Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Ovih 10 naslova ne smete propustiti

Nije bilo lako izabrati samo deset naslova koje apsolutno morate staviti na listu čitanja. Odlučili smo se za deset najsvežijih, a leto koje je pred vama iskoristite da štriklirate svih deset naslova sa ovog spiska. Garantujemo sjajnu zabavu.
Moja sestra serijski ubica

Savremena verzija jedne američke crne komedije iz 1944. Odnosno, savremena priča o dve sestre od kojih je jedna serijski ubica, a druga uklanja tragove ubistava sve dok se ne zaljubi u sestrinu žrtvu.

Jetko, inteligentno, dinamično. Zabavno i jezivo.

Prava poslastica!
Pandorina poruka

Volite inspirativne knjige koje podstiču na razmišljanje, čije su poruke važne?

Onda je ovo knjiga za vas i za sve one čija radoznalost nema granica.

Ovo je roman u pismima, metaforična poruka o tome da je ciklus života i smrti nezaustavljiv, i da smo svi mi stanovnici kosmosa, a ne samo jedne planete.
Baba Anujka

Šta je bio najunosniji zanat početkom 20. veka u Panoniji?

Kakve je to moći imala jedna bakica kojoj su se obraćali za pomoć ljudi iz najrazličitijih društvenih slojeva?

Ova izuzetna knjiga, zasnovana isključivo na činjenicama i dostupnim zapisima, i predstavlja iscrpan dokument o jedinstvenim zločinima.
Osam detektiva

Ljubitelji Agate Kristi, upamtite ovaj naslov.

Elegantno napisan whodunit držaće vas u neizvesnosti i uzbuđenju do samog kraja.

Uživanje je dvostruko jer se dvoje inteligentnih ljudi nadmudruju, dok čitalac strepi nad ishodom misterije…
Lice i naličje: Memoari

Kada jedna lepotica koja je oduvek imala status poželjne i opasne žene odluči da ispriča svoju priču, to garantuje i zabavu ali i vrlo poučno štivo.

Svako od nas živi jedinstvenu priču, a neki je žive glamurozno, uz sve ono što i mi „obični“ ljudi preživljavamo.

To nekako zvuči baš – filmski!
Poleti već jednom!

Etgar Keret je izuzetan pripovedač.

U početku nismo bili sigurni koliko izraelska kratka priča ima dodirnih tačaka sa našim senzibilitetom.

Ali otkad nas je pisac i posetio, shvatili smo da je njegov humor isklesan društvenim i porodičnim scenarijima koji izazivaju snažnu empatiju. Izuzetno!
Ordesa

Autofikcija ima svoje poklonike,  mogla bi da ostane u svom kutku književnog neba kad ne bi imala emocionalnu snagu kakvu ima roman ovog savremenog španskog pisca.

Porodica, politika zemlje koju su uzdrmavali razni potresi, iskreno preispitivanje – teme su o kojima piše.

Nepretenciono, a tako veliko.
Flajšman je u škripcu

Muškarci, ovo je komedija o vama i za vas!

Žene, ovo je komedija o muškarcima koja će vas razgaliti.

A pre svega, ovo je komedija ljubavi u 21. veku, komedija života koji pokušava da održi svoju dinamiku u trenutku kada izgleda da je sve stalo… Pronicljiva studija savremenih muško-ženskih odnosa.
Borba do pobede

Podnaslov ove knjige kaže „knjiga za sve one kojima je teško“.

Koliko god mislili da niste bolesni, da vam je preko glave „teškog“, ova knjiga opravdava svoj podnaslov.

Ona ubrizgava protivotrov za depresiju, neraspoloženje, i daje vitalnu infuziju borbenosti koja nam je svima neophodna.
Žena s drugog kata

Ova knjiga se može čitati kao triler ili porodična drama.

Kako god da joj priđete, oduševićete se.

Odvija se u Dalmaciji, ali bi mogla da se odvija i bilo gde u Srbiji. Autor kaže da je radnja ovog romana pogodila skrivene želje mnogih čitateljki. I u pravu je!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Aleks Pavezi

Aleks Pavezi

<p style="text-align: justify">Aleks Pavezi živi u Londonu, gde se sasvim posvetio pisanju. Ranije je radio kao softverski inženjer, a pre toga je pohađao doktorske studije iz matematike i u to vreme je honorarno radio kao prodavac knjiga. <em>Osam detektiva</em> njegova je prva knjiga.</p>

Slika Demi Mur

Demi Mur

<p style="text-align: justify">Demi Mur je glumica, producentkinja, rediteljka i aktivistkinja. Poznata je po ulogama u filmovima: <em>Vatra sv. Elma</em>, <em>Duh</em>, <em>Nekoliko dobrih ljudi</em>, <em>Nepristojna ponuda</em>, <em>Dži Aj Džejn</em>, <em>Čarlijevi anđeli: totalno zagušenje</em>, što su samo neki od mnogih filmova koje je snimila. Živi i radi u Los Anđelesu i Heliju u Ajdahu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Cliff / CC BY 2.0 / Wikimedia Commons</p>

    Slika Etgar Keret

    Etgar Keret

    <p style="text-align: justify">Etgar Keret (hebrejski: תרק רגתא , Ramat Gan, 1967) majstor je kratke forme i jedan od najpoznatijih savremenih izraelskih književnika. Njegove knjige su bestseleri u mnogim zemljama, a zanimljiv je i podatak da se u Izraelu najviše kradu po knjižarama i da su najčitanije u zatvorima. Po njegovim pričama je do sada snimljeno pedesetak filmova. Etgar Keret je jedini izraelski autor čije su knjige objavljene u Palestini. Poznat je i kao filmski i televizijski scenarista. Film <em>Meduze</em>, koji je režirao zajedno sa svojom suprugom Širom Gefen, osvojio je 2007. <em>Zlatnu kameru</em> na festivalu u Kanu. <br /> <br /> Knjige Etgara Kereta prevedene su sa hebrejskog ili engleskog na više od trideset jezika.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Alessandro Moggi</p>

    Slika Havijer Sijera

    Havijer Sijera

    <p style="text-align: justify">Za Havijera Sijeru (Teruel, 1971) ništa više nije isto otkako je objavio ovu knjigu. Za ovog mladog aragonskog pisca, <em>Tajna večera</em> značila je afirmaciju među romanopiscima i najčvršći korak ka onome što on naziva &bdquo;istraživačka proza&rdquo;. Njegovi tekstovi &ndash; priznaje &ndash; pokušavaju da reše neke od velikih istorijskih zagonetki. <em>La dama azul (Dama u plavom, 1998), Las puertas templarias (Templarska vrata, 2000)</em> ili <em>El secreto egipcio de Napoleón (Napoleonova egipatska tajna, 2002)</em> već su istakli njegovu strast prema drevnim vremenima i smestili ga među avangardiste proznog stila koji na zadivljujući način mešaju dokumentarnu rigidnost sa intrigama i trilerom.<br /> <br /> Prevođen na razne jezike, Havijer Sijera podjednako vešto plovi i vodama pisanog novinarstva, televizije ili radija. Od pre sedam godina uređuje mesečnik <em>Mas Allá</em> (<em>Tamo negde</em>), a među njegovim poslednjim audiovizuelnim projektima ističe se program <em>El otro lado de la realidad (Druga strana stvarnosti)</em> koji se emituje na stanici <em>Telemadrid</em>.<br /> <br /> Nakon skoro tri godine rada na sređivanju rukopisa ovog dela, Sijeri je njegov put sve jasniji: pisati i istraživati kako bi se rešile velike nepoznanice koje nas okružuju.<br /> <br /> <em>Tajna večera</em> je njegova sedma knjiga. Njegova sedma zagonetka.</p>

    Slika Jurica Pavičić

    Jurica Pavičić

    <p style="text-align: justify">Jurica Pavičić (1965, Split), pisac, kolumnista, scenarista, filmski kritičar. Godine 1992. nagrađen je nacionalnom nagradom za filmsku kritiku &bdquo;Vladimir Vuković&ldquo;. Od 1994. piše u različitim novinama nedeljnu kolumnu <em>Vijesti iz Liliputa</em>, u kojoj secira društvo, politiku i kulturu ratne i posleratne Hrvatske. Za tekstove iz te serije 1996. dobija Nagradu nacionalnog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo;, 2002. Nagradu za doprinos novinarstvu &bdquo;Veselko Tenžera&ldquo;, a 2007. Nagradu &bdquo;Miljenko Smoje&ldquo; <em>Slobodne Dalmacije</em>. Kolumna danas izlazi u <em>Jutarnjem listu</em>.<br /> <br /> Kao književnik debitovao je 1997. socijalnim trilerom <em>Ovce od gipsa</em>, u kojem problematizuje tematiku ratnog zločina u ambijentu ratnog Splita godine 1992. Po istom romanu snimljen je i film u režiji Vinka Brešana <em>Svjedoci</em>, koji je uvršten u konkurenciju filmskog festivala u Berlinu, gde je nagrađen i ekumenskom nagradom. Za scenario tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Velikom zlatnom arenom festivala u Puli.<br /> <br /> Napisao je i romane: <em>Nedjeljni prijatelj</em> (2000), <em>Minuta 88 </em>(2002), <em>Kuća njene majke</em> (2005), <em>Crvenkapica</em> (2006), <em>Žena s drugog kata</em> (2015), <em>Crvena voda</em> (2017) i <em>Prometejev sin</em> (2020); zbirke priča: <em>Patrola na cesti</em> (2008, po čijoj naslovnoj priči je snimljena mini-serija u režiji Zvonimira Jurića), <em>Brod u dvorištu</em> (2013) i <em>Skupljač zmija</em> (izbor najboljih priča s pogovorom Dragana Velikića, 2019); monografije: <em>Hrvatski fantastičari &ndash; jedna književna generacija </em>(2000), <em>Postjugoslavenski film &ndash; stil i ideologija</em> (2011) i <em>Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja</em> (2017); zbirke eseja i kolumni: <em>Vijesti iz Liliputa</em> (2001), <em>Split by Night</em> (2003), <em>Nove vijesti iz Liliputa</em> ( 2011), <em>Knjiga o jugu</em> (2018).<br /> <br /> Foto:&nbsp;Duje Klarić</p>

    Slika Manuel Vilas

    Manuel Vilas

    <p style="text-align: justify">Manuel Vilas je španski književnik. Oprobao se u različitim žanrovima, od poezije, eseja, preko kratkih priča do romana. Njegov roman &bdquo;Ordesa&ldquo; ovenčan je nagradom Femina za najbolju stranu knjigu 2019. godine. Predaje na Univerzitetu u Ajovi.<br /> <br /> Foto: José M. Ciordia / CC BY-SA 3.0 / Wikimedia Commons&nbsp;</p>

    Slika Ojinkan Brejtvejt

    Ojinkan Brejtvejt

    <p style="text-align: justify">Ojinkan Brejtvejt je diplomirala kreativno pisanje i pravo na Univerzitetu Kingston u Londonu. Nakon studija radila je kao pomoćnik urednika u nigerijskoj izdavačkoj kući <em>Kachifo Limited</em>. Danas radi kao slobodan pisac i urednik. Godine 2014. uvrštena je u 10 najboljih pesnika na pesničkom takmičenju <em>Eko Poetry Slam</em>, a 2016. godine bila je finalista za nagradu <em>Commonwealth </em>za kratku priču. Živi i radi u Lagosu u Nigeriji.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Studio 24</p>

    Slika Šimon A. Đarmati

    Šimon A. Đarmati

    <p style="text-align: justify">Dr Šimon A. Đarmati, profesor u penziji, rođen je 1952. godine u Zrenjaninu. Živi i stvara u Beogradu. Autor je i koautor velikog broja univerzitetskih udžbenika, monografija, naučnih i stručnih radova, feljtona, članaka i učesnik mnogih televizijskih ostvarenja. Najpoznatije knjige su mu:<em> A u srcu Banat</em> (2003), <em>Tajna poslednjeg gutljaja &ndash; Otrovi, trovači i otrovani</em> (2004), <em>Razorne sile</em> (2004), <em>Starinski zidni sat u ulici Uroša Predića</em> (2005), <em>Otrovni Šekspir &ndash; Šekspirovi otrovi </em>(2006), <em>Marijaš, poslednji banatski razbojnik</em> (2007),<em> Trovanja u Torku</em> (2008), <em>Vračare, nadrilekari, vampiri i zli dusi u Srbiji</em> (2009), <em>Hajdučka vremena u Srbiji</em> (2009). Osim za odrasle piše i za decu i najpoznatiji njegovi naslovi su: <em>Ekokolologija </em>(2003) i<em> Imate li kefalo</em> (više izdanja).</p>

    Slika Srđan Krstić

    Srđan Krstić

    <p style="text-align: justify">Srđan Krstić živi, radi i piše u Beogradu. Tokom života bio je novinar, izdavač, urednik, prevodilac, lektor, <em>ghostwriter </em>i prelamač. Do sada je objavio romane <em>Mefisto i Zlatokosa</em> u sedam izdanja, <em>Škola sreće</em> u tri izdanja, <em>Ratnik i usne</em> u jednom, ograničenom izdanju kao i prvi deo serijala <em>Ogledala nad Beogradom</em>, pod imenom <em>Misterija Beograd &ndash; Izgubljeni artefakt</em> u dva izdanja.<br /> <br /> Romani <em>Mefisto i Zlatokosa</em> i <em>Škola sreće</em> prevedeni su na engleski i objavljeni kao <em>Mephisto and Goldilocks</em> i <em>School of Fortune</em> u elektronskom obliku.<br /> <br /> <em>Borba do pobede</em> je njegova prva motivaciona knjiga i ovo je novo, dopunjeno i osavremenjeno izdanje u okviru Lagune.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x