Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Pisci preporučuju: popust od 30% na knjige koje predlaže Nenad Novak Stefanović [video]

Njegove knjige su pouzdan putokaz do mnogih nepoznatih pojedinosti o onome što se događalo iza kulisa javnih i privatnih zgrada u Beogradu. Nenad Novak Stefanović piše i sjajne istorijske trilere, a ovoga puta, za čitaoce preporučuje knjige koje čita.
Nenad Novak preporučuje, a Laguna na istaknute knjige odobrava sjajan popust od 30% koji važi na sajtu www.laguna.rs od subote 18. aprila u 9 sati do utorka 21. aprila u 9 sati.

Evo preporuka:

„Dragi čitaoci Lagune, pozdravljam vas iz svoje književne radionice, iz ovog vanrednog stanja. Na neki paradoksalan način, meni se nije mnogo promenio život. Ja i dalje sedim u kući, čitam i pišem, samo što je moje pisanje konačno ostvarilo svoj san. Jer sve moje vreme postalo je njegovo. Ali uspevam da se izborim sa pisanjem i da ukradem malo vremena za čitanje.

Evo preporuka za tri knjige koje se meni sviđaju i koje mislim da su dobre za ovo ’izvanredno’ stanje.
Prva je ’Moravska noć’ Petera Handkea. Handke je jedan izvanredan um, germanski um koji se bavi Srbijom, čak, posle Feliksa Kanica, to radi na jedan najumniji i dobronameran način. Dobio je i Nobelovu nagradu za književnost. Handkea sam upoznao baš kada je bio u Srbiji, kada je sakupljao građu za pisanje o nama, i mogu reći da je to jedan nesvakidašnji pogled. Imao sam utisak kad me je pogledao, kao da me slaže po nekim policama svog intelektualnog sveta. ’Moravska noć’ je priča o nama na način na koji niko ne može da napiše osim njega, tako dubinski i tako vanredno.
Druga knjiga je lakša priča i uključio sam je ovde zato što sam gledao film Romana Polanskog na Festu, ’Optužujem’. To je Robert Heris i triler ’Oficir i špijun’, brzo pisan, tačan, o aferi Drajfus. Priča je univerzalna, kako da se izborimo sa svojim moralnim stavovima u vreme kada su oni suprotni većini. Gde naći snagu? Dobra knjiga.
Treća nije nimalo laka i preporučujem je onima koji su spremni da uđu u intelektualni izazov. To je Slavoj Žižek i njegova nova knjiga ’Kao lopov usred bela dana’. Kao i sve Žižekove knjige i ova je ni o čemu i o svemu. ’Žižekovski’ pogled na svet je veoma čudan, veoma zahtevan, ’bezobalan’. Sećam se kada je Žižek bio u Beogradu, slušao sam ga na jednoj tribini. On priča o Jugoslovenskoj narodnoj armiji istovremeno je mešajući sa Frojdom, sa Lakanom, sa Marksom. ’Bezobalna’ priča o svemu i jedan poziv na takmičenje, da vidimo kolika je kome intelektualna snaga.

To su te tri knjige. Budite zdravi. Ja pišem, očekujem da će nešto da izađe iz ovog vanrednog stanja, ali u kom smeru, još ćemo videti.“
Preporukama za čitanje koje je dao Nenad Novak Stefanović, dodajemo i njegov sjajan istorijski triler „Jedno ubistvo u Patrijaršiji“, uzbudljivu potragu islednika Krste Pavlovića za ubicom profesora Lukića koje će voditi Krstu od internata za mlade pravoslavce, Doma Svetog Save, preko skrivenih tunela kalemegdanske tvrđave, sve do manastirskih ćelija u Mileševi. Rešavajući slučaj misterioznog ubistva, Krsta će se naći na pragu tajne, vekovima čuvane unutar Srpske pravoslavne crkve.

Dakle, dragi čitaoci, knjige „Moravska noć“ Petera Handkea, „Oficir i špijun“ Roberta Herisa, „Kao lopov usred bela dana“ Slavoja Žižeka i „Jedno ubistvo u Patrijaršiji“ Nenada Novaka Stefanovića od subote 18. aprila u 9 sati do utorka 21. aprila u 9 sati, samo na sajtu www.laguna.rs, možete nabaviti po specijalnoj ceni sniženoj za 30%.

Isporuka je besplatna na teritoriji Republike Srbije.

Uživajte u čitanju!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Slika Peter Handke

Peter Handke

<p style="text-align: justify">Peter Handke (1942, Grifen, Austrija) jedan je od najznačajnijih pisaca nemačkog jezika i savremene svetske književnosti. Pisac stotinak knjiga, romana, pripovesti, drama, poezije, eseja i filmskih scenarija; autor više filmova, i koautor i saradnik u mnogim filmovima Vima Vendersa; likovni ilustrator svojih tekstova. Dobitnik niza nagrada: Bihnerove, Kafkine, Šilerove, Ibzenove, Nestrojeve, nagrade &bdquo;Tomas Man&ldquo;, nagrade &bdquo;Milovan Vidaković&ldquo; i drugih. Nobelova nagrada za književnost dodeljena mu je 2019. &bdquo;zbog uticajnog rada koji sa lingvističkom genijalnošću istražuje periferiju i posebnost ljudskog postojanja.&ldquo;<br /> <br /> Handkeov prvi roman <em>Stršljenovi</em> i prva drama <em>Psovanje publike</em> objavljeni su 1966. Iste godine se na sastanku Grupe 47 u Prinstonu u SAD distancirao od &bdquo;opisivačke&ldquo; književnosti novog realizma i utvrdio poziciju svoje književnosti kao usmerenost na jezik i na odnos jezika i sveta. Motiv ugroženog subjekta u problematičnoj komunikaciji sa spoljašnjim svetom karakterističan je za rana Handkeova ostvarenja, kao što su romani <em>Golmanov strah od penala</em> (1970), <em>Bezželjna nesreća</em> (1972), <em>Kratko pismo za dugo rastajanje</em> (1972) i <em>Levoruka žena</em> (1976), potom proslavljeni dramski komad <em>Kaspar</em> (1968) ili zbirka poezije <em>Unutrašnji svet spoljašnjeg sveta unutrašnjeg sveta</em> (1969). <br /> <br /> Knjiga <em>Spori povratak kući</em> (1979) predstavlja prekretnicu u Handkeovoj književnosti i okretanje prirodi i materijalnosti sveta, gde su film i slikarstvo izvori književne inspiracije. Istovremeno je u Handkeovim ostvarenjima prisutno neprekidno traganje za smislom postojanja. Otuda su lutanje i migracija primarni modus aktivnosti i aktivizma, a put je mesto za tzv. &bdquo;epski korak&ldquo;, koji nije posebno vezan za određeni žanr. Njegovom delu je otad svojstven snažan avanturistički duh, ali i nostalgija, koji su uočljivi u pripovestima kao što su <em>Pouka planine Saint Victoire</em> (1980), <em>Ponavljanje</em> (1986), <em>Još jedanput za Tukidida</em> (1990), <em>Zimsko putovanje do reka Dunava, Save, Drine i Morave ili Pravda za Srbiju</em> (1996), <em>Moravska noć</em> (2008) i <em>Veliki Pad</em> (2011) ili u dramama <em>Vožnja čunom ili komad za film o ratu</em> (1999) i <em>Lepi dani u Aranhuezu</em> (2012). <br /> <br /> Peter Handke je oduvek mnogo vremena provodio izvan Austrije i na putovanjima, a od 1990. pretežno živi i radi u Francuskoj.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Jerry Bauer / Suhrkamp Verlag<br /> <br /> &nbsp;</p><div data-type="youtube-block" url="https://www.youtube.com/watch?v=nT4Uhd4fF34"></div>

Slika Robert Heris

Robert Heris

<p style="text-align: justify">Robert Heris (1957) nekadašnji je novinar BBC-ja i slavni engleski romanopisac istorijskih romana. Već je svojim prvim romanom &ndash; <em>Otadžbina </em>&ndash; pobudio ogromno interesovanje čitalaca u svetu, a zatim su usledili i bestseleri <em>Enigma</em>, <em>Arhangelsk</em>, <em>Pompeja</em>, trilogija <em>Ciceron</em> (<em>Imperijum</em>, <em>Lustrum</em>, <em>Diktator</em>), <em>Duh</em>, <em>Oficir i špijun</em>, <em>Konklava</em>, <em>Minhen </em>i <em>Drugi san</em>. Mnogi njegovi romani su ekranizovani.<br /> <br /> Njegova dela su prevedena na trideset sedam jezika i prodata u više od deset miliona primeraka. Živi na selu u zapadnom Berkširu u Engleskoj sa suprugom Džil Hornbi.</p>

Slika Slavoj Žižek

Slavoj Žižek

<p style="text-align: justify">Slavoj Žižek (1949, Ljubljana), slovenački filozof, stekao je doktorat iz filozofije na Univerzitetu u Ljubljani, a psihoanalizu je studirao na Univerzitetu Pariz VIII. Danas radi kao istraživač na Sociološkom institutu Univerziteta u Ljubljani. Uz to je direktor Birkbekovog instituta za društvene nauke u Londonu i profesor filozofije i psihoanalize na prestižnoj European Graduate School. Član je Slovenačke akademije nauka i umetnosti od 2005. godine. Žižek je jedan od najplodnijih filozofskih pisaca današnjice. Napisao je više od stotinu knjiga iz oblasti političke teorije, filmske teorije, kulturnih studija i psihoanalize. Neki od naslova prevedenih na srpski: <em>Birokratija i uživanje</em> (1984), <em>Metastaze uživanja</em> (1996), <em>Ispitivanje realnog</em> (2008), <em>Manje ljubavi &ndash; više mržnje!</em> (2001), <em>U odbranu izgubljenih stvari</em> (2011), <em>Kako čitati Lakana</em> (2012).&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x