Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Noviteti u Laguni u susret Sajmu knjiga u Beogradu

Izdavačka kuća Laguna učestvuje 15. put na jednom od najvećih sajmova knjiga u Evropi, 58. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, i svim ljubiteljima lepe pisane reči nudi bogat izbor knjiga. Laguna će na ovogodišnjem Sajmu knjiga ponuditi čitaocima najbolje i najaktuelnije naslove domaćih i stranih autora.
Među ekskluzivnim naslovima kojima se Laguna predstavlja jesu i novi roman „Žabe“ dobitnika Nobelove nagrade Mo Jena. Protkan živopisnim i dirljivim pojedinostima, ovaj roman u epistolarnoj formi, introspekcijom, progovara o „istorija rađanja“ u modernoj Kini u periodu od šezdeset godina i posvećen je desetinama hiljada ljudi koji su u ovoj zemlji na svojoj koži osetili politiku planskog rađanja.

Nobelovac Mario Vargas Ljosa svetu je predstavio novi roman „Diskretni heroj“ kojeg odlikuje potraga, ona po skrivenim uglovima duše i moći, za onim delovima od kojih ljudi postaju zli ili uzvišeni. S mnogo humora i pomalo melodrame Vargas Ljosa nam vraća i neke stare znance, među kojima su i don Rigoberto i donja Lukresija, smeštajući ih sve u današnji Peru, gde gradovi Pijura i Lima nisu više fizička mesta, već kraljevstva imaginacije naseljena junacima Vargas Ljosinog sveta.

Novo izdanje u Laguni je i životno delo najpoznatijeg i najpriznatijeg savremenog izraelskog pisca Amosa Oza „Priča o ljubavi i tami“. Autobiografija pisana u formi romana, izuzetna drama puna humora ali i veoma potresnih scena, priča o jevrejskom narodu ispričana kroz prizmu Ozove porodice.

Huan Gomes-Hurado, autor romana koji su objavljeni u više od četrdeset zemalja i koji su postali svetski bestseleri, napisao je epsku pustolovinu smeštenu u veličanstvenoj Sevilji iz XVI veka. „Legenda o lopovu“ je delo koje vas vodi u zamaman svet prosjaka i prostitutki, plemića i trgovaca, mačevalaca i lopova.

Za ljubitelje fantastike, trilera i pseudoistorijskih sižea stigao je novi roman Gorana Skrobonje „Sva Teslina deca“. Samo je Nikola Tesla u stanju da objasni slučajno otkriće Maksa Planka – otkriće koje bi moglo da promeni sudbinu čitavog univerzuma.

„Crvena dama“, autora Aleksandra Radovića i Iva Bonea, treća je i poslednja knjiga iz serijala Švajcarski gambit o švajcarskom bankaru Gotfridu fon Adleru, jednom od glavnih aktera zakulisnih intriga Trećeg rajha. U ovom tomu će Fon Adler početi da preispituje svoju savest i traži izlaz iz mahinacija u koje je bio upleten.

Beogradski sajam knjiga biće otvoren u nedelju, 20. oktobra, za posetioce će biti otvoren od 10 do 21 sat i trajaće do 27. oktobra.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amos Oz

Amos Oz

<p style="text-align: justify">Amos Oz (1939&ndash;2018), rođen je u Jerusalimu. Studirao je filozofiju i književnost na Hebrejskom univerzitetu. Jedan je od najboljih izraelskih živih pisaca, a uz to je i ugledni politički komentator i pobornik mira na Bliskom istoku. Autor je mnogih književnih dela među kojima su romani <em>Crna kutija</em>, <em>Poznavati ženu</em>, <em>Fima</em>, <em>Ne odlazi noćas</em>, <em>Isto more</em>, <em>Moj Mihael</em> i <em>Juda</em>, autobiografija <em>Priča o ljubavi i tami</em>, kao i dokumentarna prozna dela <em>Na tlu Izraela</em>, <em>Padine Libana</em>,<em> Izrael</em>, <em>Palestina i mir</em> i <em>Početak priče</em>. Njegove knjige prevedene su na četrdeset dva jezika. Dobitnik je mnogih međunarodnih književnih nagrada.&nbsp;</p>

Slika Goran Skrobonja

Goran Skrobonja

<p style="text-align: justify">Goran Skrobonja rođen je 1962. godine u Beogradu.<br /> <br /> Objavio roman <em>Nakot</em> (1993), kao i <em>Od šapata do vriska, priče strave i fantastike </em>(1996),<em> Šilom u čelo, priče fantastike i strave</em> (2000). Autor je i <em>Bleferskog vodiča za horor</em> (1995) i koautor dela <em>La Rue &ndash; grafički roman</em> (2000 &ndash; nagrada BEDECOUVERT za najbolji debitantski strip-album, 2000).<br /> <br /> Zastupljen je u <em>Antologiji nove srpske fantastike. </em>Priredio je nekoliko antologija horor, odnosno SF književnosti. Prevodio Stivena Kinga, Dena Simonsa, Ijana Mekdonalda i mnoge druge autore.<br /> <br /> Živi u Beogradu.</p>

Slika Huan Gomes-Hurado

Huan Gomes-Hurado

<p style="text-align: justify">Huan Gomes-Hurado je nagrađivani novinar i jedan od najuspešnijih savremenih španskih pisaca. Radio je u redakcijama najznačajnijjih novinskih agencija u Španiji. Njegove knjige su prodate u više od šest miliona primeraka širom sveta. Autor je šest svetskih bestselera: <em>Božji špijun</em>, <em>Ugovor sa bogom</em>, <em>Znamenje izdajnika</em>, <em>Legenda o lopovu</em>, <em>Pacijent</em>, <em>Ožiljak</em>. Njegova dela su prevedena na više od četrdeset jezika. <br /> <br /> Po nalogu &bdquo;najzahtevnijeg čitaoca&ldquo;, svoje ćerke, započeo je projekat u kojem će sakupiti priče koje joj je pričao pre spavanja u serijal knjiga za decu pod nazivom <em>Aleks Kolt</em>. Huan je, između ostalog, strastveni čitalac i svetski putnik. Živi u Španiji sa svojim neposlušnim psom Semom.</p>

Slika Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa

<p style="text-align: justify">Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča <em>Šefovi</em>, koja je dobila nagradu <em>Leopoldo Alas</em>, postao je poznat posle objavljivanja romana <em>Grad i psi</em>, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće <em>Seix Barral</em> 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman <em>Zelena kuća</em>, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska dela (<em>Gospođica iz Takne, Kati i nilski konj, La Čunga, Ludak sa balkona i Lepe oči, ružne slike</em>), studije i eseje (kao <em>Neprekidna orgija, Istina o lažama i Izazov nemogućeg</em>), sećanja (<em>Riba u vodi</em>), priče (<em>Štenad</em>) i, pre svega, romane: <em>Razgovor u katedrali, Pantaleon i posetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za smak sveta, Povest o Majti, Ko je ubio Palomina Molera?, Pripovedač, Pohvala pomajci, Lituma u Andima, Jarčeva fešta i Raj na drugom ćošku</em>. Dobio je najvažnije književne nagrade, od već spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i <em>Grinzane Cavour</em>. 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Preminuo je 13. aprila 2025. godine.</p>

Mo Jen

<p style="text-align: justify">Pravo ime Mo Jena je Guan Moje, a književni pseudonim na kineskom znači &bdquo;onaj koji ne govori&ldquo;. Rođen je 1955. u seljačkoj porodici. Roditelji su ga, iz predostrožnosti, naučili da ne govori kada je van kuće. Zbog toga je izabrao ovakav pseudonim, Mo Jen, &bdquo;onaj koji ne govori&ldquo;.<br /> <br /> Tokom Kulturne revolucije, 1966. godine, dobio je etiketu &bdquo;nepoželjnog elementa&ldquo; i zbog toga je izbačen iz škole. Njegova porodica je u to doba živela vrlo teško i siromašno. Radio je u fabrici, a 1976. je ušao u Narodnu oslobodilačku vojsku, a onda se učlanio i u Komunističku partiju. Mo Jen je diplomirao na Vojnoj akademiji umetnosti i književnosti 1986, a zatim i na Pekinškom univerzitetu. Njegovo seljačko poreklo i obrazovanje u vojnim okvirima, prilično odudaraju od obrazovanja koje su stekli drugi pisci nadojeni klasičnom književnošću. <br /> <br /> Godine 1981. je objavio svoju prvu novelu, <em>Kiša pada na prolećno veče</em> i uzeo pseudonim. Kritika je odmah toplo dočekala njegov prvenac, ali se proslavio romanom Crveni sirak koji je pretočen u film 1986.<br /> <br /> Mo Jen je dao ostavku u vojnoj službi 1999. gde je do tada radio u odeljenju za kulturu. <br /> <br /> Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2012. godine sa obrazloženjem da sa &bdquo;fantastikom spaja fikciju, istoriju i savremeni trenutak&ldquo;.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x