestertona, Tolkina, Defoa i Stivensona.<br /> <br /> Priče Radoslava Petkovića nalaze se u više antologija objavljenih u zemlji i inostranstvu.<br /> <br /> Živeo je i radio u Novom Sadu. Preminuo je 2024. godine.</p>

Slika Svetislav Basara

Svetislav Basara

Svetislav Basara (1953, Bajina Bašta), romansijer, pripovedač i dramski pisac. Autor je više od dvadeset knjiga – romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je mnogih srpskih i međunarodnih književnih nagrada. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Objavio je: – knjige priča: „Priče u nestajanju“ (1982), „Peking by Night“ (1985), „Izgubljen u samoposluzi“ (2008) i „Majmunoopisanije“ (2008); „Očaj od nane“ (2016); – romane i novele: „Kinesko pismo“ (1985), „Fama o biciklistima“ (1987), „Na Gralovom tragu“ (1990), „Napuklo ogledalo“ (1986), „Mongolski bedeker“ (1992, Nolitova nagrada), „De Bello Civili“ (1993), „Looney Tunes“ (1997), „Sveta mast“ (1998), „Ukleta zemlja“ (1995), „Kratkodnevica“ (2000), „Džon B. Malkovič“ (2001), „Srce zemlje“ (2003), „Fantomski bol“ (2005), „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ (2006), „Dnevnik Marte Koen“ (2008), „Fundamentalizam debiliteta“ (2009), „Tajna istorija Bajine Bašte“ (2010), „Početak bune protiv dahija“ (2010), „Mein Kampf“ (2011), „Dugovečnost“ (2012), „Gnusoba“ (2013), „Anđeo atentata“ (2015) i „Andrićeva lestvica užasa“ (2016); – drame: „Bumerang“, „Oksimoron“ (2001) i „Nova Stradija“ (2009); – knjige eseja: „Na ivici“ (1987), „Tamna strana Meseca“ (1992), „Drvo istorije“ (1995), „Virtuelna kabala“ (1996), „Vučji brlog“ (1998), „Pušači crvenog bana“ (2017), „Atlas pseudomitogije“ (2019); – prepisku: sa Miljenkom Jergovićem „Tušta i tma“ (2014) i „Drugi krug“ (2015). Laguna je, počev od 2009, objavila nova izdanja romana „Fama o biciklistima“, „Ukleta zemlja“, „Looney Tunes“, „Sveta mast“, „Napuklo ogledalo“, „Mongolski bedeker“ i „Srce zemlje“. Dvostruki je dobitnik je Ninove nagrade za romane „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ i „Kontraendorfin“; nagrade „Isidora Sekulić“ i nagrade Srpskog književnog društva „Biljana Jovanović“ za roman „Anđeo atentata“ i prvi je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“ za rukopis u nastajanju. Drame su mu izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na engleski, francuski, nemački, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik. Član je Srpskog književnog društva.

Slika Zoran Penevski

Zoran Penevski

<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x