Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

O internetu, politici i drugim demonima

Knjige koje donose izveštaje iz najmračnijih prostora interneta i kritički govore o današnjem svetu

Svet prolazi kroz dramatične promene čiji se ishod još ne nazire, a ni razumevanje tekućih procesa nije uvek jednostavno. Evo nekih aktuelnih knjiga iz Lagunine ponude koje se bave fenomenima i paradoksima modernog sveta.

Jedan od njih svakako je i pojava Anonimusa, globalnog pokreta hakera, trolova i političkih haktivista. Anonimusi su postali poznati po svojim akcijama kakve su bile DDoS napadi na finansijske institucije poput Pejpala i Masterkarda, koje su odbijale da obrađuju donacije Vikiliksu, zatim hakovanje veb-sajtova tuniske vlade u znak podrške demonstrantima u Arapskom proleću, brojne akcije protiv Sajentološke crkve i učešće u pokretu „Okupirajmo Volstrit“. Najbolju knjigu o fenomenu Anonimusa, naslovljenu Haker, trol, uzbunjivač, špijun, napisala je antropološkinja Gabrijela Kolman. Ona se može naći i u našim knjižarama, objavljena u Laguninoj ediciji „Netopija“, koja se bavi pitanjima elektronskog sveta i interneta. Gabrijela Kolman je uspela da se približi tajnom svetu dobro čuvanih haktivista, opiše njihove tehnike i ciljeve, i široj publici predstavi anonimnu družinu iz laguma interneta koja se krije iza maske Gaja Foksa.

Pored ove knjige, u ediciji „Netopija“ objavljeni su i drugi naslovi koji osvetljavaju skrivene delove interneta, kakvi su Darknet – U digitalnom podzemlju, autora Džejmija Bartleta, i Deep Web – Mračna strana interneta, koju su potpisali Anonimusi. Ove knjige govore o paralelnom digitalnom svetu u koji se ne ulazi kroz Gugl, i koji je, kako autori konstatuju, mesto anonimnosti, slobode i anarhije, utočište uzbunjivačima, borcima protiv represivnih sistema i svima kojima je stalo do svoje onlajn privatnosti, ali koji istovremeno predstavlja i digitalni pakao u kojem možete sresti hakere, plaćene ubice, trgovce drogama, oružjem, kradenim kreditnim karticama, dečjom pornografijom ili belim robljem. S druge strane, knjiga Kristofa Kezea Silicijumska dolina donosi izveštaj iz prestonice digitalnog sveta sa svedočenjima iz prve ruke o digitalnoj revoluciji u toku, i objašnjava kako su nastale i na kojim tehnološkim i ekonomskim principima počivaju najveće savremene korporacije kao što su Fejsbuk, Gugl, Amazon i Epl.

Evropska unija prolazi kroz duboku krizu, a o njenim uzrocima i načinima prevazilaženja u samoj EU vodi se otvorena i često žučna debata. O tome svedoče knjige Evropska unija – Otuđena država, u kojoj Vasilis Koronakis iznosi snažnu kritiku briselske birokratije koja, po njegovom mišljenju, nagriza temelje EU i kompromituje veliku ideju zajedničke evropske države, dok Slavoj Žižek u knjizi Protiv dvostruke ucene govori o Evropskoj uniji u kontekstu islamskog terorizma i migrantske krize koji je potresaju. Knjiga Promeni svet! Žana Ciglera, švajcarskog sociologa, borca za ljudska prava i dugogodišnjeg specijalnog izvestioca Ujedinjenih nacija za pravo na hranu, donosi niz uznemirujućih činjenica o savremenom svetu i opisuje nehumani globalni poredak u kome jedan procenat najbogatijih poseduje onoliko imovine koliko i svi ostali stanovnici planete zajedno, i poziva da se taj poredak promeni pre nego što za sve bude kasno.

Kada je reč o situaciji na Bliskom istoku kojim još besne stari i preti se novim ratovima, izdvajamo knjigu Mihaela Lidersa Ko seje vetar, u kojoj poznati nemački ekspert za islamski svet objašnjava modernu istoriju Sirije, Iraka, Irana i drugih zemalja Orijenta, s akcentom na ulogu koju je Zapad tokom poslednjih pola veka u njoj igrao.

U novom izdanju Hronike nastranosti Dušan Miklja pak donosi istinite priče o vlastodršcima koji nisu prezali ni od čega da se dočepaju vlasti i održe se na njoj, ispisujući svojevrsni „brevijar ljudske gluposti, taštine i oholosti, toliko neverovatan da je, konačno, apsolutno literarno istinit“.

A među knjigama čije se objavljivanje očekuje u narednim mesecima, a koje mogu pomoći u razumevanju današnjeg sveta, nalazi se i knjiga Džejmsa Falčera Kapitalizam, koja nudi odgovore na ona osnovna pitanja preko kojih se često olako prelazi, kao što su: Šta je kapitalizam? Da li je kapitalizam svuda isti? Postoji li alternativa ovom sistemu? 

Izvor: Vreme

Autor: Mihael Liders

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Anonimus

<p style="text-align: justify"><em>Anonimus </em>je studirao žurnalistiku, stručnjak je za reportaže koje se tiču kriminalnog i sumnjivog miljea. <em>Anonimus </em>nije član istoimene hakerske grupe: pseudonim mu je potreban kako bi uspeo da objavi reportaže ne izlažući sebe nikakvoj opasnosti.</p>

    Slika Dušan Miklja

    Dušan Miklja

    <p>Dušan Miklja rođen je u Beogradu, gde se i školovao. Mnogo je putovao i boravio više godina u Africi, odakle je kao dopisnik izveštavao o dramatičnim istorijskim događajima. Lično je poznavao mnoge državnike, ali i gerilske vođe. Autor je zbirki priča <em>Sultan od Zanzibara, Kosmopolitske priče, Bilo jednom u Beogradu, Hronika nastranosti</em>,kao i njenih proširenih izdanja <em>Dranje dabrova </em>i <em>Uloga jelovnika u svetskoj revoluciji, Potapanje Velikog ratnog ostrva</em>,romana <em>Put u Adis Abebu, Krpljenje paučine, Kraj puta </em>i<em> Njujork, Beograd</em>,putopisno-esejističke proze <em>Crni Sizif</em>, <em>Trbuh sveta </em>i <em>Putopisi po sećanju. </em>U pozorištu mu je izvedena drama <em>Orden</em>, koja je na međunarodnom festivalu u Moskvi dobila nagradu za najbolji savremeni antiratni tekst. <em>Hronika nastranosti</em> prevedena je na engleski jezik. Na osnovu romana <em>Njujork, Beograd</em> napisao je scenario po kome je snimljen film. Isti roman dobitnik je nagrade &bdquo;Zlatni Hit Libris&ldquo; za jedno od najčitanijih književnih dela. Napisao je i više publicističkih dela, istorijskih hronika i radio-drama. Bavi se i prevođenjem. &nbsp; Živi i radi u Beogradu kao nezavisni novinar i pisac. <br /> <br /> &nbsp;</p>

    Slika Džejmi Bartlet

    Džejmi Bartlet

    <p style="text-align: justify">Džejmi Bartlet je novinar, teh-bloger i direktor Centra za analizu društvenih medija u organizaciji <em>Demos</em>.<br /> <br /> Svoje članke objavljuje u <em>Telegrafu</em>, <em>Gardijanu</em>, <em>Sandej tajmsu</em> i mnogim drugim listovima i blogovima. Piše o onlajn ekstremizmu, darknetu, kriptovalutama, slobodi govora, upotrebi društvenih medija u političke svrhe, tehnologijama nadziranja interneta, veštačkoj inteligenciji... <br /> <br /> Živi u Londonu.</p>

    Džejms Falčer

    <p style="text-align: justify">Britanski univerzitetski profesor čija je sfera interesovanja komparativna studija razvoja društava. Istraživanje privrede u britanskom i švedskom društvu od 19. veka do danas, odvelo ga je do istraživanja o tome kako se Japan nametnuo kao privredna supermoć u odnosu na zapadni model. Interesovanje za ova društva podstaklo ga je da se pozabavi širom slikom kapitalizma &ndash; njegovim razvojnim fazama, globalizacijom i različitim intitucionalnim oblicima.</p>

    Slika Gabrijela Kolman

    Gabrijela Kolman

    <p style="text-align: justify">Gabrijela Kolman je antropološkinja sa Univerziteta Makgil. Kolmanova se bavi istraživanjem politike digitalnih medija, a naročito se interesuje za hakere, privatnost i državni nadzor građana; o tome piše i predaje na fakultetu.&nbsp;<br /> <br /> Dobitnica je nagrade &bdquo;Dajana Forsajt&ldquo; Američkog antropološkog saveza za 2015. godinu, koju dodeljuju Društvo za antropologiju rada i Komitet za antropologiju nauke, tehnologije i računarstva.</p>

    Slika Kristof Keze

    Kristof Keze

    <p style="text-align: justify">Novinar i ekonomista Kristof Keze (1964) izvršni je potpredsednik u izdavačkoj kući <em>Aleks Šringer SE</em>. Godine 2013. proveo je šest meseci u Palo Altu da bi se upoznao sa tamošnjim firmama i institucijama i novim preduzetničkim idejama digitalnog sveta.&nbsp;</p>

      Slika Mihael Liders

      Mihael Liders

      <p style="text-align: justify">Mihael Liders je dugo godina proveo na Bliskom Istoku kao korespodent hamburškog časopisa <em>Die Zeit</em> i dobro poznaje sve tamošnje zemlje. Kao ekspert za islam čest je gost u TV i radio emisijama.&nbsp;</p>

        Slika Slavoj Žižek

        Slavoj Žižek

        <p style="text-align: justify">Slavoj Žižek (1949, Ljubljana), slovenački filozof, stekao je doktorat iz filozofije na Univerzitetu u Ljubljani, a psihoanalizu je studirao na Univerzitetu Pariz VIII. Danas radi kao istraživač na Sociološkom institutu Univerziteta u Ljubljani. Uz to je direktor Birkbekovog instituta za društvene nauke u Londonu i profesor filozofije i psihoanalize na prestižnoj European Graduate School. Član je Slovenačke akademije nauka i umetnosti od 2005. godine. Žižek je jedan od najplodnijih filozofskih pisaca današnjice. Napisao je više od stotinu knjiga iz oblasti političke teorije, filmske teorije, kulturnih studija i psihoanalize. Neki od naslova prevedenih na srpski: <em>Birokratija i uživanje</em> (1984), <em>Metastaze uživanja</em> (1996), <em>Ispitivanje realnog</em> (2008), <em>Manje ljubavi &ndash; više mržnje!</em> (2001), <em>U odbranu izgubljenih stvari</em> (2011), <em>Kako čitati Lakana</em> (2012).&nbsp;</p>

        Slika Vasilis A. Koronakis

        Vasilis A. Koronakis

        <p>Vasilis Koronakis je rođen na Krfu u Grčkoj. Ima dvoje dece, Sandru i Aleksandra. Školovao se u Italiji, gde je diplomirao kao inženjer za hidrauliku, na državnim univerzitetima u Bariju i Napulju.<br /> <br /> Radio je kao naučni istraživač pri Italijanskoj državnoj istraživačkoj agenciji CNR (1965&ndash;1970). Deset godina je radio za vladu Sjedinjenih Država i četiri godine je bio ambasador Regionalnog saveta za saradnju u Briselu (2008&ndash;2012).<br /> <br /> Od 2012. je predsednik i direktor medijske grupe <em>Nju Jurop</em> sa sedištem u Briselu.<br /> &nbsp;</p>

        Slika Žan Cigler

        Žan Cigler

        <p style="text-align: justify">Sociolog Žan Cigler, građanin Kantona i Republike Ženeve, profesor je emeritus na Univerzitetu u Ženevi.<br /> <br /> Do 1999. godine je bio nacionalni savetnik (poslanik) u švajcarskom parlamentu. Od 2000. do 2008. godine je bio specijalni izvestilac UN za pravo na hranu. Danas je potpredsednik Savetodavne komisije UNHRC.<br /> <br /> Nosilac je brojnih počasnih doktorata i međunarodnih nagrada, poput Međunarodne književne nagrade za ljudska prava (2008). <br /> <br /> Knjige <em>Švajcarska pere belje</em>, <em>Švajcarska, zlato i mrtvi</em>,<em> Otkuda glad u svetu?</em>, <em>Novi vladari sveta i njihovi globalni protivnici</em> i <em>Pustićemo ih da umru od gladi</em> prevedene su na mnoge jezike i, pošto su izazvale žestoke kontroverze, donele ovom autoru veliki međunarodni ugled.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© C.Bertelsmann Verlag<br /> &nbsp;</p>

          Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

          visa-logo4x
          Group-96674x
          Group4x
          Group-96724x
          layer14x
          Group-96634x
          Group-96654x
          Group-96664x
          image-4384x
          Group-96644x
          image-4394x