Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Pisci preporučuju: popust od 30% na knjige koje predlaže Ivan Ivanji [video]

Književnik i prevodilac Ivan Ivanji ima istančan ukus kada je reč o knjigama. Svaka preporuka koja stigne od njega je zaista nešto posebno i uvek pažljivo slušamo šta nam savetuje da čitamo. Ovoga puta odabrao je po jednog pisca iz Kine, Srbije i Australije.
Ivan Ivanji preporučuje, a Laguna na istaknute knjige odobrava sjajan popust od 30% koji važi na sajtu www.laguna.rs od nedelje 3. maja u 9 sati do srede, 6. maja u 9 sati.

Evo preporuka:

„Obično čitamo kad idemo na godišnji odmor, to je dobro. Sada imamo vremena, svakog popodneva, svake večeri, svakog vikenda, a naši seniori i seniorke imaju po ceo dan, po cele večeri i po celu noć. Donosite im i knjige, zanimaće ih.

Treba da preporučim tri knjige a voleo bih 13 ili 23.
Na prvom mestu Kineza Mo Jena. Mislim da je on danas najveći živi pisac na svetu. Govorimo o Kini, zahvaljujemo se Kini, e pa upoznajmo Kinu. Laguna je prevela 5 njegovih knjiga, a pošto moram da preporučim jednu, onda neka to bude ’Umoran od života i smrti’.
U Laguni ima mnogo domaćih pisaca koje bih rado preporučio. Evo Vladimir Arsenijević i njegov roman ’Let’. Ja sam veoma mnogo naučio o Beogradu koji ne poznajem. Živim tu pola veka pored njega i u tom Beogradu i to što je on video i što je on nama kazao o Beogradu, o Grčkoj u koju Beograđani tako često odlaze, ja to nisam znao.

Pohvalno mi je kada nalazim knjige o zemljama o kojoma nedovoljno znam, ne samo o Kini.
Jako mi se svidela knjiga ’Uska staza ka dalekom severu’ Ričarda Flanagana. To nije samo priča o Australiji, to je i ljubavna priča i deo Svetskog rata o kome pojma nismo imali, pa bih i tu knjigu toplo preporučio ovih večeri. A onda kad se nađemo posle svega u knjižarama Lagune onda ćemo i usmeno da se pozabavimo s tim.

Budite mi zdravi!“
Knjigama koje je preporučio Ivan Ivanji, dodajemo i njegovu knjigu „Vila na Dedinju“. Uzimajući kao lajtmotiv svog novog romana istoriju jedne vile, Ivanji ispisuje uzbudljivu priču o poreklu, samospoznaji i istini koja na kraju uvek izađe na videlo bez obzira na sve pokušaje da se zataška.

Dakle, dragi čitaoci, knjige „Umoran od života i smrti“ Mo Jena, „Let“ Vladimira Arsenijevića, „Uska staza ka dalekom severu“ Ričarda Flanagana, kao i „Vila na Dedinju“ Ivana Ivanjija od nedelje 3. maja u 9 sati do srede, 6. maja u 9 sati samo na sajtu www.laguna.rs, možete nabaviti po specijalnoj ceni sniženoj za 30%.

Uživajte u čitanju!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivan Ivanji

Ivan Ivanji

<p style="text-align: justify">Ivan Ivanji rođen je 24.1.1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine.<br /> <br /> Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se romani <em>Čoveka nisu ubili</em>, <em>Dioklecijan</em>, <em>Konstantin</em>, <em>Na kraju ostaje reč</em>, <em>Preskakanje senke</em>, <em>Barbarosin Jevrejin u Srbiji</em>, <em>Guvernanta i Balerina i rat</em>, kao i zbirke pripovedaka <em>Druga strana večnosti</em> i <em>Poruka u boci</em>.<br /> <br /> Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama.<br /> <br /> Ivan Ivanji preminuo je 9. maja 2024. godine u 96. godini života.<br /> &nbsp;</p>

Mo Jen

<p style="text-align: justify">Pravo ime Mo Jena je Guan Moje, a književni pseudonim na kineskom znači &bdquo;onaj koji ne govori&ldquo;. Rođen je 1955. u seljačkoj porodici. Roditelji su ga, iz predostrožnosti, naučili da ne govori kada je van kuće. Zbog toga je izabrao ovakav pseudonim, Mo Jen, &bdquo;onaj koji ne govori&ldquo;.<br /> <br /> Tokom Kulturne revolucije, 1966. godine, dobio je etiketu &bdquo;nepoželjnog elementa&ldquo; i zbog toga je izbačen iz škole. Njegova porodica je u to doba živela vrlo teško i siromašno. Radio je u fabrici, a 1976. je ušao u Narodnu oslobodilačku vojsku, a onda se učlanio i u Komunističku partiju. Mo Jen je diplomirao na Vojnoj akademiji umetnosti i književnosti 1986, a zatim i na Pekinškom univerzitetu. Njegovo seljačko poreklo i obrazovanje u vojnim okvirima, prilično odudaraju od obrazovanja koje su stekli drugi pisci nadojeni klasičnom književnošću. <br /> <br /> Godine 1981. je objavio svoju prvu novelu, <em>Kiša pada na prolećno veče</em> i uzeo pseudonim. Kritika je odmah toplo dočekala njegov prvenac, ali se proslavio romanom Crveni sirak koji je pretočen u film 1986.<br /> <br /> Mo Jen je dao ostavku u vojnoj službi 1999. gde je do tada radio u odeljenju za kulturu. <br /> <br /> Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2012. godine sa obrazloženjem da sa &bdquo;fantastikom spaja fikciju, istoriju i savremeni trenutak&ldquo;.</p>

Slika Vladimir Arsenijević

Vladimir Arsenijević

<p style="text-align: justify">Vladimir Arsenijević (Pula, 1965) objavio je prvi roman <em>U potpalublju</em> (prvi deo predviđene tetralogije <em>Cloaca Maxima</em>) 1994. godine. Ovaj roman je dobio <em>Ninovu nagradu za roman godine</em>, preveden je na dvadeset jezika, a istoimena pozorišna predstava po motivima ovog kultnog romana nagrađena je <em>Sterijinom nagradom</em> 1997. godine. Sledeći roman, <em>Anđela</em> (drugi deo ciklusa <em>Cloaca Maxima</em>) objavljen je 1997. godine. Posle boravka u Meksiku Arsenijević objavljuje knjigu <em>Meksiko &ndash; ratni dnevnik</em> (2000). Ilustrovani roman Išmail (2004), nastao je u saradnji s Aleksandrom Zografom. Roman Predator (2008) dobio je Nagradu za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije. 2009. godine Arsenijević objavljuje zbirku eseja pod nazivom Jugolaboratorija. Godine 2011. objavljuje ilustrovanu novelu <em>Minut &ndash; put oko sveta za 60 sekundi</em> nastalu u saradnji s Valentinom Broštean.<br /> <br /> Godine 2000. pokrenuo je izdavačku kuću <em>Rende</em> u kojoj je radio kao urednik do 2007. Osnivač je regionalnog književnog festivala <em>Krokodil</em> i izdavačke kuće za audio-knjige <em>Reflektor</em>, a kolumne i eseje redovno objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Živi u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x