Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Januar je mesec koji obeležavaju književne nagrade, pa je tako stigao i širi izbor za nagradu „Beogradski pobednik“.
Žiri pomenute nagrade radi u sastavu dr Predrag Petrović (predsednik), dr Vesna Trijić, dr Petar Pijanović, dr Slađana Ilić i dr Nataša Anđelković, a odabrao je 27 romana u širi izbor za ovogodišnje priznanje.
Među njima je čak pet naslova u izdanju Lagune, i to: „Bogorodičine seni“ Milana Jovanovića, „Bastadur“ Jasenke Lalović, „Pakrac“ Vladana Matijevića, „Deca rata“ Zorana Milekića i „Noćne reči“ Vladimira Tabaševića.
Uži izbor za „Beogradskog pobednika“ biće objavljen 9. januara.
<p style="text-align: justify">Jasenka Lalović je Paštrovka, rođena u Baru jednog juskog dana 1965. godine. Stasavala u Buljarici, pored mora i zauvek ostala zaljubljenik njegovog mirisa i plavih širina. Osnovnu školu zvršila je u Petrovcu, pohađala gimnaziju u Baru, potom je upisala studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Oduvek se bavila pisanjem, ali se tek u pedesetim godinama osmelila da objavi svoj prvi roman. Radila je na Radio-televiziji Srbije. Majka Kristine, Luke i Teodore. Ponosna tetka Dorotee. Udata, živi i radi u Beogradu. <em>S one bande moje gore</em> je njen prvi roman, kojim je započela pisanje trilogije <em>Brda od pelina</em>.<br />
<br />
Foto: privatna arhiva</p>
<p style="text-align: justify">Milan Jovanović je rođen 1967. godine u Smederevskoj Palanci. Školovao se u Kusatku, Smederevskoj Palanci i Beogradu.<br />
<br />
Na Pravnom fakultetu Beogradskog univerziteta diplomirao je 1994. godine, a Pravosudni ispit pred Komisijom Ministarstva pravde Republike Srbije položio je 1997. godine.<br />
<br />
Sa suprugom Ljubicom i kćerkama Sofijom i Majom trenutno živi u Minhenu.<br />
<br />
Objavio je romane: <em>Monah</em> (2002), <em>Ratnik</em> (2003, 2010), <em>Zimovanje na primorju</em> (2004), <em>Teodora</em> (2005, 2013), <em>Gospodar</em> (2007), <em>Nesanica</em> (2011), <em>Malo dvorište</em> (2012), <em>Staklena mastionica</em> (2015) i <em>Knjiga pravila</em> (2017), kao i knjige priča: <em>Grob na Vučijem dolu i druge priče</em> (2009) i <em>Glasovi prošlosti </em>(2016).<br />
<br />
U Sofiji mu je 2014. godine na bugarskom jeziku objavljen roman <em>Teodora</em>.<br />
<br />
Prozu je objavljivao u više časopisa. Zastupljen je i u pojedinim zajedničkim zbornicima.<br />
<br />
Dobitnik je književne nagrade „Andra Gavrilović“ i Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije.</p>
<p style="text-align: justify">Vladan Matijević (1962, Čačak) objavio je knjige: <em>Ne remeteći rasulo</em> (pesme, 1991), <em>Van kontrole</em> (roman, 1995, nova verzija 2021), <em>R. C. Neminovno</em> (roman, 1997, nova verzija 2017), <em>Samosvođenje </em>(pesme, 1999), <em>Prilično mrtvi</em> (priče, 2000, Andrićeva nagrada), <em>Pisac izdaleka</em> (roman, 2003, Ninova nagrada), <em>Časovi radosti</em> (roman, 2006), <em>Vrlo malo svetlosti</em> (roman, 2010, nagrade: „Meša Selimović“, „Borisav Stanković“ i „Isidora Sekulić“), <em>Memoari, amnezije</em> (eseji, 2012, nagrade: „Kočićevo pero“ i „Kočićeva knjiga“), <em>Pristaništa </em>(priče, 2014, nagrade: „Stevan Sremac“ i „Danko Popović“), <em>Susret pod neobičnim okolnostima</em> (roman, 2016), <em>Sloboda govora</em> (roman, 2020) i <em>Pakrac </em>(roman, 2023, nagrada „Beogradski pobednik“). Dobitnik je Nagrade „Ramonda serbika“ 2019. za celokupno književno delo i značajan doprinos književnosti i kulturi. Dobitnik je i nagrade „Zlatni krst kneza Lazara“ 2023. godine za celokupno književno delo. Gradsko pozorište u Čačku je 2023. godine premijerno izvelo predstavu „Sloboda govora“ po njegovom istoimenom romanu. Prevođen je na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski i makedonski jezik.</p>
<p style="text-align: justify">Vladimir Tabašević rođen je 1986. godine u Mostaru pod punim imenom Bošnjak-Tabašević Vladimir. Početkom građanskog rata u BiH s majkom je došao u Beograd, gde i danas živi.<br />
<br />
Studirao je filozofiju.<br />
<br />
Prva knjiga pesama <em>Koagulum</em> (2010) štampana je u okviru Festivala mladih pesnika u Zaječaru kao nagrada laureata festivala. Samostalno objavljuje knjige poezije <em>Tragus</em> (2011), <em>Kundak </em>(2012) i konceptualno-poetski rad zajedno s Milošem Čvorovićem <em>Hrvatski kundak</em> (2013).<br />
<br />
Prvi roman <em>Tiho teče Misisipi</em> (2015) objavljuje najpre samostalno. Roman ulazi u uži izbor za Ninovu nagradu, a dobija regionalnu nagradu „Mirko Kovač“.<br />
<br />
Roman <em>Pa kao</em> (2016) ulazi u najuži izbor za Ninovu nagradu, dok <em>Zabluda Svetog Sebastijana</em> (2018) osvaja <em>Ninovu nagradu</em>. Roman <em>Noćne reči</em> (2023) odlukom autora nije kandidovan za Ninovu nagradu.<br />
<br />
Zajedno sa rediteljem Ivicom Buljanom realizovao je pozorišne adaptacije romana <em>Tiho teče Misisipi</em> i romana <em>Idiot </em> F. M. Dostojevskog.</p>
<p style="text-align: justify">Zoran Milekić je rođen u Čačku 1974. Diplomirao je na katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Radi kao profesor istorije. Bio je stručni saradnik na srpskom izdanju vrlo čitane knjige <em>Smešna istorija sveta</em>. Do sada je objavio naučno-popularne knjige za decu o Dositeju Obradoviću i Mihailu Petroviću Alasu. Godine 2018. izašao mu je roman <em>Mali vojnik Velikog rata</em>. Oženjen je i otac dva sina. Živi u Čačku. </p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.