Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Petak na štandu Lagune – Sajam knjiga 2017.

Druženje sa piscima Lagune nastavlja se i šestog dana Sajma knjiga, u petak 27. oktobra, na štandu u Hali 1:

Laguna, Hala 1, 11.00: Svetlana Preradović, „Princeza Kmeza“
Laguna, Hala 1, 12.00: Robert Takarič, „Devojčice su obično više“
Laguna, Hala 1, 13.00: Marko Aleksić, „Srpski viteški kod“
Laguna, Hala 1, 14.00: Luka Mičeta, „Stefan Prvovenčani“ – posebno, dopunjeno izdanje
Laguna, Hala 1, 15.00: Luka Tripković, „Osmeh pod gorom maslinovom“
Laguna, Hala 1, 16.00: Ljubica Arsić, „Kraljica Lir i njena deca“
Laguna, Hala 1, 17.00: Mirjana Bobić Mojsilović, „Traži me“
Laguna, Hala 1, 18.00: Ildefonso Falkones „Naslednici zemlje“
Laguna, Hala 1, 19.00: Marko Vidojković, „E baš vam hvala“
Svetlana Preradović, mama kojoj su Nina i Tadija potvrdili da ume da priča priče za decu družiće se sa čitaocima od 11 sati. „Princeza Kmeza“ je prelepa slikovnica koja će sasvim sigurno oduševiti mališane zabavnom pričom i divnim ilustracijama Tihomira Čelanovića.

Poznati i nagrađivani pisac za decu i mlade Robert Takarič potpisivaće svoje knjige od 12 sati. Njegov zabavan roman „Devojčice su obično više“ nije samo priča o tome da devojčice ulaze u pubertet pre dečaka, nego i o košarci, o drugarstvu i o… onome što se desi kad ljubavno pismo napiše – Darko Konj. Ovu urnebesnu i dirljivu priču autora koji odlično poznaje lepotu i probleme odrastanja ilustrovao je Aleksandar Stojšić.

Pisac i arheolog Marko Aleksić, istraživao je koliko je bilo razvijeno viteštvo u srednjovekovnoj Srbiji. Njegova knjiga „Srpski viteški kod“ prvi je naučni pokušaj kod nas da se osvetli viteška kultura. Ovo delo donosi nova saznanja o ratničkoj tradiciji, viteškim turnirima, prenosi atmosferu dvoboja, tumači simboliku grbova ali ukazuje i na popularnost čitanja viteških romana. Autor će potpisivati svoje knjige od 13 sati.

Istaknuti novinar i pisac Luka Mičeta sve ljubitelje srpske istorije obradovao je posebnim dopunjenim izdanjem knjige „Stefan Prvovenčani“. Ovim delom koje Laguna izdaje povodom osamsto godina od krunisanja Stefana Prvovenčanog, autor nam je predstavio vanvremensko delo Stefana Prvovenčanog, prvog kralja svih srpskih zemalja, podsećajući nas zbog čega je Stefan Nemanjić uživao veliko i nepodeljeno poštovanje svojih savremenika kao i zbog čega uživa divljenje svojih potomaka. Luka Mičeta će se družiti sa čitaocima i potpisivati svoje knjige od 14 sati.

 „Osmeh pod gorom maslinovom“ Luke Tripkovića je ratna drama o ljubavi i izgubljenim idealima, koja se našla u užem izboru za Ninovu nagradu 2016. godine. Autor će svoju knjigu potpisivati od 15 sati.

„Čuvari kazačke ivice“ knjiga je dobitnice Andrićeve nagrade i Ženskog pera Ljubice Arsić. Ovaj roman od samog početka, kad jedan čovek dolazi u posed kazaka, nomadskog tepiha obeleženog mrljom samoubistva, tematizuje proces stvaranja kao spajanja fragmenata, restauracije, retrospektive, ponovnog oživljavanja. Ljubica Arsić će svoje knjige potpisivati od 16 sati.

Jedna od najvoljenijih srpskih spisateljica Mirjana Bobić Mojsilović potpisivaće svoje knjige i družiće se sa čitaocima od 17 sati na štandu Lagune u Hali 1. Prvi put objavljen 2012. godine, njen roman „Traži me“, vrlo brzo je postao bestseler a Laguna predstavlja novo izdanje ove knjige koja govori o tome kako često zaboravljamo da tražimo ono što nam je važno.

Ekskluzivni gost Lagune, španski pisac Ildefonso Falkones potpisivaće svoje knjige od 18 sati. Sa više od sedam miliona prodatih primeraka knjiga, Falkones je postao jedan od najpopularnijih španskih pisaca u svetu. U svom poslednjem romanu, „Naslednici zemlje“, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana „Katedrala na moru“ i svojim čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.

Jedan od najznačajnijih i najčitanijih srpskih pisaca mlađe generacije Marko Vidojković, družiće se sa čitaocima od 19 sati. Njegov roman Roman „E baš vam hvala“ izvodi svojevrsni desant na celokupno postjugoslovensko društvo. U doba globalne apatije i opšteg osećanja bezizlaza Vidojković nam pomaže da jasnije sagledamo i sudbinu Jugoslavije i vreme u kojem živimo.

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, kompanija Bambi, Grand kafa, Avon, Henkel, Coca Cola, Generali, Dexy Co, Emmezeta, Bioten, Klub kniževnika, Sport klub i MEF Fakultet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ildefonso Falkones

Ildefonso Falkones

<p style="text-align: justify">Ildefonso Falkones živi u Barseloni sa ženom i četvoro dece. Radi kao advokat. Proslavio se romanom <em>Katedrala na moru</em> i postao svetski bestseler pisac. <em>Katedrala na moru </em>je napisana kao omaž svim ljudima koji su učestvovali u pedeset četiri godine dugoj gradnji jedne od najlepših ikada sagrađenih crkava. Ovaj istorijski roman postigao je izvanredan i neočekivan uspeh i preveden je u četrdeset zemalja. Osvojio je brojne nagrade od kojih su samo neke: <em>Euskadi de Plata</em> 2006. za najbolji roman na španskom jeziku, <em>Que Leer</em> 2007. za najbolju knjigu, najprestižnija italijanska nagrada <em>Giovanni Boccaccio</em> 2007. za najbolji strani roman. Drugi roman <em>Fatimina ruka</em> objavljen je u junu 2009. godine u Španiji i odmah je osvojio špansku publiku. U svom novom romanu, <em>Naslednici zemlje</em>, koji je Laguna objavila u dva toma, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana <em>Katedrala na moru</em>&nbsp;i čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.<br /> <br /> Sa više od sedam miliona prodatih primeraka knjiga, Falkones je postao jedan od najpopularnijih španskih pisaca u svetu. U svom poslednjem romanu, <em>Naslednici zemlje</em>, autor se vraća atmosferi svog legendarnog romana <em>Katedrala na moru</em> i svojim čitaocima poklanja željno iščekivani nastavak.</p>

Slika Luka Mičeta

Luka Mičeta

<p style="text-align: justify">Luka Mičeta (Beograd, 1959). Završio Prvu beogradsku gimnaziju. Studirao ekonomiju na Beogradskom univerzitetu. Novinarstvom se bavi od 1980. godine.<br /> <br /> Bio komentator i urednik lista <em>Student</em>; komentator i urednik <em>NIN</em>-a; generalni direktor Tanjuga.<br /> <br /> Objavio je knjige <em>Srbi i demokratija</em> (Vidici i Dosije, Beograd, 1992), <em>Sudbina Bošnjaka</em> (NIN, 1997; Tersit, Beograd, 1999), <em>Panorama pogleda, pojmova i mišljenja Adila Zulfikarpašića</em> (Tersit, Beograd, 2001), <em>Vane Ivanović između Tita i Draže &ndash; Post scriptum jednog Jugoslavena</em> (Čigoja štampa i Otkrovenje, Beograd, 2010), <em>Sulejman, Hurem i Srbi</em> (Laguna, Beograd, 2012), <em>Povratak kralja &ndash; Sudbina Karađorđevića u egzilu</em> (Laguna, Beograd, 2013), <em>Stefan Nemanja &ndash; Nastanak evropske Srbije</em> (Laguna, Beograd, 2013), <em>Stefan Dečanski &ndash; biografija najnesrećnijeg srpskog kralja</em> (Laguna, Beograd, 2014), <em>Duh pobune &ndash; odabrani intervjui</em> (Laguna, Beograd, 2015), <em>Stefan Prvovenčani &ndash; biografija prvog srpskog kralja</em> (Laguna, Beograd, 2015), <em>Krik strasti i marševi trijumfa &ndash; Dr Aleksandar Obradović, impresario Crvene zvezde</em> (Danas, Beograd, 2015, Čigoja štmpa 2016), <em>Despot Stefan Lazarević &ndash; biografija prvog Beograđanina</em> (Laguna, Beograd, 2016), <em>Dušan Silni &ndash; biografija prvog srpskog cara</em> (Laguna, 2016), <em>Stefan Prvovenčani &ndash; biografija prvog srpskog kralja</em>, posebno izdanje (Laguna, Beograd, 2017),<em> Karađorđe I, II, biografija &ndash; Povest o životu srpskog vožda, njegovom dobu i vaskrsu države srpske</em> (Laguna, Beograd, 2018), <em>Odjek prošlosti </em>(Laguna, Beograd, 2019), <em>Zaveštanje Svetog Save</em> (Laguna, Beograd, 2019), <em>Odjek prošlosti II </em>(Laguna, Beograd, 2020).</p>

Slika Luka Tripković

Luka Tripković

<p style="text-align: justify">Rođen 9. maja 1989. godine u Valjevu. Studirao filozofiju i slikarstvo. Diplomirao 2014. godine u klasi profesora Milete Prodanovića. Trenutno student doktorskih studija na istom fakultetu. Objavljuje teorijske tekstove od 2015. godine. Esej <em>Ruine &ndash; spomenici iz nehata</em> objavljen je u zborniku &bdquo;Umetnost i teorija&rdquo; odseka za teoriju umetnosti Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Likovne radove izlagao je u zemlji i inostranstvu, dobitnik je nagrada &bdquo;Stevan Knežević&ldquo; i &bdquo;Ljubica Sokić&ldquo;. Rukopis romana <em>Osmeh pod gorom maslinovom</em> nagrađen je mestom u ediciji &bdquo;Prva knjiga&ldquo; Matice srpske. Roman je 2016. godine uvršten u uži izbor za NIN-ovu nagradu.&nbsp;</p>

    Slika Marko Aleksić

    Marko Aleksić

    <p style="text-align: justify">Marko Aleksić rođen je 1970. u Beogradu, gde je diplomirao i magistrirao srednjovekovnu arheologiju. U Narodnom muzeju u Beogradu stekao je zvanje kustosa. Kao član ekipe ili vođa iskopavanja učestvovao je u arheološkim&nbsp;istraživanjima u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Nemačkoj i drugim zemljama. Objavio je brojne naučne radove u zemlji i inostranstvu o temama iz&nbsp;srednjovekovne arheologije i istorije, kao i stručnu knjigu Medieval Swords from Southeastern Europe (<em>Srednjovekovni mačevi u Jugoistočnoj Evropi</em>) koja je dobila više pozitivnih prikaza u vodećim svetskim stručnim časopisima&nbsp;i citirana nekoliko stotina puta. Održao je predavanja u institucijama kulture širom&nbsp;Srbije, na univerzitetima, međunarodnim naučnim skupovima i drugim mestima. Sarađivao je sa dečjim kulturnim centrom u Beogradu, na RTS-u kao stručni konsultant i autor priloga sa temama iz nauke i kulture, pisao dramske tekstove za program Radio Beograda, objavljivao naučno-popularne članke sa temama iz srednjeg veka u&nbsp;Politikinom Zabavniku i drugim listovima. Poslednjih nekoliko godina je predavač u Istraživačkoj stanici Petnica (programi Arheologija i Petnica International). Kao stručni konsultant ili predavač sarađuje sa muzejima, fakultetima, vojnim, bezbednosnim i kulturnim organiacijama i viteškim družinama.</p>

    Slika Marko Vidojković

    Marko Vidojković

    <p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

    Slika Mirjana Bobić Mojsilović

    Mirjana Bobić Mojsilović

    <p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

    Slika Svetlana Preradović

    Svetlana Preradović

    <p style="text-align: justify">Iza sebe ima više od dvadeset godina uspešne karijere u novinarstvu, marketingu i drugim projektima. Najlakši i najlepši posao &ndash; da bude mama. Najteži i najuzaludniji &ndash; da prestane da bude dete. Preozbiljna i neozbiljna.&nbsp;</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x