Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Omiljeni ljubimci i omiljene knjige“ – obeležen Svetski dan mačaka 8. avgusta u knjižari Delfi SKC

U knjižari Delfi SKC je povodom Svetskog dana mačaka u četvrtak 8. avgusta u 18 sati organizovan događaj posvećen ljubiteljima i vlasnicima ovih nežnih i umiljatih životinja. U saradnji sa Udruženjem „Šapica 011“, Izdavačka kuća Laguna je ovaj dan obeležila zanimljivim razgovorom o mačkama, ali i o interesantnim knjigama u kojima su glavni junaci mace. Osnivač Udruženja „Šapica 011“ Irena Rebec, koja se već godinama volonterski bavi spašavanjem životinja, gostima je skrenula pažnju na mace na ulicama koje, iako mnogi veruju da mogu da se snađu same, zapravo zahtevaju našu pomoć. Podelila je savete kako da sprečimo njihovu veliku smrtnost, ali i skrenula pažnju na to da ove radoznale životinje ne treba uvek udomljavati ako ih zateknete na ulici jer u dosta slučajeva one imaju domove. Kinolog i autor emisije „Pet Friendly“ Goran Šarenac je, iako ceo život ljubitelj pasa, odnedavno postao vlasnik i jedne mace. Predrasuda i stereotip da se psi i mačke ne podnose zapravo je neistina, i navodi kako iz iskustva zna da je zajednica ovih nespojivih životinja zapravo divna. Sagovornik savetuje sve koji su vlasnici pasa da udome i macu ili obrnuto. Gosti su se nalazili u društvu crnog mačka Basta, koji je razgovor prespavao u krilu Irene Rebec.
image-2024-08-09T141009.639
Svetska literatura vrvi od mačaka: promućurnih, lukavih, slobodnih, zastrašujućih. O njima su pisani romani, priče, pesme. Važna je bila Frančesku Petrarki, T. S. Eliotu, Torkvatu Tasu, a zahvaljujući braći Grim, Šarlu Perou i Luisu Kerolu, uz mačke u književnosti odrasle su brojne generacije.

 Mačke su zapravo vrlo čest lik u književnosti. Jedan od najpoznatijih je Češirska Mačka u „Alisi u Zemlji čuda“, koja predstavlja simbol nepredvidljivosti i filozofske mudrosti, putovanja u nepoznato.

Jednako poznat i u književnosti veoma važan je mačak Behemot iz romana „Majstor i MargaritaMihaila Bulgakova. U romanu mačka je inteligentna i cinična, često izražava kritičke komentare o ljudskom ponašanju i društvenim normama.

 U priči „Crni mačak“ Edgara Alana Poa, jednoj od njegovih najpoznatijih, mačka je metafora za osećaj krivice. Mačak Pluton se takođe može tumačiti i kao simbol tamnih strana ljudske psihe.

 Kada je reč o novim prevodima na srpski, neodoljiva je i knjiga japanskog pisca Sosukea NacukaveMačak koji je spasao knjige“. Bajkovita i inspirativna priča o usamljenom srednjoškolcu Rintaru koji se oseća dobro i sigurno jedino u knjižari antikvarnih knjiga njegovog voljenog dede. Dok Rintaro bude samovao među policama natrpanim svojim vernim prijateljima – knjigama – jedan mačor po imenu Tigar pomoći će mu da spase knjige koje su zatvorene, uništene i nevoljene.

 Jedna mrzovoljna mačka šeta se kroz knjigu „Trenuci srećeŠeli King, koja govori o mladoj ženi koja traži svoj poziv dok pokušava da spase knjižaru polovnih knjiga.

 Glavna junakinja knjige „Nalin svetDina Nikolsona je mačka Nala. Ona je najpre postala senzacija na Jutjubu i Instagramu, a zatim je postala junakinja knjige.

 Mačka prati i junaka romana „Karlove šetnje s knjigama“ i moglo bi se reći da su mačke i knjižare odličan spoj. Zato, nemojte se iznenaditi ako vidite mačke u knjižari, one umeju da prepoznaju prave vrednosti.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Din Nikolson

Din Nikolson

<p style="text-align: justify">&bdquo;Ja sam Din i 1. septembra 2018. godine krenuo sam iz svog rodnog grada Danbara, u Škotskoj, sa željom da biciklom obiđem svet. Mesto u kojem sam odrastao je divan primorski grad na istočnoj obali Škotske. Kao klinac leta sam provodio skačući u more sa dokova u luci i kampujući u šumi. Volim životinje; sve vrste i sve rase životinja. Volim ih otkad znam za sebe. Kad sam bio mali imali smo predivnog psa ptičara. Zvao se Til. Prošli smo zajedno kroz gomilu avantura. Godinama sam radio sa životinjama na lokalnoj farmi i oduvek sam želeo da vidim svet. U svojim dvadesetim uputio sam se u jugoistočnu Aziju i tamo iznajmio moped. Uživao sam u tome što sam mogao da upoznam lokalne zajednice i u potpunosti iskusim različite načine života u različitim zemljama. Jedne noći, s najboljim drugarom Rikijem, došao sam na ideju da biciklom proputujemo svet. Napravili smo plan. Tokom leta smo pripremili sve što nam je bilo potrebno i krenuli prvog dana septembra, najpre biciklovima ka jugu Engleske, a onda smo uhvatili trajekt do kopnenog dela Evrope.<br /> <br /> Tri meseca i devet zemalja kasnije, dok sam se približavao bosansko-crnogorskoj granici, čuo sam mače kako mjauče na sav glas. Jurilo je za mnom pokušavajući da mi privuče pažnju. Bili smo na samo dvadesetak kilometara od najbližeg grada, a mače je bilo pitomo i neverovatno gladno, tako da je bilo očigledno da ga je neko namerno izbacio na ulicu.<br /> <br /> Narednih dana smo se zbližili; mače i ja. Po njegovoj borbenosti i ljupkosti bilo je jasno da ima osobine lavice. I to je presudilo. Zvaće se Nala. Rešeno je &ndash; Nala je moja nova saputnica, putuje na čelu bicikla, a pred njom je ceo svet.<br /> <br /> Od tog momenta društvene mreže su nam eksplodirale. Sajt Dodo je objavio priču o nama u videu koji je pogledan 130 miliona puta, a svetski mediji počeli su da prenose našu avanturu. Širenjem naše priče, širila se i neverovatna podrška koju smo dobijali od naših pratilaca na <em>Instagram </em>i <em>Jutjub </em>kanalu @1bike1world.&ldquo;</p>

Geri Dženkins

Geri Dženkins je pisac i novinar. Tokom dvadesetpetogodišnje karijere pisao je za časopise i novine kao što su El, Tajm aut i Dejli mejl. Sada redovno piše za Tajms. Takođe je sarađivao na brojnim bestseler knjigama o životinjama. Živi sa porodicom u Londonu.

Slika Karsten Hen

Karsten Hen

<p style="text-align: justify">Karsten Sebastijan Hen (1973, Keln) živi u Rajnskoj oblasti &ndash; sa dvoje dece, tri mačke i dvanaest čokota loze. Radio-televizijska kuća Rajnske oblasti WDR ovog je više puta nagrađivanog autora proglasila za &bdquo;nemačkog kralja kulinarskih kriminalističkih romana&ldquo;. Najpoznatiji je njegov serijal kriminalističkih romana u osam knjiga čiji je glavni junak Julijus Ajhendorf, vrhunski detektiv i kuvar iz Artala.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Amanda Dahms</p>

    Slika Luis Kerol

    Luis Kerol

    <p style="text-align: justify">Luis Kerol (1832&ndash;1898) je bio pseudonim Čarlsa Latvidža Dodžsona, vikara i učitelja. Priču o Alisinim doživljajima prvi put je ispričao da zabavi svoju mladu prijateljicu Alisu Lidel dok su se vozili čamcem. Ona ga je zamolila da je zapiše i on ju je 1865. godine objavio pod naslovom <em>Alisine pustolovine u Zemlji čuda</em>. Nastavak <em>Alisa s one strane ogledala</em> objavljen je šest godina kasnije.</p>

    Slika Mihail Bulgakov

    Mihail Bulgakov

    <p style="text-align: justify">Mihail Bulgakov rođen je 3. (15) maja 1891, u Kijevu, od oca Afanasija Ivanoviča Bulgakova (1859&ndash;1907), profesora Kijevske duhovne akademije, i majke Varvare Mihajlovne (1869&ndash;1922). Bio je prvo dete u porodici, uslediće još šestoro. Godine 1909. završava Prvu kijevsku gimnaziju i upisuje se na Medicinski fakultet Kijevskog univerziteta.<br /> <br /> U prvi brak stupio je godine 1913, sa Tatjanom Lapom (1892&ndash;1982). Diplomirao je 31. oktobra 1916. Prvo radno mesto bilo mu je u selu Nikoljskom u Smoljenskoj guberniji, zatim je radio kao lekar u Vjazmi. Tokom Prvog svetskog rata Bulgakov radi kao lekar &ndash; najpre u takozvanoj prifrontovskoj zoni, a kasnije u rezervi.<br /> <br /> U decembru 1917. prvi put dolazi u Moskvu i boravi kod svog ujaka, poznatog moskovskog lekara N. M. Pokrovskog (koji će biti prototip profesora Preobraženskog iz pripovetke &bdquo;Pseće srce&ldquo;). U proleće 1918. vraća se u Kijev, gde započinje svoju privatnu praksu kao lekar venerolog.<br /> <br /> U vreme Građanskog rata, u februaru 1919, Bulgakov je mobilisan kao vojni lekar, da bi se sredinom oktobra vratio u Kijev i tokom uličnih borbi prišao (nema podataka da li dobrovoljno ili zato što je zarobljen) Oružanim snagama Juga Rusije i postao vojni lekar Trećeg kozačkog puka. Izvesno vreme provodi u Čečeniji i na Vladikavkazu sa kozačkim jedinicama.<br /> <br /> Vladikavkasko pozorište u leto i jesen 1920. stavlja na repertoar prve njegove komade: <em>Samoodbrana</em> i <em>Braća Turbin</em>. U periodu od 1922&ndash;1926. Bulgakov u <em>Sireni</em> objavljuje više od 120 reportaža, eseja i feljtona. Piše prozna dela <em>Đavolijada</em>, <em>Kobna jaja</em>, <em>Pseće srce</em>, i drame <em>Zojkin stan</em>, <em>Purpurno ostrvo</em>, <em>Beg/Trka</em>, <em>Adam i Eva</em>, <em>Blaženstvo</em>, <em>Ivan Vasiljevič</em>, <em>Aleksandar Puškin</em> i druge. Nijednoj drami nije odobreno izvođenje.<br /> <br /> Godine 1923. pisac započinje rad na romanu <em>Bela garda</em>. Postaje član Sveruskog saveza pisaca. Naredne, 1924. godine, upoznaje Ljubov Jevgenijevnu Belozersku (1898&ndash;1987), koja se upravo vratila iz inostranstva i koja mu uskoro postaje žena.<br /> <br /> Veoma je značajno da se godine 1926. u Moskovskom umetničkom akademskom teatru (MHAT) s velikim uspehom daje njegova pozorišna predstava <em>Dani Turbinih</em>. Dozvola za njeno izvođenje, najpre izdata na godinu dana, nekoliko puta je produžavana, jer se dopala Staljinu. Istovremeno, u sovjetskoj štampi traje intenzivna, oštra kritika stvaralaštva Mihaila Bulgakova.<br /> <br /> Bulgakov i njegova druga supruga Ljubov Jevgenjevna godine 1928. odlaze na Kavkaz i obilaze Tiflis (Tbilisi), Batumi, Zeleni rt, Vladikavkaz&hellip; Iste godine beleži začetke romana kome će davati niz naslova sve do konačnog: <em>Majstor i Margarita</em>. Na tom romanu, koji smatra zavetnim delom na zalasku života, radiće oko dvanaest godina. Posle mnogih varijanata (osam redakcija), završiće ga 1939, ali ne sasvim: do same smrti diktiraće izmene i dopune svojoj trećoj supruzi &ndash; Jeleni Sergejevnoj Šilovskoj, koju je upoznao 1929. i koja će, predano radeći na ispravkama, romanu dati konačan oblik, ali na objavljivanje će ovaj roman čekati čitavih 26 godina.<br /> <br /> Godine 1929. skidaju se s repertoara svi njegovi komadi, te i naredne godine prestaje objavljivanje Bulgakovljevih dela. Upućuje pismo i Vladi SSSR, s molbom da odluči o njegovoj sudbini &ndash; ili da mu dozvoli da emigrira, ili da mu da mogućnost za rad u MHAT-u. Uskoro mu telefonira Staljin, savetujući da napiše molbu da ga prime u MHAT. Od 1930. do 1936. radi u MHAT-u kao asistent reditelja. <br /> <br /> Godine 1936, posle članka u <em>Pravdi</em>, Bulgakov je napustio MHAT i počeo da radi u Boljšom teatru kao libretista i prevodilac. Tokom 1937. radio je na libretu <em>Minjin i Požarski</em> i <em>Petar Prvi</em>.<br /> <br /> Godine 1939. pisac radi na libretu <em>Rašel</em>, kao i na drami o Staljinu (<em>Batumi</em>). Dramu je odobrio sâm Staljin, ali, uprkos očekivanjima autora, bila je zabranjena i za štampu i za izvođenje. U aprilu i maju pisac čita prijateljima roman <em>Majstor i Margarita</em> u celosti. U septembru mu se zdravlje dramatično pogoršava, gubi vid, lekari konstatuju hipertoničnu nefrosklerozu, čije znake je i sam već prepoznavao. Počinje da diktira supruzi Jeleni poslednje izmene za roman <em>Majstor i Margarita</em>.<br /> <br /> Desetog marta 1940. prestaje da kuca srce Mihaila Afanasjeviča Bulgakova; sledećeg dana održana je komemoracija u zdanju Saveza sovjetskih pisaca. Pre komemoracije moskovski skulptor S. D. Merkurov sa lica Bulgakova skida posmrtnu masku. Bulgakov je sahranjen na Novodevičjem groblju. Na njegovom grobu, prema želji njegove supruge J. S. Bulgakove, postavljen je kamen, nazvan &bdquo;golgota&ldquo;, koji je ranije ležao na grobu N. V. Gogolja.</p>

    Slika Šeli King

    Šeli King

    <p style="text-align: justify">Šeli King je po rođenju Južnjakinja koja se početkom buma interneta spakovala i preselila u Silicijumsku dolinu. Radi za jednu veliku softversku kompaniju kao strateg društvenih medija i informatičar. Njene pripovetke su objavljivane u časopisima <em>GV rivju</em>, <em>Epifani</em>, <em>Slou trejns</em>, <em>Dos Pasos rivju</em> i <em>Ku rivju</em>. Živi u planinama Santa Kruza s mužem, dva velika psa i nezadovoljnom mačkom.&nbsp;</p>

    Slika Sosuke Nacukava

    Sosuke Nacukava

    <p style="text-align: justify">Sosuke Nacukava je rođen 1978. u Japanu, gde radi kao doktor. Njegova prva knjiga <em>Kamisama No Karute</em> (&bdquo;Božji medicinski zapisi&ldquo;) dobitnica je <em>Šogakukanove</em> nagrade za najbolji roman i osvojila je drugu nagradu Knjižarskog izbora najbolje knjige, a prodata je u više od milion i po primeraka i po njoj je snimljen film. <em>Mačak koji je spasao knjige</em> njegov je drugi roman i već postaje bestseler širom sveta.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x