Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Odbijte bračnu ponudu u stilu Šarlote Bronte

Poslednjeg dana februara 1839. godine, osam godina pre nego što će objaviti čuveni roman „Džejn Ejr“, Šarlota Bronte je primila pismo sa bračnom ponudom Henrija Nasija, mladog đakona iz okruga Saseks, čija je sestra Elen bila spisateljičina bliska prijateljica.

Šarlotin odgovor, napisan 5. marta iste godine, bio je, jednom rečju, briljantan – pun samopouzdanja ali ne i drzak, direktan a ipak ljubazan, pravo remek-delo na temu „Nisi ti u pitanju, ja sam“.

Ona u pismu iznosi razloge zbog kojih veruje da ne bi bila dobra supruga nekome čija su očekivanja zasnovana na standardima te epohe – „njen karakter ne bi smeo da bude previše upadljiv, previše vatren i originalan“ – ukazujući, pažljivo biranim rečima, na to da njene karakterne osobine predstavljaju suštu suprotnost onih koje se smatraju poželjnim kod žene.
Dragi gospodine,

Priznajem da sam, pre nego što sam počela sa pisanjem odgovora na Vaše pismo, mogla da provedem i više vremena razmišljajući o njegovoj temi; ali budući da sam od trenutka kada sam ga primila i pročitala znala šta mi je činiti, smatrala sam da bi svako odlaganje bilo potpuno neopravdano.

Vi dobro znate da imam više razloga da budem zahvalna Vašoj porodici, da postoje posebni razlozi zbog kojih osećam naklonost prema jednoj od Vaših sestara, kao i da imam izuzetno visoko mišljenje o Vama. Stoga Vas molim da ne shvatite pogrešno moje motive kada kažem da moj odgovor na Vašu prosidbu mora biti negativan. Verujte mi da sam prilikom donošenja ove odluke više slušala naloge savesti nego vlastite želje; lično ne gajim nikakvu odbojnost prema ideji braka sa Vama, ali ubeđena sam da moja narav, takva kakva je, ne može doneti sreću muškarcu poput Vas. Oduvek sam bila sklona proučavanju karaktera ljudi iz svog okruženja, što znači da dobro poznajem Vaš, a mogu jasno da zamislim i ženu koja bi Vama savršeno odgovarala. Njen karakter ne bi smeo da bude previše upadljiv, previše vatren i originalan – trebalo bi da je blagog temperamenta, da je krasi neosporna pobožnost, da je staložena i vesela, a njen fizički izgled bi morao biti takav da godi Vašem oku i budi u Vama osećanje opravdanog ponosa. Što se mene tiče, Vi me ne poznajete, ja nisam ozbiljna, trezvena i pribrana osoba kakvom me smatrate. Kada biste me bolje upoznali, pomislili biste da sam romantična, možda čak i ekscentrična, a verovatno biste rekli i da sam sarkastična i stroga. Želim da znate da prezirem obmanu i da me bračne privilegije i mogućnost da izbegnem stigmu usedelištva nikada ne bi naterale da prihvatim bračnu ponudu pristojnog čoveka kojeg ne bih mogla da učinim srećnim.

Zbogom! Nadam se da ćemo nastaviti da se dopisujemo, kao prijatelji.

Verujte mi,
Iskreno Vaša
Š. Bronte

Šarlota se na kraju udala za očevog pomoćnika Artura Bela Nikolsa, koji je u nju bio godinama zaljubljen. Brak Nikolsovih trajao je samo godinu dana, do njene smrti. Nemoguće je ne zapitati se da li bi Šarlota ikada napisala „Džejn Ejr“, roman koji je inspirisao generacije, da je pristala da se pokori represivnim standardima ere u kojoj je živela.

Autor: Marija Popova
Izvor: themarginalian.org
Prevod: Jelena Tanasković
Foto: DepositPhoto

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Šarlota Bronte

Šarlota Bronte

<p style="text-align: justify">Šarlota Bronte (1816&ndash;1855) rođena je u selu Torntonu u zapadnom Jorkširu u Engleskoj. Otac Patrik Bronte bio je poreklom Irac. Završio je klasične nauke na Univerzitetu u Kejmbridžu, a zatim je 1807. godine proizveden u sveštenika anglikanske crkve. Majka je umrla kada je Šarloti bilo pet godina. Šarlota, njene četiri sestre i brat nastavili su da žive sa ocem i veoma religioznom tetkom i vaspitavani su u duhu anglikanstva. Ubrzo su četiri starije sestre, Šarlota, Emili, Elizabet i Marija poslate u školu za žensku decu sveštenika Kauen bridž, u kojoj dve sestre Elizabet i Marija umiru od tuberkuloze. Šarlota i Emili se nakon toga vraćaju kući. Narednih nekoliko godina o njihovom obrazovanju stara se otac. Kada je Šarloti bilo četrnaest godina, upisuje se u školu Rou hed. Posle svega godinu dana Šarlota se vraća kući kako bi podučavala sestre Emili i En. Pet godina kasnije, 1835. godine Šarlota se vraća u školu Rou hed, u kojoj radi kao nastavnica do 1838. godine. Posle iskustva u školi neko nekoliko godina radi kao guvernanta, da bi se ponovo vratila kući u Havort. <br /> <br /> Godine 1842. sa sesetrom Emili putuje u Brisel, gde drži časove engleskog jezika, dok Emili predaje muziku. Već posle nekoliko meseci sestre su prinuđene da se vrate u Englesku zbog smrti tetke. Međutim, Šarlota se vraća u Brisel 1843. godine i tu provodi još godinu dana baveći se raznim poslovima podučavanja. Šarlota je svoj briselski period opisala u romanima <em>Vilet</em> i <em>Profesor</em>. Mada je roman <em>Profesor</em> napisan i ponuđen izdavačima pre ostalih, objavljen je tek posthumno. <br /> <br /> Profesionalni kniževni život Šarlota Bronte započela je objavljivanjem poezije. Pisala je duge narativne pesme i dramske monologe u skladu sa vladajućim poetskim manirom svog vremena. U maju 1846. godine zajedno sa sestrama Emili i En o sopstvenom trošku izdala je zbirku poezije. Knjiga, međutim, nije imala uspeha. Štampana je pod pseudonimima Kurer, Elis i Ekton Bel, koji su označavali imena sestara Šarlote, Emili i En. Već sledeće godine Šarlota, a zatim i njene sestre objavljuju debitantske romane. Najpre Šarlota <em>Džejn Ejr</em>, a zatim i Emili <em>Orkanske visove</em>, pa onda i En <em>Agnes Grej</em>. Njihovi romani spadaju danas u najpoznatija dela viktorijanske i svetske književnosti. Prvi objavljeni roman doneo je Šarloti Bronte veliku popularnost i ona nastavlja da piše romane. <br /> <br /> Pisanje romana <em>Širli</em> prekinuo je niz tragičnih događaja u porodici Bronte &ndash; umire brat i obe sestre, ali Šarlota ipak završava roman i objavljuje ga u maju 1849. Godine 1853. izlazi poslednji od romana koji su objavljeni za Šarlotinog života <em>Vilet</em>. Romani su hvaljeni od viktorijanske kritike zbog pronicljivih zapažanja i refleksija o društvu, a često i osporavani zbog neumornog traganja za načinima izražavanja ženskog glasa i iskustva sveta. Ipak, nijedan nije doživeo uspeh <em>Džejn Ejr</em>. Roman <em>Profesor</em> objavljen je nakon Šarlotine smrti (1857). <br /> <br /> Šarlota Bronte udala se u leto 1954. godine za sveštenika Artura Bela Nikolsa. Umrla je nekoliko meseci kasnije u toku prve trudnoće, u martu 1855. godine.<br /> <br /> &ndash; Aleksandra V. Jovanović</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x