Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

O Borhesu u okviru Laguninog književnog kluba 5. jula

Književno stvaralaštvo jednog od najvažnijih pisaca španskog govornog područja, Horhea Luisa Borhesa biće tema pedeset treće tribine Laguninog književnog kluba koja će biti održana u petak, 5. jula od 18 sati u knjižari Delfi u SKC-u. U fokusu će biti zbirka priča „Brodijev izveštaj“ u kojoj Borhes realistički oživljava opasnu i zlokobnu atmosferu argentinskog podzemlja – s goničima stada, taljigašima, konjokradicama, varalicama na kartama uvek spremnim da svoju ugroženu čast dokažu veštom upotrebom dugih noževa... Večne teme vernosti i izdaje, sudbine i slobodne volje, vremena i pamćenja prožimaju brutalni realizam ove neodoljive knjige, jedne od najboljih koje je Borhes napisao.

O slavnom argentinskom piscu, rodonačelniku moderne priče, govoriće književnica Ljubica Arsić i književna prevoditeljka Dragana Bajić.

Popust od 30% na knjigu „Brodijev izveštaj“ možete iskoristiti do 5. jula u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.

Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Horhe Luis Borhes

Horhe Luis Borhes

<p style="text-align: justify">Horhe Luis Borhes rođen je u Buenos Ajresu 24. avgusta 1899. Sa devet godina preveo je <em>Srećnog princa</em> Oskara Vajlda. Njegova porodica se seli u Pariz 1914, da bi kasnije prešla u Ženevu u kojoj je Borhes naučio francuski. Pripremajući maturu interesuje se za velike pisce XIX veka i filozofiju; otkriva jevrejski misticizam posredstvom romana <em>Golem</em> G. Mejrinka. Na putu za Argentinu (1919) njegova se porodica zaustavlja u Španiji, u kojoj će Borhes pisati i kretati se u krugovima ultraističke avangarde. Po povratku u Argentinu (1921) učestvuje u pokretanju časopisa (<em>Prizma, Proa</em>), sa nekoliko mladih pisaca koji su se okupljali oko M. Fernadesa. Putovanjem u Evropu 1923. otpočinje period bogate spisateljske aktivnosti. Godine 1927. vid počinje da mu slabi, da bi potpuno oslepeo krajem pedesetih godina. Posle očeve smrti (1938), radio je u biblioteci punih devet godina. Zbog suprotstavljanja Peronovoj diktaturi bio je neprestano pod policijskom prismotrom. Posle Peronovog pada (1955), postaje direktor Nacionalne biblioteke, a potom profesor književnosti na Univerztitetu u Buneos Ajresu. Dobio je sa Beketom nagradu Formentor (1961), što mu je otvorilo vrata zapadnog sveta. Od tada počinje svoja putovanja u Ameriku i Evropu na kojima drži predavanja. Nagradu Servantes uručuju mu u Madridu 1980. godine. Umire u Ženevi 14. juna 1986. Ostao je zapamćen po svojim zbirkama priča, kao što su: <em>Univerzalna istorija beščašća</em> (1935), <em>Maštarije</em> (1944), <em>Alef</em> (1949), <em>Brodijev izveštaj</em> (1970) i <em>Knjiga od peska</em>&nbsp;(1975).<br /> <br /> Foto: Nancy Crampton</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x