Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Održana promocija knjige „Kazivanja lekara o Velikom ratu“

Promocija knjige „Kazivanja lekara o Velikom ratu“ održana je četvrtak 4. aprila u Delfi Caféu u SKC-u. Pored Snežane Veljković, koja je priredila ovo izdanje, o knjizi su govorili i dr Jelena Jovanović Simić, kustos Muzeja srpske medicine Srpskog lekarskog društva, i dr Zoran Vacić, predsednik sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva. Odlomke iz knjige čitao je Aleksandar Božović, spiker Radio Beograda.
Knjiga „Kazivanja o velikom ratu“ deo je zaostavštine poznatog lekara i književnika Brane Dimitrijevića i osim svedočanstava o pozadinskim prilikama u Velikom ratu i potresnim okolnostima u srpskom vojnom sanitetu u to vreme, obiluje i brojnim izvodima iz dnevnika, uspomenama, fotografijama i originalnim dokumentima o ovom periodu u Srbiji. Dragocen je i Dimitrijevićev doprinos rasvetljavanju hirurškog rada u Velikom ratu, kao i požrtvovanosti žena lekara.

Doktor Zoran Vacić smatra da bi bilo dobro kada bi svi lekari, studenti medicine ili oni koji nameravaju da se bave medicinom pročitali „Kazivanja lekara o Velikom ratu“. „U ovoj knjizi može da se vidi šta je prava medicina. To je neprekidna borba za život svakog ko se obratio lekaru. Moraš da upotrebiš sva čula ako hoćeš da se baviš medicinom. To je u ovoj knjizi očigledno“, naveo je Vacić.
„Za mene je ova knjiga spomenik žrtvama Velikog rata, posebno lekara i medicinara, ali i samom autoru, koji je pisanje ove knjige doživeo kao svoju životnu misiju“, istakla je dr Jelena Jovanović Simić. „Ova knjiga je nastala kao jedinstveno homogeno delo. To je kazivanje koje je lako i poletno, a u isto vreme ima snagu i zbog teme je tragično. ’Kazivanja lekara o Velikom ratu’ predstavljaju simbol zajedništva ljudi koji se bave istorijom medicine.“

Snežana Veljković je naglasila da će čitaoci kroz ovu knjigu upoznati jedan drugi svet, jednu drugačiju Srbiju od pre sto godina i prenela kako je izgledao rad sa Branom Dimitrijevićem. „Brana Dimitrijević me je pozvao da se pridružim radu sekcije za istoriju medicine, koja je osnovana 2009. godine, jer sam se u to vreme bavila istorijom razvoja fakulteta. Kad sam se priključila sekciji, videla sam da se on uveliko bavi istorijom vojnog saniteta, jer je tada bila stogodišnjica Prvog svetskog rata. Brana je bio individualista, o svemu je imao svoje mišljenje, insistirao je na njemu i nije mnogo obraćao pažnju na autoritete. Želeo je da rat prikaže kroz rad lekara, njihove uspehe i neuspehe, kao i sve što se dešavalo u to vreme, počev od ratne hirurgije, na koju se uvek računa, preko ogromnih zaraza, za koje se zna da su prisutne u svakom ratu, ali na njih niko ne računa, pa do velikog povlačenja preko Albanije, evakuacije preko Krfa na Solunski front. Ja u tom trenutku ništa nisam znala o toj temi i trebalo mi je vremena da shvatim šta je pukovsko previjalište, a šta divizijsko zavojište, šta je poljska, a šta armijska bolnica. Postavila sam i pitanje šta se dešavalo u vojnoj bolnici u Beogradu do 1915, pa su mi rekli za doktorku Slavku Mihajlović i doktora Rajana. To su bili počeci mog interesovanja za tu temu i moj prvi stručni rad, pa sam otkrila i stranu literaturu, koji su ostavili pripadnici stranih misija“, ispričala je između ostalog Snežana Veljković.

Knjigu „Kazivanja lekara o Velikom ratu“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Branislav Dimitrijević

Branislav Dimitrijević

<p style="text-align: justify">Dr Branislav Dimitrijević bio je stomatolog, hirurg, redovni profesor na Stomatološkom fakultetu na predmetu maksilofacijalna hirurgija. Osnovna delatnost bila mu je maksilofacijalna protetika, disciplina u povoju, ne samo na Stomatološkom fakultetu nego i šire, u evropskim i svetskim razmerama. Na osnovu rezultata svog kliničkog rada smatran je u bivšoj SFRJ najistaknutijim stručnjakom u ovoj oblasti, a prema jednom američkom časopisu i jednim od istaknutijih u Evropi (<em>Compend Contin Educ Dent, 1993, Vol. XIV, No 2, pp 194</em>). Osnovao je 1993. godine Kabinet za maksilofacijalnu protetiku u Jerevanu (Jermenija). Stoga je proglašen počasnim doktorom Državnog medicinskog fakulteta u Jerevanu (1995).<br /> <br /> Pod književnim imenom Brana Dimitrijević objavio je niz proznih dela, priča, romana, eseja, putopisa, među kojima su i sledeća: <em>Balada o košavi</em> (Beograd, 1990), <em>Ševa u vrtu predskazanja</em> (Beograd, 1993), <em>Umreti u Jermeniji</em> (Beograd, 1995), <em>U kontejneru &ndash; zapisi srpskog ratnog hirurga 1916&ndash;1918</em> (Beograd, 2001. i 2004), <em>Jerevansko proročanstvo</em> (Beograd, 2001), <em>Stomatologija i kultura</em> (Beograd 2002), <em>Beogradski košmar Mihajla Bulgakova &ndash; Pseće srce drugi deo</em> (Beograd, 2004), <em>U ravnicama privida</em> (Beograd, 2008), <em>Moja gerila</em> (Beograd, 2010). Godine 1990. postao je član Udruženja književnika Srbije, iz koga je istupio 1999. godine. U dnevnom listu Politika objavio je dva feljtona: <em>Zaboravljeni gorostas</em> (septembar &ndash; oktobar 2001) i <em>Dobrudža 1916</em> (oktobar 2007).<br /> <br /> U nasleđe nam je ostavio i desetak izvedenih radio-drama, dva dokumentarna filma <em>Podrum svetih žrtava</em> (Radio-Televizija Srbije, 2005) i <em>Od krojačke igle do hirurškog noža</em> (Radio-Televizija Srbije, 2011) i dva televizijska serijala <em>Legenda o Dragomancima</em> (Radio-Televizija Srbije, 2003) i <em>Srpski vojni sanitet u Velikom ratu</em> (Radio-Televizija Srbije, 2014/2015), u kojima je bio scenarista i voditelj.<br /> <br /> Bio je predsednik Sekcije za istoriju medicine srpskog lekarskog društva (2009&ndash; 2015), a od 20. januara 2008. godine urednik elektronske biblioteke &bdquo;Istorija medicine&ldquo; Međunarodne kulturne mreže &bdquo;Projekat Rastko&ldquo; (www.rastko.rs/istorija/medicina). Za svestran rad na kulturnom planu nagrađen je Zlatnom značkom Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Nagrađen je Zahvalnicom s plaketom Vojske Srbije i Crne Gore &ndash; Sektor za logistiku GŠ VSCG Sanitetska uprava &ndash; za zasluge u izučavanju istorije saniteta srpske vojske u Prvom svetskom ratu.<br /> <br /> Počasni član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva postao je 2008. godine. Godine 2015. Srpsko lekarsko društvo nagradilo ga je <em>Zlatnim perom</em>. Organizovao je redovne godišnje kongrese <em>800 godina srpske medicine</em> i kao urednik učestvovao u izdanju zbornika radova i monografija o istaknutim lekarima. Posle šestogodišnjeg mandata, za vreme koga je veoma unapredio rad Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva, godine 2015. izabran je za počasnog predsednika Sekcije.<br /> <br /> Bio je pokretač i (u velikoj meri) realizator postavljanja spomen-ploče stranim medicinskim misijama koje su učestvovale u balkanskim ratovima (prva ploča 2012) i Velikom ratu (druga ploča 2015) na zgradi Srpskog lekarskog društva (Džordža Vašingtona 19).<br /> <br /> Pažnju istoričara medicine privukao je knjigom <em>U kontejneru &ndash; zapisi srpskog ratnog hirurga 1916&ndash;1918</em>, zasnovanom na analizi rukopisa jednog ratnog dnevnika koji se kao neidentifikovan čuvao u Arhivi SANU. Uz pomoć Milorada Radevića, istoričara, Brana Dimitirijević utvrdio je da je autor tih dnevničkih zapisa niko drugi do sanitetski general dr Mihailo Mika Petrović (1863&ndash;1934), načelnik Hirurškog odeljenja Vojne bolnice u Nišu, kasnije šef Hirurškog odeljelja Glavne vojne bolnice u Beogradu i profesor hirurške propedevtike na Medicinskom fakultetu u Beogradu &ndash; koji se opravdano smatra ocem srpske ratne hirurgije. Tada je zapisao:<br /> <br /> <em>Onog trena kad sam rastumačio Petrovićev ratni dnevnik 1916&ndash;1918, i kad sam se spram Petrovića, njegove hrabrosti, odlučnosti, visokog ne samo profesionalnog nego i ličnog morala... lično osetio kao najobičnije zrnce peska, počela je možda moja gerila, moj unutrašnji preporod... Ako je Petrović <u>mogao ono</u>... zar ja ne mogu da bar obnovim sećanje na njegovo delo.</em><br /> <br /> Od tada se intenzivno bavio proučavanjem srpskog vojnog saniteta iz vremena Velikog rata, autentično, originalno, na nov način, na osnovu rukopisa, sećanja i uspomena lekara i medicinara, učesnika i svedoka rata. Lekari, učesnici rata, postali su lična preokupacija Brane Dimitrijevića, njihova stradanja njegova mora, namerni zaborav (kako je govorio) njihovog rada i muka bio je okidač za istraživanje njihovih života. Opisivao je bezizlazne situacije u kojima su se nalazili, u kojima su stradali i umirali, ali i one koje su savladali. Umro je iznenada 30. juna 2015. i za sobom ostavio nezavršen rukopis o ratnim, sanitetskim i humanitarnim svedočenjima lekara.<br /> <br /> Sekcija za istoriju medicinu Srpskog lekarskog društva odlučila je da objavi rukopis Brane Dimitrijevića. Uređivanje je poverila članu Sekcije, profesorki dr Snežani Veljković, uz usmeno obećanje drugih članova da će pomoći u svemu što ona zatraži od njih. Održali su obećanje.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x