Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Peti dan na Sajmu knjiga obeležile su nagrade: izdavač godine i najbolja knjiga za decu

Četvrtak je tradicionalno „školski dan“ kada Sajam knjiga u anjevećem broju posećuju mladi čitaoci. Tako je bilo i danas, pa su i naši gosti na štandu bili mahom – pisci za decu.
Negde pre 12 časova, stigla je do nas i vest da je Laguna ovogodišnji dobitnik Nagrade za najboljeg izdavača godine, kao i da je roman za tinejdžere Sonje Ćirić „Neću da mislim na Prag“ proglašen za najbolju knjigu za decu, pa je tako ovaj četvrtak bio zaista dan za mlađu publiku ali i povod za dobro raspoloženje na štandu Lagune.
Nešto pre ove objave, ugostili smo na štandu Aleksandru Mihajlović, autorku knjige „Sofijine mudrolije s Markom Kraljevićem“. Sa njom su bili i mali glumci kostimirani u sovu Sofiju i monaha Lukijana, koji su pozivali mlade čitaoce da se upoznaju sa ovom zanimljivom knjigom. Aleksandra je prvi put na Sajmu knjiga kao autorka knjige za najmlađe čitaoce. „Mnogo je lep taj kontakt sa decom, njihova zainteresovanost, želja da prelistaju knjigu, okice koje sijaju. Privukli smo pažnju i jako mi je interesantno – pošto sam u dečjoj nedelji obišla veliki deo Srbije i Vojvodine, dolazila su deca koja su me prepoznavala i to je divno.“
Od 13 sati i 30 minuta na Laguninom štandu bio je pisac Oto Oltvanji sa svojom prvom knjigom za decu „Kako sam postao detektiv“. „Ja sam inače klaustrofobičan čovek, ali se na Sajmu knjiga ne osećam klaustrofobično i ne bežim od gužve. Osećam se prijatno. Ovo je praznik čitalaca i pisaca a to su i dalje moja dva omiljena zanimanja.“

Pisac Uroš Petrović i ilustrator Aleksa Gajić, koji su zajedno kreirali „Strahovitu knjigu“ okupili su veliki broj mališana na našem štandu. Uroš nam je rekao da voli Sajam knjiga jer je to mesto jake energije. „Pogotovo zato što se bavim književnošću za decu. Smatram – a to je već i opšte poznato – da mali čitaoci kasnije u životu postaju uspešniji ljudi. Mislim da ne postoji pametnije mesto nego što je Sajam knjiga, pa neka svako razmisli zašto.“
Gradimir Stojković potpisivao je svoj novi roman „Hajduk protiv vetrenjača“ . Za njega je Sajam knjiga praznik. „Za njega se mi, pisci, spremamo cele godine i onda dođemo i sve je lepo. Ima mnogo knjiga, mnogo dece, mnogo sveta. Zato je značajan, zato je Sajam, zato uživam.“
Posle Gradimira Stojkovića na štandu za potpisivanje ugostili smo Sonju Ćirić, koja je na Lagunin štand stigla odmah nakon što joj uručena nagrada Sajma knjiga za najbolju dečju knjigu „Neću da mislim na Prag“. „Vest me je do te mere zatekla da nemam reči kojima bih opisala koliko sam srećna i uzbuđena. Od tolikih divnih knjiga da baš moju izaberu, zaista nisam očekivala. Inače volim Sajam knjiga, dobro se osećam tu i volim što su svi ljudi došli zbog jedne stvari – da dodirnu knjigu. Ovde je dobra je energija.“
Od 16 sati i 30 minuta čitaoci su se družili sa autorkom romana „Boja beskraja“ Larom Đorđević. „Na Sajmu je božanstveno. Divno je i kad dođem samo kao čitalac, ali kad dođem još i kao pisac, onda je to posebno. Svaki čitalac i svi mi koji volimo knjige čekamo Sajam i uvek vlada slavljenička atmosfera. Sajam knjiga budi nešto što je veoma teško opisati. Tu srećemo ljude koji vole naše knjige, koji vole književnost, upoznaju se novi ljudi, pa možda se čak i javi neka nova ideja.“
Pisac Dragan Velikić potpisivao je novi roman „Adresa“, ali i druge svoje naslove. „Sajam je mesto gde vas knjiga nađe. Uspeo sam da nađem knjige koje sam propustio, jer to je trenutak kad dođu svi koji se knjigom bave. Ja gledam Sajam isključivo kao čitalac i zato sam uvek njime zadovoljan. Ovo je zaista najznačajniji u regionu. Boljeg nema.“
Vladimir Kecmanović potpisivao je roman „Feliks“ od 18 sati. „Na Sajam knjiga sam prvo dolazio kao klinac, a onda kao trgovac knjigama, kao izdavač i ostao mi je taj utisak da se tada proda mnogo knjiga, a za čitaoce je kupovina knjiga na Sajmu tradicija.“
Od 18 sati i 30 minuta čitaoci su se družili sa autorom knjige „Mundo Libre“ Markom Krstićem. „Sajam knjiga je i dalje jedino mesto u kojem se normlana čovek može sakriti. Tih nekoliko dana, nekoliko sati ili nekoliko sekundi. Dobro je doći u ovo svetilište knjige i posvetiti se svom unutrašnjem životu.“

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Radio Laguna, Bambi, Grand Motors, City Residence, Voždove kapije, Moj Aviv, Generali osiguranje, Bel Medic, Beogyn, Hemofarm, Sport klub, Tref sport, Nescafé, Henkel, Dexy Co.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštegova #SajamKnjiga2019 i #lagunaknjige i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća. A kad završe kupovinu, neka nam fotografišu svoj sajamski ulov uz hešteg #DodajNaSpisak.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Aleksandra Mihajlović

Aleksandra Mihajlović

<p>Aleksandra Mihajlović je završila Filološki fakultet u Beogradu na katedri Opšte i srpske književnosti sa srpskim jezikom. Doktorant je na istom fakultetu i spisateljica. Član je Udruženja književnika Srbije, a predaje srpski jezik i književnost u Gimnaziji, u Pančevu. Objavila je dva romana: &bdquo;Zapričavanje. Zavaravanje. Zavirivanje.&ldquo; 2012. godine i &bdquo;Kroz prstohvat cimeta&ldquo; 2015. godine. Redovno učestvuje sa svojim naučnim radovima na kongresima Saveza slavističkih društava, baveći se komparativno srpskom i svetskom književnošću. Radovi su joj objavljivani u Zbornicima, u izdanju Društva za srpski jezik i književnost. Takođe, sa naučnim radovima učestvuje na kongresima i naučnim skupovima u inostranstvu.</p>

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Lara Đorđević

Lara Đorđević

<p style="text-align: justify">Lara Đorđević je rođena 1972. godine u Beogradu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Tokom deset godina rada u sudu objavljivala je stručne radove. Ovo je njen peti roman.<br /> <br /> Za više informacija o autorki posetite njen sajt:&nbsp;<span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="laradjordjevic.com" data-value="https://laradjordjevic.com/"><span class="ql-link-text">laradjordjevic.com</span></span></p>

Slika Ljubivoje Ršumović

Ljubivoje Ršumović

<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br /> <br /> Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br /> <br /> Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče &ndash; ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: &bdquo;Što pre dete smatraš čovekom &ndash; pre će čovek i postati!&ldquo; Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br /> <br /> Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale &ndash; priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br /> <br /> Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br /> <br /> U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br /> <br /> Dobio je književne nagrade: &bdquo;Neven&ldquo;, &bdquo;Mlado pokolenje&ldquo;, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu &bdquo;Porodica bistrih potoka&ldquo; Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu &bdquo;Duško Radović&ldquo;, titulu &bdquo;Saradnik Sunca&ldquo;, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu &bdquo;Miroslav Antić&ldquo; (kao prvi dobitnik 2008), nagradu &bdquo;Princ dečjeg carstva Tamaris&ldquo; u Banjaluci i nagradu &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br /> <br /> Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: &bdquo;Pulja&ldquo; u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu &bdquo;Tabernakul&ldquo; za poeziju u Skoplju.<br /> <br /> Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br /> <br /> Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br /> <br /> Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba &bdquo;Crvena zvezda&ldquo;. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br /> <br /> Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta &bdquo;Boško Buha&ldquo;.<br /> <br /> Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br /> <br /> Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br /> <br /> Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>

Slika Marko Krstić

Marko Krstić

<p>Marko Krstić rođen je 1979. godine u Beogradu. Diplomirao je na katedri za Opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu.<br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; Srpske Akademije nauka i umetnosti (2012) za debitantski roman <em>Viktorija</em>, koja je iste godine bila u užem izboru za NIN-ovu nagradu i nagradu &bdquo;Danko Popović&ldquo;. Scenarista je dugometražnog igranog filma Off (2015).<br /> Prozu je objavljivao u <em>NIN-u</em>, <em>Priči</em>, <em>Trešu </em>i <em>Slijepom putniku</em> (Rijeka, Hrvatska).<br /> <br /> Pisao je književnu kritiku za <em>Danas </em>i <em>Politiku </em>(Kulturni dodatak).<br /> <br /> Jedan je od autora knjige <em>Novi kadrovi &ndash; skrajnute vrednosti srpskog filma</em> (2008), esej o filmovima Miće Popovića i jedan od osnivača književne grupe P-70 (Proza na putu).<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Oto Oltvanji

Oto Oltvanji

<p style="text-align: justify">Oto Oltvanji je rođen 1971. godine. Odrastao je u Subotici, živi i radi u Beogradu. Autor je romana <em>Crne cipele</em> (2005), <em>Kičma noći </em>(2010), <em>Iver</em> (2015) i <em>Polje meduza</em> (2023). Od početka devedesetih, objavio je pedesetak pripovedaka u časopisima i antologijama, od kojih su neke sakupljene u zbirci <em>Priče misterije i magije</em> (2017). Autor je krimića za decu <em>Kako sam postao detektiv</em> (2019). Sa engleskog je preveo, između ostalog, tri naslova Džonatana Litema &ndash; <em>Sva siročad Bruklina</em>, <em>Ne voliš me još</em> i <em>Tvrđava samoće</em>. Dobitnik je nagrade <em>Stanislav Lem</em> za fantastiku u književnosti.<br /> <br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="otooltvanji.com" data-value="https://www.otooltvanji.com"><span class="ql-link-text">otooltvanji.com</span></span><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="facebook.com/oto.oltvanji" data-value="https://www.facebook.com/oto.oltvanji"><span class="ql-link-text">facebook.com/oto.oltvanji</span></span><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="twitter.com/otooltvanji" data-value="https://twitter.com/otooltvanji"><span class="ql-link-text">twitter.com/otooltvanji</span></span><u>instagram.com/otooltvanji/<br /> <br /> </u>Foto: Privatna arhiva</p>

Slika Sonja Ćirić

Sonja Ćirić

<p style="text-align: justify">Sonja Ćirić je diplomirala na grupi za Jugoslovensku i opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Ceo život je novinar, a sada urednik u nedeljniku <em>Vreme</em>. Objavila je romane:<em> Prilagođavanje je bele boje</em>, <em>Jedva čekam sutra</em>, <em>Naša sjajna igra</em>, <em>Roman u mojoj glavi</em>, <em>Neću da mislim na Prag</em>&nbsp;i <em>Glasovi Žute sveske</em>. Prvi i najnoviji roman su za odrasle čitaoce, a ostali za tinejdžere.<br /> <br /> Za roman <em>Neću da mislim na Prag</em> dobila je Nagradu Sajma knjiga u Beogradu 2019. godine za najbolju knjigu za decu, Nagradu &bdquo;Politikinog Zabavnika&ldquo;, Nagradu grada Niša &bdquo;Mali cvet&ldquo; i nagradu Zmajevih dečjih igara &bdquo;Zmajev štap&ldquo;.</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x