Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Petak na Sajmu knjiga – U znaku gostiju iz inostranstva [video]

Današnji dan na Sajmu knjiga obeležila je ogromna gužva. Na našem štandu bilo je i više nego uzbudljivo, jer su nam, pored naših poznatih domaćih pisaca, u gostima bili i strani autori – Šveđanka Sofija Lundberj i Makedonac Goce Smilevski.
Potpsivanja na Laguninom štandu otvorio je pisac dečje knjige „Januar u žirafi“ Dejan Aleksić. „Mi koji smo na Sajmu redovni kao autori i kao urednici imamo utisak da je ovo jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija u zemlji. Sajam je mesto gde se sumiraju i izdavačka i autorska iskustva stečena tokom godina, gde se registruju izvesne promene  u raznim kursevima, a ja sam uvek u dvostrukoj ili trostrukoj ulozi, tako da prave utiske mogu da vam kažem tek posle desetak, petnaest dana“.
Od 12 sati na Laguninom štandu bila je autorka knjige „Katarke Beograda“ Gordana Maletić. „Sajam knjiga za mene kao pisca predstavalja s jedne strane veliko zadovoljstvo, mada  i veliki zamor, jer treba izdržati tih 7 dana. Ali to je zanas važno, jer se tu vidi naša produkcija. Lepo je bizti deo toga, jha uživam, vbolim da dođem i to mi sve mnogo znači“, rekla nam je Gordana i poručila da trenutno radi na biografiji Isidore Sekulić.
Vuk Drašković, političar i pisac, potpisivao je svoju poslednju knjigu „Nož“ i preneo nam svoje utiske sa Sajma knjiga. „Čini mi se da je prošle godine bila veća poseta, mada možda grešim, jer sam i juče i danas bio kratko, pa možda nisam dobro video. Ipak, čini mi se da se broj posetilaca generalno povećava uprkos činjenici što se broj stanovnika Srbije drastično smanjuje.“
Od 15 sati na štandu Lagune bio je Dejan Stojiljković, koji je potpisivao jubilarno, prošireno izdanje knjige „Konstantinovo raskršće“. „Sajam se menja, to je definitivno, kao što se svi mi menjamo. Deset godina je prošlo kako sam izdao prvu knjigu za Lagunu i naravno te 2009. štand je bio manji, a sada smo izdavači godine. Vrlo sam srećan zbog toga. Krug prijatelja i kolega se, naravno, širi. U vreme kad sam ja počinjao nije bilo toliko domaćih pisaca u Laguni. Sad su svi značajni pisci ovde kod nas i sa mnogima sam prijatelj. I baš volim da dođem da se družim i popričam sa kolegama, da čujemo šta ko sprema. Ja kao pasionirani čitalac dođem ovde da se vratim u Niš sa kamarom knjiga. Prvo kupujem stručnu literaturu, a onda ide gušt – stripovi i beletristika.“
Branko Rosić se sa svojim čitaocima družio na Laguninom štandu od 15 sati i 30 minuta. „Ja se na Sajmu knjiga uvek opustim, čak i u minutima i satima kad ne kupujem ništa, prija mi da sretnem ljude. Mogu da ih sretnem i na drugim mestima ali ovde je nekako posebna atmosfera. Mislim da je Sajam knjiga potreban gradu.“
Od 16 sati na štandu Lagune bila je naša gošća iz švedske, autorka bestselera „Crveni adresar“ i „Upitnik je pola srca“ Sofija Lundberj. „Moj prbvi utisak je da su Srbija i Beograd vrlo gostoljubivi, lepo sam se provela i srela sam mnogo svojih čitalaca. Mislim da je to uvek interesantno i cenim susrete sa njima. Mnogi su mi rekli da su uživali u mojoj knjizi, a to me čini srećnom.“
„Ono što čovek prvo doživi je fantastična energija na Sajmu koja se oseća i od čitalaca koji su došli da kupe knjige i samih izdavača“, rekao nam je posle potpisivanja Goce Smilevski, autor knjige „Sestra Sigmunda Frojda“. „Kao da je Sajam most kojim putuju knjige. Prvi put sam došao sa ocem početkom osamdesetih, kada sam imao 5-6 godina. Prvo što sam primetio je metafora neba, ovaj veliki plafon, koji mi se i danas sviđa. Predivno je biti ovde i osetiti svu ovu energiju. Posetio sam najveće svetske sajmove knjiga, nijedan nema ovu snagu, kao da se čoveku vrati vera u to knjiga ima budućnost. Oseti se da je Beograd zaista jedan od svetskih književnih centara. Ovde je neki doživljaj prisnosti mnogo veći, ovde je knjiga voljena.“
Marija Jovanović je potpisivila svoj roman „Zvuci iz podmornice“ od 17 sati i 30 minuta. „Vidim po autobusima koji su parkirani da je zaista ogromna posećenost i to me toliko raduje. U jednom totalnom opadanju vrednosti i navike čitanja meni je Sajam pogotovo beogradski koji ima takav duh, jednu eksploziju radosti, druženja, prisnosti. Bila sam na mnogim sajmovima u inostranstvu, ali ovaj naš odudara od svega. Ovde vlada atmosfera neverovatne prisnosti. Ne samo što ljudi kupuju knjige i imaju priliku da vide autora nego osećam stalno pozitivnu energiju.“
Povratak Srđana Valjerevića na književnu scenu Srbije oduševio je njegove čitaoce. Mnogo njih je došlo na Lagunin štand na Sajmu da bi dobilo potpis od autora. „Sajam knjiga je važan zato što su knjige jeftinije, a meni je glavni utisak to što sam video ljude koje dugo nisam video i dalje je živo. Kakve god da su, važno je da knjiga ima što više.“
Svetislav Basara je potpisivao svoju knjigu „Početak bune protiv dahija“ od 19 sati. „Kao i svake godine na Sajmu se zapravo ništa ne menja, osim što se poneko rodi, poneko umre, neko novi dođe. Ali, ništa se ne menja uvek je to mešavina lepih i loših stvari.“
U Srbiju je doputovao i Dejvid Van, autor knjige „Legenda o samoubistvu“, koji će se sa čitaocima družiti sutra od 15 sati. Ali, ponet dobrom energijom na Lagunin štand stigao je odmah posle aerodroma i nekoliko TV gostovanja kako bi još danas osetio pozitivnu sajamsku atmosferu.

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Radio Laguna, Bambi, Grand Motors, City Residence, Voždove kapije, Moj Aviv, Generali osiguranje, Bel Medic, Beogyn, Hemofarm, Sport klub, Tref sport, Nescafé, Henkel, Dexy Co.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštegova #SajamKnjiga2019 i #lagunaknjige i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća. A kad završe kupovinu, neka nam fotografišu svoj sajamski ulov uz hešteg #DodajNaSpisak.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Branko Rosić

Branko Rosić

<p style="text-align: justify">Branko Rosić rođen je u Beogradu. Svirao je u kultnom pank bendu <em>Urbana gerila</em>, a kasnije i u elektro grupi <em>Berliner</em> strasse. Sarađivao je u pisanju <em>Leksikona Yu mitologije</em> i objavljivao tekstove u časopisima <em>Playboy</em>, <em>Elle</em>, <em>L&rsquo;Europeo</em>, <em>Cosmopolitan</em>, <em>Max</em>, <em>National </em><em>Geographic</em>, <em>B92 online</em>, <em>Fame</em>. Zamenik je glavnog urednika magazina <em>Nedeljnik</em>. Diplomirani je mašinski inženjer. Svoj prvi roman <em>A tako je dobro počelo</em> objavio je 2015, a drugi <em>Za sutra najavljuju konačno razvedravanje</em> 2018. godine.<br /> <br /> Radio je intervjue sa svim značajnim ličnostima iz kulture i pop kulture na teritoriji nekadašnje Jugoslavije, ali i nekoliko intervjua sa značajnim ličnostima svetskog rokenrola, kao što su Stiven Patrik Morisi (<em>The Smiths</em>), Nik Mejson (<em>Pink Floyd</em>), Ijan Anderson (<em>Jethro Tull</em>), Stiv Heket (<em>Genesis</em>), Šarlin Spiteri (<em>Texas</em>), Ijan Gilan (<em>Deep Purple</em>), Žan-Žak Barnel (<em>The Stranglers</em>), Stiven van Zant (<em>Bruce Springsteen&rsquo;s & The Street Band</em>, Silvio Dante u seriji <em>Sopranos</em>). Uradio je intervjue sa piscima: Tonijem Parsonsom, Hanifom Kurejšijem, Irvinom Velšom, Frederikom Begbedeom, Juom Nesbeom, Tarikom Alijem. Intervjuisao je umetnike Joko Ono i Grejsona Perija, kao i modnog kreatora Žan-Pola Gotjea. Jedan je od prvih srpskih muzičara koji su dali intervju za čuvene engleske novine <em>New Musical Express</em>. Bio je glavni urednik publikacije <em>Exit</em> festivala <em>20 godina Exit aktivizma</em>.<br /> <br /> Princ Čarls ga je nazvao princom, a britanskom premijeru Borisu Džonsonu predstavljen je kao &bdquo;panker sa maskom novinara&ldquo;. Britanska kraljica Elizabeta II odlikovala ga je Medaljom Britanske imperije za izuzetan doprinos u promovisanju i unapređenju kulturnih veza između Velike Britanije i Srbije.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Nebojša Babić</p>

Slika Dejan Aleksić

Dejan Aleksić

<p style="text-align: justify">Dejan Aleksić (1972), pesnik, dramski pisac i stvaralac književnih dela za decu. Objavio je deset knjiga pesama, knjigu drama i preko dvadeset knjiga za decu. Dvostruki je dobitnik nagrada &bdquo;Politikin zabavnik&ldquo; i &bdquo;Neven&ldquo;, a među značajnim priznanjima koja je dobio za književno stvaralaštvo za decu nalaze se i Nagrada Zmajevih dečjih igara, &bdquo;Zlatno Gašino pero&ldquo;, nagrada Radio Beograda, nagrada Sajma knjiga u Beogradu, &bdquo;Rade Obrenović&ldquo;, &bdquo;Plavi čuperak&ldquo;, kao i međunarodna nagrada &bdquo;Mali princ&ldquo;.</p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Goce Smilevski

Goce Smilevski

<p style="text-align: justify">Goce Smilevski je rođen 1975. godine u Skoplju, gde je diplomirao na tamošnjem Filološkom fakultetu. Nastavio je školovanje u Pragu i Budimpešti. Jedan je od vodećih makedonskih pisaca. Roman &bdquo;Razgovor sa Spinozom&ldquo; je proglašen romanom godine u Makedoniji, a svetsku slavu stekao je delom &bdquo;Sestra Sigmunda Frojda&ldquo;.&nbsp;</p>

Slika Gordana Maletić

Gordana Maletić

<p style="text-align: justify">Gordana Maletić rođena je u Beogradu 1952. godine. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu na grupi za jugoslovensku i opštu književnost. Piše za decu od 1982. godine. Objavila je preko trideset knjiga. Najvažniji žanrovi u kojima se ogleda su: kratka priča, pripovetka i roman.Objavljuje i poeziju, putopise i razgovore s piscima, biografije. Kritičar je dnevnog lista &bdquo;Blic&ldquo;. Bavi se prevođenjem. Priredila više antologija proze i poezije za decu. Kao urednik u izdavačkim kućama Knjigoteka i i Evro-Đunti, priredila je veliki broj knjiga za decu i odrasle. Sa dr Miodragom Matickim uređuje časopis &bdquo;Danica za mlade&ldquo; Vukove zadužbine.<br /> <br /> Priznanja: Nagrada Zmajevih dečjih igara Rade Obrenović za najbolji dečji roman u 2000. za knjigu &bdquo;Vitezovi mačjeg srca&ldquo;, nagrada Organizacije &bdquo;Prijatelji dece Beograda&ldquo; 1998. za najsmešniju priču, (&bdquo;Izbor za najbolju tetku&ldquo;) i Dositejevo pero, nagrada dečjeg žirija za romane: &bdquo;Na obali reke Brongo&ldquo;, &bdquo;Vitezovi mačjeg srca&ldquo;, &bdquo;Krađa vinčanske figurice&ldquo; i &bdquo;Tesla &ndash; srpski genije&ldquo;. Nagrada Akademije Ivo Andrić za doprinos književnosti za decu 2013. Nagrada Zmajevih dečjih igara za izuzetan doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu 2015.<br /> <br /> Knjige &bdquo;Spasonosna odluka&ldquo; i &bdquo;Krađa vinčanske figurice&ldquo; nose oznaku White Ravens za čitanje i prevođenje Međunarodne omladinske biblioteke iz Minhena, što ih je uvrstilo u 250 najboljih knjiga za decu objavljenih u svetu u 1998. i 2004. godini. &bdquo;Antologija srpske basne&ldquo;, koju je priredila, prevedena je na italijanski jezik 2008. Izvestan broj njenih priča za decu, kao i priređenih izdanja iz narodne i svetske književnosti preveden je na više evropskih jezika.<br /> <br /> Gordana Maletić član je Udruženja književnika Srbije i Matice srpske. Živi u Beogradu.</p>

Slika Marija Jovanović

Marija Jovanović

<p style="text-align: justify">Marija Jovanović je rođena 1959. godine. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Dosad je objavila romane <em>Spletkarenje sa sopstvenom dušom</em> (2000), <em>Kao da se ništa nije dogodilo</em> (2003), <em>Idi, vreme je</em> (2006), <em>Dovoljan razlog</em> (2008), <em>Zvuci iz podmornice</em> (2013). Za roman <em>Spletkarenje sa sopstvenom dušom</em> nagrađena je Ženskim perom, a <em>Kao da se ništa nije dogodilo</em>, <em>Idi, vreme je</em> i <em>Dovoljan razlog</em> ovenčani su nagradom Zlatni hit liber. Takođe, roman <em>Idi, vreme je</em> preveden je i objavljen u Mađarskoj 2010. godine, a <em>Spletkarenje sa sopstvenom dušom</em> u Nemačkoj 2011. godine.&nbsp;</p>

Slika Sofija Lundberj

Sofija Lundberj

<p>Sofija Lundberj (1974) je švedska autorka koja se proslavila svojim romanom prvencem &bdquo;Crveni adresar&ldquo;, prevedenim na 33 jezika.<br /> <br /> Pre nego što je počela da se bavi pisanjem, radila je kao novinar i urednik brojnih izdanja posvećenih psihologiji i razvoju dece. Sarađivala je i na realizaciji kratkih dokumentarnih filmova za američki kanal Si-En-En, ali priznaje da joj se najviše dopada posao romanopisca.<br /> <br /> U svojim romanima Sofija najčešće obrađuje sudbine žena, odnosno, trudi se da im živote &bdquo;isceli&ldquo; kroz životne obrte koje im priređuje. Njen prvi roman &bdquo;Crveni adresar&ldquo; govori o devedesetogodišnjakinji koja je imala ispunjen život u burnim danima evropske istorije. U knjizi &bdquo;Upitnik je pola srca&ldquo; Lundberj je obradila priču o teškom detinjstvu koje nekad stvara prepeke u životu, a u trećem romanu koji se upravo pojavio u Švedskoj govori o ženskom prijateljstvu. <br /> <br /> Foto:&nbsp;Viktor Fremling</p>

Slika Srđan Valjarević

Srđan Valjarević

<p style="text-align: justify">Srđan Valjarević (Beograd, 1967), pisac, piše prozu i poeziju.<br /> <br /> Objavio romane <em>List na korici hleba</em> (1990), <em>Ljudi za stolom</em> (1994), <em>Dnevnik druge zime</em> (2006) i <em>Komo </em>(2007), prozne zapise <em>Zimski dnevnik</em> (1995), troknjižje <em>Fric i Dobrila</em> (2021), <em>Brod koji je zaplovio kroz maglu</em> (2023) i <em>Narator je konačno progovorio</em> (2024), kao i zbirku pesama <em>Džo Frejzer</em> i <em>49 + 24 + 5 pesama</em> (prošireno izdanje, 2024).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na engleski, španski, nemački, francuski, italijanski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenački i kineski jezik.<br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Biljana Jovanović&ldquo; za <em>Dnevnik druge zime</em> 2006; za roman <em>Komo </em>nagrade &bdquo;Kulturkontakt Austria&ldquo; 2006, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; 2006, &bdquo;Gorki list Award&ldquo; 2007. i &bdquo;Prix des lecteurs du Var &ndash; Toulon&ldquo; 2011.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Svetislav Basara

Svetislav Basara

Svetislav Basara (1953, Bajina Bašta), romansijer, pripovedač i dramski pisac. Autor je više od dvadeset knjiga – romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je mnogih srpskih i međunarodnih književnih nagrada. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Objavio je: – knjige priča: „Priče u nestajanju“ (1982), „Peking by Night“ (1985), „Izgubljen u samoposluzi“ (2008) i „Majmunoopisanije“ (2008); „Očaj od nane“ (2016); – romane i novele: „Kinesko pismo“ (1985), „Fama o biciklistima“ (1987), „Na Gralovom tragu“ (1990), „Napuklo ogledalo“ (1986), „Mongolski bedeker“ (1992, Nolitova nagrada), „De Bello Civili“ (1993), „Looney Tunes“ (1997), „Sveta mast“ (1998), „Ukleta zemlja“ (1995), „Kratkodnevica“ (2000), „Džon B. Malkovič“ (2001), „Srce zemlje“ (2003), „Fantomski bol“ (2005), „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ (2006), „Dnevnik Marte Koen“ (2008), „Fundamentalizam debiliteta“ (2009), „Tajna istorija Bajine Bašte“ (2010), „Početak bune protiv dahija“ (2010), „Mein Kampf“ (2011), „Dugovečnost“ (2012), „Gnusoba“ (2013), „Anđeo atentata“ (2015) i „Andrićeva lestvica užasa“ (2016); – drame: „Bumerang“, „Oksimoron“ (2001) i „Nova Stradija“ (2009); – knjige eseja: „Na ivici“ (1987), „Tamna strana Meseca“ (1992), „Drvo istorije“ (1995), „Virtuelna kabala“ (1996), „Vučji brlog“ (1998), „Pušači crvenog bana“ (2017), „Atlas pseudomitogije“ (2019); – prepisku: sa Miljenkom Jergovićem „Tušta i tma“ (2014) i „Drugi krug“ (2015). Laguna je, počev od 2009, objavila nova izdanja romana „Fama o biciklistima“, „Ukleta zemlja“, „Looney Tunes“, „Sveta mast“, „Napuklo ogledalo“, „Mongolski bedeker“ i „Srce zemlje“. Dvostruki je dobitnik je Ninove nagrade za romane „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ i „Kontraendorfin“; nagrade „Isidora Sekulić“ i nagrade Srpskog književnog društva „Biljana Jovanović“ za roman „Anđeo atentata“ i prvi je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“ za rukopis u nastajanju. Drame su mu izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na engleski, francuski, nemački, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik. Član je Srpskog književnog društva.

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

<p style="text-align: justify">Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.<br /> <br /> Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.<br /> <br /> Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.<br /> <br /> Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.<br /> <br /> Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x