Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Pet Laguninih autora u užem izboru za nagradu Zlatni suncokret

Kompanija Vital a. d. nastavlja da podržava značajno književno priznanje Zlatni suncokret, poznato i kao Vitalova nagrada, koje se ove godine dodeljuje 22. put za najbolje književno ostvarenje na srpskom govornom području u žanrovima romana, pripovetke, poezije, književne kritike, eseja i književne publicistike, objavljeno u toku prethodne godine.
Žiri Nagrade „Zlatni suncokret“ u sastavu: Dragan Babić, Dragan Jovanović Danilov i Vladimir Gvozden (predsednik), nakon razmatranja 150 pristiglih naslova sačinio je uži izbor od petnaest kandidata za nagradu. U žanru romana kandidati su: Miomir Petrović, „Black Light“ (Laguna), Filip Grbić, „Prelest“ (Vulkan izdavaštvo), Jelena Pilipović, „Divotnice“ (Akademska knjiga), Žarko Radaković, „Krečenje“ (Čarobna knjiga), Jelena Lengold, „Odustajanje“ (Arhipelag), Igor Marojević, „Tuđine“ (Laguna), Vladimir Arsenijević, „Ka granici“ (Laguna), Vule Žurić, „Pomor i strah“ (Laguna), Aleksandar Gatalica, „Poslednji Argonaut“ (Službeni glasnik), Milisav Savić, „Doktora Valentina Trubara i sestre mu Simonete povest čudnovatih događaja u Srbiji“ (Agora), Dejan Mihailović, „Podvizi i stradanja Grofa od Takova“ (Laguna).

U užem izboru su i pesničke zbirke: „Neponovljivi kod“ Miroslava Aleksića (Arhipelag) i „Radno vreme raja“ Dejana Aleksića (Kulturni centar Novog Sada). Žiri je u uži izbor uvrstio knjigu priča „Venac za oca“ Vesne Kapor (Srpska književna zadruga) i knjigu eseja „Doba heroja“ Zorana Paunovića (Geopoetika).

Najuži izbor kandidata biće saopšten sredinom januara. Nagrada, koja podrazumeva diplomu i novčani iznos, biće uručena početkom februara u Beogradu.

Nagrada je prvi put dodeljena 1996. godine pesničkoj zbirci Ivana V. Lalića, a među dobitnicima su: Svetlana Slapšak, Radoslav Petković, Goran Petrović, Vojislav Karanović, Vladimir Tasić, Dragan Jovanović Danilov, Jovica Aćin, Mileta Prodanović, David Albahari, Uglješa Šajtinac i Dragan Velikić.

Roman Svetlane Slapšak, „Ravnoteža“ ovenčan je ovom nagradom 2016. godine.

Autor: K.D:
Izvor: danas.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dejan Mihailović

Dejan Mihailović

<p style="text-align: justify">Dejan Mihailović (1951) odrastao je i školovao se u Beogradu, gde je diplomirao na Odseku za opštu književnost Filološkog fakulteta. Radio je kao urednik u Dečjoj redakciji Radio Beograda, lektor u Zadužbini Ive Andrića, redaktor teksta u Enciklopediji Jugoslavije Jugoslovenskog leksikografskog zavoda (Redakcija za Srbiju) i urednik u časopisima &bdquo;Književne novine&ldquo;, &bdquo;Pismo&ldquo;, &bdquo;Književni magazin&ldquo; i izdavačkoj kući &bdquo;Laguna&ldquo;, a pre toga u izdavačkom preduzeću &bdquo;Prosveta&ldquo; iz Beograda. Od 1993. do 1999. proveo je u San Francisku, u Kaliforniji, SAD. Prevodio ruske i engleske pisce (Bunjin, Šalamov, Harms, Aldanov, Dovlatov, Akunjin, Blejk, Po, Beket i dr.). Za prevod romana <em>Samoubistvo</em> Marka Aldanova dobio je nagradu &bdquo;Dr Jovan Maksimović&ldquo; za najbolji prevod sa ruskog jezika za 2015. i 2016. godinu. <br /> <br /> Objavio je zbirke priča <em>Dođoh, videh, pobegoh</em> (1969) i <em>Kuke i verige</em> (2013) i mali rečnih stare hrišćanske, vizantijske i srednjovekovne srpske književnosti <em>Vizantijski krug</em> (2009). <br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.</p> <h3>Dnevnik izolacije:</h3><div data-type="image-block" imageid="4abf28b3-d160-41a2-99e0-d4361fb8902f" pathprefix="images/4abf28b3-d160-41a2-99e0-d4361fb8902f" title="cekajucisumara-autori-page" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-cekajuci-sumara"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="6076e444-6218-4bad-817a-a179b98deb2c" pathprefix="images/6076e444-6218-4bad-817a-a179b98deb2c" title="dnevnikizolacije350x100" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-pismo-iz-2020-godine"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="54bff80e-10c6-41a3-b8ac-3eb97bf2fa3f" pathprefix="images/54bff80e-10c6-41a3-b8ac-3eb97bf2fa3f" title="bombardovanje350x100" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-bombardovanje-i-lazne-vesti"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="04930e05-5316-4ed9-b261-7c9ff06d3501" pathprefix="images/04930e05-5316-4ed9-b261-7c9ff06d3501" title="felneiistina350opet" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-felne-i-istina"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="5180d033-f752-4871-b2e9-59d75119bdec" pathprefix="images/5180d033-f752-4871-b2e9-59d75119bdec" title="nekakucne350opet" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-neka-kucne-policijski-cas"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="e1806a22-5697-47a7-a3d1-fb87b3b9b7a7" pathprefix="images/e1806a22-5697-47a7-a3d1-fb87b3b9b7a7" title="stacitamopet" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/dnevnik-izolacije-sta-citam-i-sta-nam-se-dogadja"}' linkexternal=''></div>

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Slika Vladimir Arsenijević

Vladimir Arsenijević

<p style="text-align: justify">Vladimir Arsenijević (Pula, 1965) objavio je prvi roman <em>U potpalublju</em> (prvi deo predviđene tetralogije <em>Cloaca Maxima</em>) 1994. godine. Ovaj roman je dobio <em>Ninovu nagradu za roman godine</em>, preveden je na dvadeset jezika, a istoimena pozorišna predstava po motivima ovog kultnog romana nagrađena je <em>Sterijinom nagradom</em> 1997. godine. Sledeći roman, <em>Anđela</em> (drugi deo ciklusa <em>Cloaca Maxima</em>) objavljen je 1997. godine. Posle boravka u Meksiku Arsenijević objavljuje knjigu <em>Meksiko &ndash; ratni dnevnik</em> (2000). Ilustrovani roman Išmail (2004), nastao je u saradnji s Aleksandrom Zografom. Roman Predator (2008) dobio je Nagradu za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije. 2009. godine Arsenijević objavljuje zbirku eseja pod nazivom Jugolaboratorija. Godine 2011. objavljuje ilustrovanu novelu <em>Minut &ndash; put oko sveta za 60 sekundi</em> nastalu u saradnji s Valentinom Broštean.<br /> <br /> Godine 2000. pokrenuo je izdavačku kuću <em>Rende</em> u kojoj je radio kao urednik do 2007. Osnivač je regionalnog književnog festivala <em>Krokodil</em> i izdavačke kuće za audio-knjige <em>Reflektor</em>, a kolumne i eseje redovno objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Živi u Beogradu.</p>

Slika Vule Žurić

Vule Žurić

<p style="text-align: justify">Vule Žurić rođen je u Sarajevu 1969. godine.<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Umri muški </em>(1991), <em>Dvije godine hladnoće</em> (1995), <em>U krevetu sa Madonom</em> (1998), <em>Valceri i snošaji</em> (2001), <em>Katenačo</em> (2011) i <em>Tajna crvenog zamka</em> (2015).<br /> <br /> Romani: <em>Blagi dani zatim prođu</em> (2001), <em>Rinfuz</em> (2003), <em>Tigrero</em> (2005), <em>Crne ćurke i druga knjiga crnih ćurki</em> (2006), <em>Mrtve brave</em> (2008), <em>Narodnjakova smrt </em>(2009),<em> Nedelja pacova</em> (2010), <em>Srpska trilogija</em> (2012) i <em>Republika Ćopić</em> (2015).<br /> <br /> Autor je knjige radio-drama <em>Crni glas za belu hartiju</em> (2017), knjige za decu <em>Roman bez ormana</em> (2017), kao i zvezdaškog dela monografije <em>Mnogo smo jači/Derbi, moj derbi</em> (2014).<br /> <br /> Za Lagunu je priredio tematske zbirke priča savremenih jugoslovenskih autora posvećene Gavrilu Principu (<em>Gavrilov princip</em>) i Branku Ćopiću (<em>Orlovi ponovo lete</em>).<br /> <br /> Napisao je scenario za film Gorana Markovića <em>Slepi putnik na brodu ludaka</em> (2017) i dramu <em>Posljednji mejdan Petra Kočića</em>, koja je imala praizvedbu na sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske u oktobru 2017. godine, u režiji Nebojše Bradića.<br /> <br /> Njegove priče prevođene su na desetak jezika, a sa engleskog je preveo monografiju o savremenoj umetnosti Vila Gomperca <em>Šta gledaš</em> (2015) i sa italijanskog roman Huga Prata <em>Korto Malteze u Sibiru</em> (2017).<br /> <br /> Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima je i &bdquo;Andrićeva nagrada&ldquo; za zbirku priča <em>Tajna crvenog zamka</em>, koju je 2014. godine objavila Laguna.<br /> <br /> Živi u Pančevu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x