Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Odeon World Travel preporučuje: 10 naslova za vaše nezaboravno putovanje

Sezona godišnjih odmora još traje! Za one koji više vole da se prepuste čarima poznog leta i gustiraju dane odmora uz dobru knjigu, Laguna i Odeon World Travel predlažu listu od 10 naslova koji će vas odvesti u zanimljive i potpuno različite krajeve sveta.
Navikli ste da Laguna nudi bestselere, romane nobelovaca, drame i trilere. Koliko poznajete ove naše naslove? Krenimo zato zajedno, barem na jedno od ovih raskošnih putovanja:
10.  „Pogled sa Olimpa“, Majda i Zvonimir Šimunec

Izuzetni poznavaoci grčkog podneblja, istorije i kulture, a danas i žitelji Grčke, Majda i Zvonimir Šimunec napisali su nesvakidašnji vodič kroz kolevku evropske civilizacije iz ugla posvećenih putopisaca, pouzdanih svedoka i znalaca bogate grčke tradicije.

Od Helade preko Vizantije do savremene Grčke sažimaju se najznačajnija znanja iz istorije, umetnosti, politike, pa i kulinarstva tokom tri milenijuma grčke civilizacije. Kroz minijature koje sa mnogo ljubavi i poznavanja oživljavaju povest i atmosferu njenih čuvenih spomenika kulture, čitalac će se ponovo zaljubiti u Grčku, i upoznati portrete savremenih grčkih političara, glumaca, reditelja, umetnika i drugih slavnih ličnosti. ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________
9. „Putovanje kroz Portugaliju“, Žoze Saramago 
„Putovanje kroz Portugaliju“ je oda toj zemlji i njenoj bogatoj tradiciji. Nije u pitanju običan turistički vodič ili bedeker koji se nosi pod rukom, nego mnogo više od toga. Na svom putovanju kroz Portugaliju, njene skrivene kutke i viševekovnu kulturu, portugalski nobelovac Žoze Saramago je išao tamo gde se uvek ide, ali i tamo kuda se ne ide gotovo nikada. Putnik ističe da nije tu kako bi davao savete, premda svojih opservacija ima napretek. Istina je, istovremeno, da će čitalac ovde naći mnogo odabranih i istančanih opisa portugalskih krajolika, ljudi, umetničke baštine i istorije ove zemlje, što je istovremeno unutrašnje putovanje ovog velikog pisca kroz sopstveni doživljaj domovine svojih predaka i savremenika. ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________
8.  „Tamo dole“, Bil Brajson

Reč je o maštovitom i lucidnom putopisu po Australiji u kome otkriva pregršt zanimljivih detalja, od istorijskog razvoja kontinenta, otkrića, ljudi, pa sve do jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta.

Bil Brajson, otac sjajne putopisne proze koja pršti od humora i zanimljivih činjenica, Australiju opisuje kao najsuvlji, najvreliji, najbezvodniji, najjaloviji i klimatski najagresivniji od svih nastanjenih kontinenata, a opet vrvi životom – pri čemu su tamošnja živa bića uglavnom vrlo smrtonosna.

On nije obraćao pažnju na sve te opasnosti – premda je opet bio neobično opsednut njima – kada je otputovao u Australiju i smesta se zaljubio u tu zemlju. A kako i ne bi? Ljudi su veseli, otvoreni, duhoviti i neizostavno uslužni; gradovi su im bezbedni, čisti i gotovo uvek podignuti pored vode; hrana je odlična; pivo je hladno, a sunce sija gotovo stalno. A šta čovek više da traži od života? Uživajte i vi u ovom urnebesno zabavnom i nesvakidašnjem putopisu. ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________
7. „Na vratima Istoka“, Viktor Lazić

Viktor Lazić vas vodi na smelo putovanje ladom nivom od Kosova do Kavkaza! To je neverovatna priča o dogodovštinama na 25.000 kilometara dugom putovanju obalama Crnog mora, preko Turske i Iraka sve do čudesnih kavkaskih zemalja i nazad.

Napeta, živopisna, ponekad dramatična i tužna, ali i vedra i duhovita priča o narodima i podnebljima, njihovoj kulturi i istoriji, kao i o umeću odvažnog putnika da u reči i slike pretvori nesvakidašnje doživljaje na putu kroz čudesne kapije Istoka.

Knjiga putovanja kao stalne avanture duha, neutaživa potreba za otkrićima, jedna čudesna etapa u neprekidnoj potrazi Viktora Lazića za ljudskošću i lepotom. ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________
6. „Zakotrljaj me oko sveta“, Snežana Radojičić

Kad se knjiga „Zakotrljaj me oko sveta“ prvi put pojavila, čitaoci su, gotovo u neverici, masovno pohrlili na njenu promociju. Hteli su da se uvere da li je zaista jedna žena s Balkana, kao što piše u ovom romanu, krenula na dalek put biciklom, sa saputnikom koji joj je bio gotovo potpuni stranac. Iako je u pitanju priča puna obrta, njenoj dramatičnosti dodatno doprinosi činjenica da je zasnovana na istinitom događaju. 

Mesecima na putovanju između Slovačke, Poljske, Ukrajine, Srbije i Turske, dvoje junaka su se upuštali u uzbudljive epizode sa lokalnim stanovništvom, zbog čega je njihova avantura postajala sve neizvesnija. Bez mnogo novca, često bez udobnog prenoćišta – u šatoru, kod nepoznatih ljudi, ponekad i bez ikakvog konačišta – njih dvoje zajednički sazrevaju u uslovima potpuno različitim od onih na koje su bili navikli. A autorka, i glavna junakinja ove avanture, s vremenom stiče mudrost koju će sažeti u nekoliko reči: sve što čovek ima jeste ovaj trenutak, sada. ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________
5. „Sva lica sveta“, Dušan Veličković

Šta govore i o čemu razmišljaju najpoznatiji svetski autori, nobelovci i slavni bestseler pisci dok razgovaraju i druže se sa Dušanom Veličkovićem: zašto je Trejsi Ševalije trčala maraton, ko je zaista bio Jerži Kosinski, u šta zapravo veruje Vilijam Pol Jang, šta Norman Mejler misli o evropskoj kulturi, šta piscima savetuje Alen Ginzberg…    

Uz biografske podatke o piscima, utiske autora o njihovim stavovima, ona živa, izjavljena, reč stvara potpuni deo mozaika savremenih mislilaca. Norman Mejler podsećao je na paradoks zamrznute levice u Americi koju više zanima tlačenje nego sloboda, na opštu klimu u svetu gde vlada sve veća konfuzija, gde gradovi više nemaju radnu snagu, pa eksploatišu robu. Maks Friš slikovito se sećao susreta sa Brehtom, a Ginzberg izvorni američki ritam poezije, time i dopiranje humanosti do ušiju javnosti. Brodski je život pisca u egzilu „žanrovski” opisao kao tragikomediju. ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________
4. „Kako biti Parižanka gde god da si“, An Berest, Karolin de Megre, Sofi Mas, Odri Duan

Knjiga koja će vas zabaviti i nasmejati dok budete hrabro i slobodno koračale u cipelama prave Parižanke i otkrivale koliko ste i same cool.

Četiri uspešne i izuzetne Francuskinje konačno nam objašnjavaju kako je to biti Parižanka: kako se oblače, zabavljaju i zbog čega su autentične. I ne bojte se, njihovi karakteri su snažni, nisu uvek pristupačne i vrlo su… nezgodne. Ovakvu knjigu treba da poseduje svaka dama koja drži do sebe. A kad pođe u Pariz, bez nje ne sme ni da zamisli da se spakuje! ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________
3. „Prvi u Srbiji“, Zoran Penevski 

Ko je osnovao srpsko kraljevstvo, da li je Prvi srpski ustanak zaista bio prvi ustanak protiv Osmanlija, koja je prva knjiga štampana na srpskom jeziku, ko je izumeo prvi industrijski humanoidni robot na svetu, kako je nastao prvi srpski harem, ko je stvarno bio prvi srpski vampir…

U ovoj podsticajnoj i zabavnoj knjizi prvi put je na jezgrovit način uobličeno obilje građe o poduhvatima onih koji su nas zadužili uvođenjem novina kako u upravljanju državom i ekonomijom, tako i u nauci i umetnosti, zabavi, svakodnevnom životu. Donoseći prvi put izuzetno zanimljive fotografije nastale između dva svetska rata, ova knjiga-riznica podsetiće nas na stotine činjenica iz istorije početaka, pružiti nova znanja, ali i poljuljati stara, podstičući nas da otkrivamo nove priče iz prošlosti naše zemlje.  ...detaljnije
__________________________________________________________________________________________

2. „Sedam mora i tri okeana“, Jelena J. Dimitrijević

Putopisi Jelene J. Dimitrijević, nastali tridesetih godina prošlog veka, i predstavljaju značajan doprinos srpskoj književnosti, kulturi i politici. Ova skromna Kruševljanka jedna je od prvih žena putopisaca ne samo u Srbiji i na Balkanu već i u svetu. Obišla je Evropu, Afriku, Ameriku… U putopisu „Sedam mora i tri okeana“ opisala je putovanje lađom od Đenove do Aleksandrije, Kaira, Doline kraljeva, i potom odlazak u Jerusalim, osvajanje Jordana, Vitlejema, Damaska i Bejruta. Ovi putopisi su prevedeni na engleski, nemački, ruski i češki jezik.

Kako sama priznaje, uživala je u putovanjima jer je samo tako mogla da upozna ljude. Smatrala je da je „celo čovečanstvo jedan rod“ i da nas nikada ne sme deliti boja kože i vera. ...detaljnije
________________________________________________________________________________________

1. „Kim i Tintin – Odmor u Severnoj Koreji“, Kristijan Ajzert

Kristijan Ajzert je 1988. kao učenik u Istočnom Berlinu prvi put čuo za tobogan u duginim bojama, koji je vlastodržac Kim Il Sung napravio u Pjongjangu. To je ostavilo tako snažan utisak na njega da je posle 25 godina zajedno s najboljom prijateljicom, prgavom foto-reporterkom Tan Hoang, rešio da ostvari svoj dečački san i krene u potragu za tim toboganom. Rezultat je bio uvrnut – i komičan.

U potrazi za legendarnim toboganom, Kristijan i Tan proputovali su 1.500 kilometara, i to pod stalnom prismotrom tajne policije. Stanovali su u hotelskim sobama sa automatom za sladoled i skrivenim uređajima za prisluškivanje; divili se očaravajućim aranžmanima napravljenim od cveća i raketa. I svaki put su uspevali da bace pogled iza kulisa sistema.

Ajzert duhovito i znalački opisuje jednu od najneobičnijih zemalja na svetu. ...detaljnije

Ko kaže da je letojedina prilika za putovanje? Sa Odeon World Travelom, kao i uz Lagunina izdanja, može se putovati udobno, maštovito i lepo, u bilo koje doba dana i godine.  Zato vam nudimo različite destinacije i raznovrstan dijapazon svetskih lokacija, u stvarnosti i u literaturi... Vi samo treba da izaberete onu (turu ili knjigu) koja vas u ovom trenutku najviše privlači.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bil Brajson

Bil Brajson

<p style="text-align: justify">Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospeo je i u Englesku, gde je upoznao ženu koja će mu postati supruga i rešio da se skrasi. Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Do 1995. živeo je sa ženom i četvoro dece u Severnom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije rešio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.<br /> <br /> Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis <em>The Lost Continent</em> (<em>Izgubljeni kontinent</em>), u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog, <em>A Walk in the Woods</em> (<em>Šetnja po šumi</em>), <em>I`m a Stranger Here Myself </em>(<em>I ja sam ovde stranac</em>), <em>The Mother Tongue </em>(<em>Maternji jezik</em>) i <em>Bill Bryson`s African Diary</em> (<em>Afrički dnevnik Bila Brajsona</em>). Pored duhovitog putopisa <em>Ni ovde ni tamo: putešestvija po Evropi</em>, Laguna je objavila i <em>A short History of Nearly Everything</em> (<em>Kratka istorija bezmalo svačega</em>). <br /> <br /> Bil Brajson je za <em>Kratku istoriju bezmalo svačega </em>dobio 2005. <em>Dekartovu </em>nagradu koju EU dodeljuje za izuzetna međunarodna ostvarenja u oblasti nauke. <em>Kratka istorija bezmalo svačega</em> je takođe dobila nagradu <em>Aventis</em> u kategoriji naučnih knjiga 2004.<a href="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" target="_blank"><br /> </a><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" data-value="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/"><span class="ql-link-text">http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/</span></span></p>

Slika Dušan Veličković

Dušan Veličković

<p style="text-align: justify">Dušan Veličković bio je novinar i pisac. Autor je knjiga <em>Slike sumnje</em>, <em>Amor mundi</em>, <em>Internacionala</em>, <em>Ðinđić &ndash; Lice mladosti</em>, <em>Srbija hardcore</em> i <em>Bela, ćao</em>, kao i filmova <em>Lenjin u pokretu</em>, <em>Smrtni ljudi, besmrtni zločini</em> i <em>Ðinđić, jedna životna priča</em>. Dela su mu prevedena na više svetskih jezika. Priče iz knjiga <em>Amor mundi </em>i <em>Internacionala </em>predstavljene su u italijanskoj antologiji savremene srpske proze <em>Casablanca serba</em>.<br /> <br /> Bio je glavni urednik <em>Nina </em>(1993&ndash;1997) i nedeljnika <em>Evropa </em>(2007&ndash;2008). Bio je saradnik najuglednijih svetskih časopisa i novina i član Srpskog PEN centra, kao i član uređivačkog saveta američkog časopisa za evropsku književnost <em>Absinthe</em>. Dobitnik je Međunarodne nagrade za slobodu i žurnalizam u Napulju 2009. godine.<br /> <br /> Preminuo je 5. januara 2023. godine u Beogradu.</p>

Slika Jelena J. Dimitrijević

Jelena J. Dimitrijević

<p style="text-align: justify">Jelena J. Dimitrijević (Kruševac 1862 &ndash; Beograd 1945) srpska književnica, dobrotvorka i svetska putnica. Prvu knjigu objavila je u Nišu, 1894. godine &ndash; bila je to zbirka pesama <em>Pesme I</em> (<em>Jelenine pesme</em>). Njena najpoznatija dela su <em>Pisma iz Niša: O haremima</em>, <em>Pisma iz Soluna</em>, roman <em>Nove</em>, putopisi <em>Novi svet ili U Americi godinu dana</em>, kao i <em>Sedam mora i tri okeana: Putem oko sveta</em>, poslednja knjiga koju je objavila za života. Jelena Dimitrijević je bila bolničarka u Balkanskim ratovima i jedna od prvih članica <em>Kola srpskih sestara</em>. Pored nekoliko evropskih jezika govorila je i turski. Proputovala je Evropu, Severnu Ameriku i Bliski i Daleki istok. Njena književna zaostavština čuva se u Narodnoj biblioteci Srbije.&nbsp;</p>

Slika Karolin de Megre

Karolin de Megre

<p style="text-align: justify">Karolin de Megre je studirala književnost na Sorboni pre nego što se preselila u Njujork i započela karijeru modela. Vratila se u Pariz 2006. godine i pokrenula muzičku izdavačku kuću. De Megreova je ambasadorka kuće <em>Šanel</em> od 2012. godine i podržava napredak žena širom sveta kroz neprofitnu organizaciju CARE.&nbsp;</p>

Slika Kristijan Ajzert

Kristijan Ajzert

<p style="text-align: justify">Kristijan Ajzert (1976, Istočni Berlin) televizijski je autor, satiričar i stručnjak za komediju. Piše dosetke, skečeve i scenarija, između ostalog i za Harolda Šmita i televizijske emisije <em>Alfons und Gäste</em> i <em>Grünwald Freitagscomedy</em>. Prva iskustva sa Severnom Korejom stekao je 1988, kada je, u čast jedne delegacije iz Pjongjanga, sa svojim drugovima u školi pevao pesmu o radničkoj borbi.<br /> <br /> www.christian-eisert.de&nbsp;</p>

Majda Šimunec

<p style="text-align: justify">Majda Šimunec (1960, Zemun), po završetku Fakulteta političkih nauka u Beogradu, Odsek za novinarstvo, 1985. zapošljava se u Radio Beogradu, za koji još uvek radi kao dopisnik iz Grčke.<br /> <br /> Do odlaska u Atinu, 1993, bila je autor i voditelj brojnih omladinskih i magazinskih emisija Radio Beograda: &bdquo;Putokaz&ldquo;, &bdquo;Niko kao ja&ldquo;, &bdquo;Zeleni megaherc&ldquo;, &bdquo;Magazin 439&ldquo;, &bdquo;Program u boji&ldquo;, &bdquo;BLP na Adi&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Od 1988. do 1990, sa Zvonimirom Šimunecom bila je voditelj kultne televizijske emisije &bdquo;Da pitamo zajedno&ldquo;, koja se emitovala na Prvom programu Televizije Beograd, za čitavo područje tadašnje Jugoslavije. U tom periodu dobija Godišnju nagradu Radio Beograda kao najbolji voditelj. Zapažena su njena brojna ostvarenja kao voditelja i reportera &bdquo;Nedeljnog popodneva&ldquo; na RTS-u. Krajem 80-ih, u anketama vodećih magazina bivše Jugoslavije, proglašavana je jednim od najpopularnijih TV lica. <br /> <br /> Kao dopisnik iz Grčke, radila je u dva navrata za nacionalnu agenciju Tanjug, 1998&ndash;2000. i 2003&ndash;2006. Od juna 2003. do septembra 2004. bila je koautor i voditelj TV ciklusa od 12 emisija pod nazivom &bdquo;Šesti olimpijski krug&ldquo;, posvećenih pripremama Atine i Grčke za 28. Letnje olimpijske igre. Od 2004. do 2006. radila je na TV serijalu od 24 emisije &bdquo;Grčka: Evropa na Balkanu&ldquo;. Od 2006. do 2008. realizovala je 48 TV emisija serije &bdquo;Pogled sa Olimpa&ldquo;. U više radio i televizijskih projekata RTS-a realizovala je reportaže iz Grčke. Objavljivala je i tekstove za srpsku revijalnu štampu.<br /> <br /> Živi i radi u Atini.</p>

Slika Odri Duan

Odri Duan

<p style="text-align: justify">Odri Duan je počela da piše scenarije po završetku studija novinarstva i političkih nauka. Napisala je scenario za film <em>Francuskinja</em> Sedrika Himeneza sa Žanom Dežardanom i sada režira prvi dugometražni film; takođe je i glavni urednik magazina <em>Stilist</em>.&nbsp;</p>

Slika Snežana Radojičić

Snežana Radojičić

<p style="text-align: justify">Snežana Radojičić je rođena u Beogradu 1967. Diplomirala na Grupi za jugoslovenske književnosti sa opštom književnošću. Prvu knjigu, pripovest &bdquo;Dok su duše lutale&ldquo;, objavila kao pobednik na konkursu Matice srpske, u ediciji &bdquo;Prva knjiga&ldquo;, 1994. Druga knjiga, zbirka priča &bdquo;LP &ndash; lične priče&ldquo;, objavljena je 2005. <br /> <br /> Roman &bdquo;Zakotrljaj me oko sveta&ldquo; objavljen je najpre kao autorsko izdanje, 2014. <br /> <br /> Nema stalno mesto življenja &ndash; putuje oko sveta na biciklu, boraveći kraće ili duže u raznim zemljama. Blogovi autorke mogu se pratiti na sajtu www.snezanaradojicic.com ili na portalu B92.</p>

Slika Viktor Lazić

Viktor Lazić

<p style="text-align: justify">Viktor Lazić (1985), književnik i advokat, autor Lagune i RTS-a, proveo je petnaest godina na putovanjima obilazeći stotinu zemalja &ndash; od džungli Indonezije, divljina Amazonije, vulkanskih kratera Afrike do metropola Amerike. <br /> <br /> Autor je sedam knjiga među kojima se izdvajaju <em>Tumaranje zemljom osmeha</em> o Tajlandu, <em>Velika avantura</em> objavljena u 20.000 primeraka i <em>Na vratima istoka</em> o putovanjima svetom ladom nivom, kao i <em>U srcu Sumatre</em> koja je u izbornoj lektiri beogradskih srednjih škola.<br /> <br /> Objavio je više od hiljadu autorskih tekstova u različitim medijima i napisao putopise o šezdeset zemalja.<br /> <br /> Lazić je osnivač i počasni predsednik Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat, direktor Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti koji rade u okviru ovog udruženja. Deveta je generacija posvećenika kulture u svojoj porodici u kojoj se već 250 godina čuva i neguje pisana reč. Lazić na putovanjima sakuplja knjige i predmete za muzeje Adligata. Zahvaljujući njegovom angažovanju spašeno je više od milion knjiga i formirano je više od stotinu legata značajnih ličnosti u Udruženju Adligat. Za donacije knjiga drugim institucijama i formiranje biblioteka u kovid bolnicama premijerka Republike Srbije uručila mu je nagradu &bdquo;Dobročinitelj&ldquo; Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. <br /> <br /> Lazić je takođe poliglota, naučni i stručni prevodilac za engleski jezik sa licencom turističkog vodiča, bibliofil, filatelista i numizmatičar. <br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Đurin šešir&ldquo; i nagrade &bdquo;Rodoljub Nićiforović&ldquo;.<br /> <br /> Član je Udruženja književnika Srbije, Udruženja turističkih vodiča Srbije i Udruženja novinara Srbije. <br /> <br /> Dela su mu prevođena na engleski, nemački, ruski, indonežanski, poljski i makedonski jezik.</p>

Slika Žoze Saramago

Žoze Saramago

<p style="text-align: justify">Žoze Saramago (1922, Azinjaga &ndash; 2010, Kanarska ostrva), portugalski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine, rodio se u siromašnoj seljačkoj porodici bezemljaša, mukotrpno se školovao i završio mašinbravarski zanat u srednjotehničkoj školi u Lisabonu, gde se njegova porodica preselila kad je Saramagu bilo dve godine. U toj školi je, &bdquo;za divno čudo, u nastavnom planu u to vreme, iako orijentisanom na tehničke nauke, bio pored francuskog i predmet portugalski jezik i književnost. Pošto kod kuće nisam imao knjiga (sopstvene knjige, koje sam sâm kupio, od para koje sam pozajmio od prijatelja, stekao sam tek u svojoj 19. godini), udžbenik portugalskog jezika, sa svojim antologijskim karakterom, otvorio mi je vrata književnog stvaralaštva&ldquo; (<em>Autobiografija</em>). Radio je kao automehaničar, referent u Zavodu za socijalno osiguranje, novinar, prevodilac, književni kritičar, kolumnista i urednik u više portugalskih dnevnih listova. Kao zamenik direktora jutarnjeg dnevnika &bdquo;Diário de Nóticias&ldquo; smenjen je posle vojnog puča 1975. i otad se potpuno posvetio književnosti. &nbsp;Posle napada i cenzure portugalskih konzervativnih vlasti na njegov roman <em>Jevanđelje po Isusu Hristu</em> 1991. godine, koje su sprečile njegovu kandidaturu za Evropsku književnu nagradu, preselio se na španska Kanarska ostrva, gde je umro 2010. godine od posledica upale pluća.<br /> <br /> Svoj prvi roman <em>Zemlja greha </em>objavio je 1947. Posle toga, do 1966, nije prisutan na portugalskoj književnoj sceni.&nbsp;Od 1955. do 1981. bavio se novinarstvom i prevođenjem (Per Lagerkvist, Žan Kasu, Mopasan, Andre Bonar, Tolstoj, Bodler, Anri Fosijon, Žak Romen, Hegel, Rejmond Bajer i dr.). Kao urednik u jednoj lisabonskoj izdavačkoj kući, upoznao je i sprijateljio se sa najznačajnijim savremenim portugalskim piscima toga doba, pa je objavljivanje zbirke <em>Moguće pesme</em> 1966. označilo njegov povratak u književnost. Otad slede brojne njegove zbirke pesama, romani, zbirke priča, kritike i politički tekstovi koje je objavljivao kod najznačajnijih izdavača i u poznatim portugalskim književnim i dnevnim novinama: <em>Verovatno radost</em> (pesme, 1970), <em>Priče s ovog i s onog sveta</em> (1971), <em>Putnička torba</em> (priče, 1973), <em>Godina 1993</em> (poema, 1973), <em>Beleške</em> (politički članci, 1974), <em>Gledišta iznesena u DL</em> (političke polemike protiv diktature, 1974), <em>Kvaziobjekat</em> (zbirka priča, 1978), <em>Putovanje kroz Portugaliju</em> (putopis, 1981) i romani <em>Priručnik slikarstva i kaligrafije</em> (1977), <em>Samonikli</em> (1980), <em>Sedam Sunaca i Sedam Luna</em> (1982), <em>Godina smrti Rikarda Reiša</em> (1984), <em>Kameni splav </em>(1986), <em>Povest o opsadi Lisabona</em> (1989), <em>Jevanđelje po Isusu Hristu </em>(1991), <em>Esej o slepilu</em> (1995),<em> Sva imena</em> (1997), <em>Pećina</em> (2001), <em>Udvojeni čovek</em> (2003), <em>Esej o vidovitosti </em>(2004), <em>Smrt i njeni hirovi</em> (2005) i <em>Kain </em>(2009). Napisao je i drame <em>Noć</em> (1979), <em>Šta da radim sa ovom knjigom?</em> (1980), <em>Drugi život Franje Asiškog</em> (1987) i <em>In Nomine Dei</em> (1991).&nbsp;<br /> <br /> Pristupio je Portugalskoj komunističkoj partiji 1969. ali je sebe smatrao pesimistom i ateistom. Saramagov anarhokomunizam i oštra kritika monarhizma i katolicizma, kao i njegov politički angažman, kritika Evropske Unije i Međunarodnog monetarnog fonda podstakli su neke kritičare da ga uporede sa Orvelom: &bdquo;Orvelova odbojnost prema Britanskoj imperiji istovetna je sa Saramagovim krstaškim ratom protiv imperije u vidu globalizma.&ldquo;&nbsp;<br /> <br /> Pre dodeljivanja Nobelove nagrade 1998, dobio je 1995. Kamoišovu nagradu, &nbsp;najprestižniju nagradu za pisce portugalskog književnog izraza.</p> <p style="text-align: justify">&nbsp;</p>

Slika Zvonimir Šimunec

Zvonimir Šimunec

<p style="text-align: justify">Zvonimir Šimunec (1952, Leskovac), od 1973. do 1993. radio je u Radio Beogradu. Osnivač je i prvi urednik Indeksovog radio pozorišta. Napisao je preko 100 scenarija za kultne nedeljne radio-emisije tadašnje zemlje. Bio je urednik i voditelj emisije &bdquo;BLP 202&ldquo; na Adi Ciganliji koja je predstavljala još jednu malu revoluciju u radio-stvaralaštvu &ndash; &bdquo;prvi radio koji se gleda&ldquo;. Uređivao je i vodio &bdquo;Večernju reviju želja&ldquo;, najslušaniju radio-emisiju 80-ih. Bio je prvi urednik &bdquo;Radija 101&ldquo;, prvog &bdquo;muzičkog&ldquo; radija u Srbiji. Urednik i voditelj emisije &bdquo;Gran pri 202&ldquo; (Radija 202), koja je poslužila kao uzor mnogim sličnim programima posvećenim javnom mnjenju, utiscima slušalaca, glasanjima&hellip;<br /> <br /> Od 1976. do 1993. na Televiziji Beograd, kao urednik, scenarista i voditelj realizuje projekte &bdquo;Nedeljno popodne&ldquo;, &bdquo;Da te pitam&ldquo;&hellip; Sa suprugom Majdom, tri sezone je radio emisiju &bdquo;Da pitamo zajedno&ldquo;, jednu od najpopularnijih tog vremena, koja se smatra pretečom komercijalnih &bdquo;kolaž programa&ldquo;, kombinacije marketinga, zabave i sadržaja iz kulture. Uređivao je zabavno-rekreativni program Trećeg kanala RTS-a početkom 90-ih, kada nastaje veći broj formata koji do danas ostaju dominantni u TV produkciji. <br /> <br /> Kao dopisnik Radio televizije Srbije, YU-info kanala i Studija B iz Grčke, od 1993. godine ostvario je niz intervjua, reportaža, radio i TV emisija sa vodećim ličnostima političke, kulturne, sportske i estradne scene u toj zemlji.<br /> <br /> U periodu jun 2003. &ndash; avgust 2004, kao producent i autor realizovao je seriju od 12 TV emisija &bdquo;Šesti olimpijski krug&ldquo; o pripremama Atine i Grčke za 28. Letnje olimpijske igre. Od 2004. do 2006. radio je na TV serijalu &bdquo;Grčka: Evropa na Balkanu&ldquo;. Od 2006. do 2008. realizovao je 48 TV emisija serije &bdquo;Pogled s Olimpa&ldquo;. U više radio, televizijskih i filmskih projekata angažovan je kao izvršni producent.<br /> <br /> Dobitnik je više novinarskih nagrada.<br /> <br /> Obavljao je funkciju predsednika Udruženja propagandista Srbije.<br /> <br /> Bio je izvršni direktor festivala &bdquo;Serbiart&ldquo; u Atini i &bdquo;Balkanskog olimpijskog centra&ldquo; tokom 28. Letnjih olimpijskih igara u Atini. Od novembra 2007. do danas dopisnik je &bdquo;Večernjih novosti&ldquo;.<br /> Direktor je projekta &bdquo;Montevideo, Bog te video!&ldquo;.<br /> <br /> Živi u Atini.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x