Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Petak za peticu - maestralan dan na Sajmu knjiga [video]

Beogradski sajam knjiga poprima razmere regionalnog kulturnog događaja – privlači sve više publike iz cele Srbije i susednih zemalja. Školske posete su i danas bile brojne, mnogobrojni autobusi neprestano su pristizali, a osnovci i srednjoškolci su u velikom broju ispunjavali sajamske hale.
Laura Barna, autorka romana „Jugo uvek okreće na buru“ u kojem se prepliću različiti žanrovi, otvorila je danas druženje sa čitaocima. Zamolili smo je da nam predstavi svoj novi roman, i evo kako bi ga autorka opisala:
Robert Takarič, višestruko nagrađivani pisac za decu i tinejdžere, družio se sa svojim čitaocima i predstavio novi roman „Devojčice uzvraćaju udarac“ treći je u seriji romana koji prate odrastanje jedne devojčice. Zamolili smo autora da nam predstavi svoj roman rečima jednog knjižara:
„Veliki juriš“, novi roman Slobodana Vladušića, do sada je privukao veliku pažnju čitalaca. Autor je na štandu Lagune gostovao i potpisivao svoje romane u podne, a primetili smo i veliki broj mlađih čitalaca koje zanima Vladušićeva interpretacija teme Prvog svetskog rata. Zamolili smo ga da prokomentariše ovo naše zapažanje i objasni nam šta to u njegovom novom romanu privlači raznoliku publiku:
Najveći srpski savremeni dramski pisac Dušan Kovačević družio se sa svojim čitaocima od 12.30 časova. Budući da je veoma zauzet i često na putu, zamolili smo ga da nam posveti nekoliko minuta za razgovor. Saznali smo da trenutno radi na jednom filmskom projektu o čijoj će se budućnosti znati nešto više do kraja godine jer je u pitanju međunarodna koprodukcija. Rekao nam je da ga taj projekat udaljava od pisanja, aktivnosti kojoj bi rado poklonio više svog vremena.
Sa Vladetom Jankovićem smo se družili od 13 sati i razgovarali smo o književnosti i budućnosti čitanja elektronskih knjiga. Zanimalo nas je kako neko čiji je rad usmeren prvenstveno na antiku vidi savremenu književnost i odnos prema virtuelnoj knjizi.
Dragoslav Mihailović je sa osmehom i toplinom dočekivao poštovaoce svog rada, i više od sat vremena je strpljivo ispisivao posvete. Laguna je u junu ove godine objavila reizdanje njegovog romana „Gori Morava“ za koji se kaže da je možda najsnažnije delo pisca koji je srpskoj književnosti dao „Kad su cvetale tikve“, „Petrijin venac“ i „Čizmaše“.
Od 15 sati gost Laguninog štanda bio je Luka Mičeta, „biograf srpskog srednjeg veka“, koji nam je podario knjige o petorici od desetorice monarha dinastije Nemanjić, a sada i o Karađorđu. Sa njim smo razgovarali o Andriću, bezvremenom autoru čije se delo celog života čita i razume u skladu sa životnim iskustvom.
Prva gošća Laguninog štanda danas bila je Simonida Milojković koja se sat vremena družila sa svojim čitaocima i potpisivala svoje naslove u izdanju Lagune. Njen novi roman „Dijagnoza: Ljubav“ ukršta burne događaje iz jedne nesvakidašnje veze sa njihovim interpretacijama u dnevničkim zapisima, i po autorkinim rečima, rezultat je „istraživanja sopstvenog srca“:
Mirjana Bobić Mojsilović se i danas družila sa svojim čitateljkama na Sajmu knjiga punih sat vremena, počev od 17 časova. Red se formirao i pre zakazanog termina, a poklonice njene književnosti su strpljivo čekale da proćaskaju sa Mirjanom i razmene utiske, mahom o njenom poslednjem romanu „Muška azbuka“.
U popodnevnim časovima je na štand Lagune pristigao i Piter V. Bret, američki pisac epske fantastike. Njegovi naslovi zauzimaju prva mesta na listama bestselera, kako u SAD, tako i u Srbiji, zbog čega je on Lagunin specijalni gost. Piter Bret je za samo nekoliko godina postao jedan od najpopularnijih savremenih pisaca epske fantastike među čitaocima u Srbiji. Njegov „Demonski ciklus“ broji pet romana, a već prvi među njima privukao je pažnju holivudskih producenata. Budući da su subota i nedelja rezervisane za druženje sa čitaocima i kosplej, Piter V. Bret je dao nekoliko intervjua novinarima, a mi ćemo sa njim razgovarati u nedelju, u knjižari Delfi SKC od 15 časova, kada su svi poklonici epske fantastike dobrodošli da se druže sa njim i dobiju posvetu na svom primerku njegovih romana.
U 18 sati je svoje druženje sa čitaocima otpočela i Vedrana Rudan koja je svoju najnoviju knjigu „Život bez krpelja“ objavila samo u Laguni. Knjiga je svojevrsni nastavak njene prethodne zbirke tekstova pod naslovom „Zašto psujem“ koje je Vedrana Rudan poslednjih nekoliko godina objavljivala na svom blogu. Proteklih dana, na štandu Lagune su bili veoma traženi njeni romani „Kosturi okruga Medison“ i „Dabogda te majka rodila“. Članice Fejsbuk grupe Delfi kutak postavile su pitanja Vedrani na koja je ona odgovorila neposredno pre nego što je pošla na druženje sa čitateljkama.
Poslednji gost Laguninog štanda večeras bio je Marko Vidojković. Od 19 sati se družio sat vremena sa čitaocima i potpisivao primerke svojih romana. Marku smo postavili pitanje sa Delfi kutka.
I danas je najtraženiji naslov na štandu Lagune bio novi roman Vuka Draškovića „Aleksandar od Jugoslavije“. Potom su tu i najnovije delo Haleda Hoseinija „Molitva moru“, novi roman Paula Koelja „Hipi“, zatim široko prihvaćeni i voljeni „Čovek po imenu Uve“ švedskog pisca Fredrika Bakmana, a i priručnik Lee Stanković za mlade vlogere: „Izgradi svoj stil: Mali saveti“.  

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, Bambi, Avon, Henkel, Grand Aroma kafa, Pepsi, Sarantis, Dexy Co, Generali, Sport klub, Pharmanova.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštega #SajamKnjiga2018 i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća.
Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

<p style="text-align: justify">Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. <br /> <br /> Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom &bdquo;Pismo&ldquo;, objavljuje krajem 1957. u <em>Ježevom kalendaru</em>. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu <em>Letopis Matice srpske</em>. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom <em>Frede, laku noć</em>, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u <em>Letopisu</em>, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman <em>Kad su cvetale tikve</em>. Treća knjiga, <em>Petrijin venac</em>, izdata 1975. godine, osvojila je &bdquo;Andrićevu nagradu&ldquo;. Roman <em>Čizmaši</em> objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. <br /> <br /> Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu <em>Kad su cvetale tikve</em>, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar &ndash; obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. <br /> <br /> Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova <em>Goli otok</em> (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine).<br /> <br /> Objavio je još publicistička dela i naučne studije <em>Kratka istorija satiranja</em> (1999),<em> Crveno i plavo</em> (2001), <em>Vreme za povratak</em> (2006), <em>Majstorsko pismo</em> (2007), kao i drame<em> Kad su cvetale tikve</em>, <em>Protuve piju čaj</em>, <em>Skupljač</em> i <em>Uvođenje u posao</em>.&nbsp;U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam.<br /> <br /> Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. &bdquo;Laguna&ldquo; je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka <em>Preživljavanje</em>, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine.<br /> <br /> Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x