Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Novi tiraži popularnih Laguninih naslova u knjižari

Autobiografija Miroslava Miškovića „Ja, tajkun“ za kratko vreme dostigla je 3. izdanje. Ova knjiga je jedinstvena ispovest čoveka koga je Milošević smatrao saradnikom, Đinđić prijateljem, Tadić protivnikom, a Vučić neprijateljem. Odlukom da prekine višedecenijsko ćutanje, Mišković svojom knjigom afirmiše za nas novo shvatanje biznisa, raskrinkavajući predrasude i zablude o tržištu, preduzetništvu, sticanju novca, privatnoj svojini. U svojoj ispovesti, pisanoj u do sada nepoznatoj formi ekonomskog trilera, otkriva principe svog poslovanja i iznosi mehanizme kojima je gradio kompanije, podizao njihovu vrednost, a na kraju ih, sa velikom zaradom, prodavao.

Prva knjiga drama „Maratonci trče počasni krug” Dušana Kovačevića, štampana je u 2. izdanju. Ovaj tekst pretočen je i u film koji je jedno od najpoznatijih ostvarenja srpske kinematografije. Ljubitelji predstava i filmova snimljenih po dramama Dušana Kovačevića uživaće u ovoj knjizi, a pored „Maratonaca“ u sklopu izabranih dela, nalaze se i drame „Radovan Treći“, „Svemirski zmaj“, „Šta je to u ljudskom biću što ga tera prema piću“, i prolog Dušana Kovačevića o pisanju, piscima, pozorištu.

Roman jedne od čitanijih srpskih spisateljica Mirjane Bobić Mojsilović „Azbuka mog života“ mogao bi da bude azbuka svake žene. Mirjana Bobić Mojsilović priča o ženi koju ostavlja muž, i koja nabrajajući asocijacije po azbučnom redu pokušava da odagna paniku nekoliko sati pre nego što on dođe kući da zauvek pokupi svoje stvari. To je moderna priča o savremenom braku, o tom dugom trajanju, o navikama i ćutanju, o ljubavi koja hlapi godinama, o usamljenosti, o istinama i lažima. To je priča koja liči pomalo na sve nas. „Azbuka mog života“ štampana je u 4. izdanju!

Kontroverzna knjiga „Deca komunizma“, je izazvala burne reakcije kada je objavljena krajem osamdesetih godina, u tadašnjoj jugoslovenskoj javnosti. Drugi deo ovih zapisa o jednom vremenu, „Ljudi novog doba“ doživela je i svoje 7. izdanje. Milomir Marić je uvek težio da obelodani ono što su drugi želeli da sakriju. U ovoj knjizi on pokušava da prepozna šta se zapravo događalo i šta se krilo iza političkih kulisa i obmana, prebirajući po namerno zaturenim i sklonjenim dokumentima, domaćim i inostranim arhivama, i beležeći sećanja koja su junaci naše epohe želeli da ponesu u grob – da bi ih kao opomenu za budućnost štampao u knjizi „Deca komunizma“.

Knjige možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dušan Kovačević

Dušan Kovačević

<p style="text-align: justify">Dušan Kovačević (Mrđenovac kod Šapca, 1948), dramski pisac, romansijer, scenarista, pozorišni i filmski i reditelj. Završio je osnovnu školu u Šapcu i gimnaziju u Novom Sadu 1968, a diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1973.<br /> <br /> Radio je kao dramaturg na TV Beograd od 1973. do 1978, docent na Fakultetu dramskih umetnosti od 1986. do 1988, a od 1998. direktor je &bdquo;Zvezdara teatra&ldquo; u Beogradu. Dopisni član SANU od 2000, redovni od 2009. godine. Bio je ambasador Srbije i Crne Gore, a zatim Srbije 2005&ndash;2006. godine u Portugaliji.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> <br /> Drame: <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1972), <em>Radovan III</em> (1973), <em>Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću</em> (1976), <em>Proleće u januaru</em> (1977), <em>Svemirski zmaj</em> (delo za decu u stihu, 1977), <em>Sabirni centar</em> (1982), <em>Balkanski špijun</em> (1983), <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (1986), <em>Klaustrofobična komedija</em> (1987), <em>Profesionalac </em>(1990), <em>Urnebesna tragedija</em> (1991), <em>Lari Tompson, tragedija jedne mladosti</em> (1996), <em>Kontejner sa pet zvezdica</em> (1999), <em>Doktor šuster</em> (2000), <em>Dinar po dinar</em> (2005), <em>Generalna proba samoubistva</em> (2008), <em>Život u tesnim cipelama</em> (2010), <em>Kumovi </em>(2012), <em>Rođendan gospodina Nušića</em> (2014) i <em>Hipnoza jedne ljubavi</em> (2016).<br /> <br /> Filmski scenariji: <em>Beštije </em>(1976, režija Ž. Nikolić), <em>Poseban tretman</em> (1978, režija G. Paskaljević), <em>Ko to tamo peva</em> (1980, režija S. Šijan), <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1981, režija S. Šijan), <em>Balkanski špijun</em> (1984, režija D. Kovačević i B. Nikolić), <em>Sabirni centar</em> (1990, režija G. Marković), <em>Urnebesna tragedija</em> (1995, režija G. Marković), <em>Podzemlje &ndash; Underground</em> (1995, režija E. Kusturica), <em>Profesionalac </em>(2003, režija D. Kovačević) i <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (2009, režija S. Dragojević).<br /> <br /> TV drame: <em>Povratak lopova</em> (1974), <em>Dvosobna kafana</em> (1975) i <em>Zvezdana prašina</em> (1976).<br /> <br /> TV serije: <em>Čardak i na nebu i na zemlji</em> (13 epizoda po 45 minuta, 1976), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (6 epizoda po 60 minuta, 1995).<br /> <br /> Radio drame: <em>828 kilometara severno od prve varoši</em> (1970) i <em>Bio čovek</em> (1970).<br /> <br /> Romani: <em>Meda peva bluz</em> (2004), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (1995).<br /> <br /> Priče: <em>Deset filmskih priča</em> (2023).<br /> <br /> Pesme: <em>Ja to tamo pevam</em> (2020).<br /> <br /> Priznanja i nagrade: Oktobarska nagrada Beograda (za scenario filma <em>Sabirni centar</em>, 1989); &bdquo;Zlatna arena&ldquo; za najbolji jugoslovenski film (Festival jugoslovenskog filma, Pula, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sabirni centar</em>, 1989); Nagrada Sterijinog grada Vršca za tekst savremene komedije (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Maratonci trče počasni krug</em>, 1974); Sterijina nagrada za tekst savremene drame (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em>, 1987; <em>Doktor šuster</em>, 2002); nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; (&bdquo;Novosti 8&ldquo;, Beograd, za dramski tekst i scenario filma <em>Balkanski špijun</em>, 1985; za najbolje humorističko satirično delo, <em>Klaustrofobična komedija</em>, 1988; za humor i satiru za komediju <em>Urnebesna tragedija</em>, 1992); nagrada &bdquo;Joakim Vujić&ldquo; (za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji, Knjaževsko-srpski teatar, Kragujevac, 1987); nagrada &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za knjigu <em>Drame</em>, Zadužbina Miloša Crnjanskog, Beograd, 1983); nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; (za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri, Fond &bdquo;Radoje Domanović&ldquo;, Beograd, 2007), &bdquo;Zlatna palma&ldquo; za najbolji film (Filmski festival, Kan, 1995, <em>Podzemlje</em>); nagrada za najbolji scenario (Filmski festival, Montreal, 1984, <em>Balkanski špijun</em>; 2003, <em>Profesionalac</em>), nagrada međunarodnog žirija kritike za najbolji film &ndash; FIPRESCI (Filmski festival, Montreal, 2003, <em>Profesionalac</em>), Nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za ukupan životni doprinos srpskoj književnosti (2017), nagrada Udruženja filmskih umetnika Srbije za životno delo (2018).<br /> <br /> Scenario za <em>Profesionalca </em>bio je nominovan među šest najboljih evropskih scenarija za 2003. od strane EFA (Evropske Filmske Akademije) u Berlinu; a film <em>Ko to tamo peva</em> dobio je &bdquo;Čaplinovu nagradu&ldquo; u Veveju, itd. Film <em>Ko to tamo peva</em> po njegovom scenariju proglašen je za najbolji film jugoslovenske kinematografije nastao od 1945&ndash;1995. Filmski sajt IMDb je proglasio film <em>Podzemlje &ndash; Underground</em> za 223. od trista najboljih filmova svih vremena.<br /> <br /> <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> izveden je u Grčkom nacionalnom teatru u Atini u februaru 1995. godine kao prvi ikad izveden srpski komad u Grčkoj. <em>Profesionalac </em>je igran u preko 40 inostranih pozorišta, pa i u prestižnom pariskom Theatre de la Ville u januaru 2004. godine, a 1995. je izveden u Njujorku (Off-Broadway). Između ostalog, izveden je u Teheranu na persijskom, u Španiji na galisijskom (galego) jeziku, u Barseloni na katalonskom, u Jerusalimu na hebrejskom, a u Turskoj se od 2012. godine igra svake sezone. Komad <em>Lari Tompson &ndash; tragedija jedne mladosti</em> izveden je 1998. na njujorškom festivalu i kao najbolja predstava festivala prikazan je u zgradi OUN za ambasadore u UN. Ta drama je u januaru 2005. godine imala premijeru i na Novom Zelandu. <em>Balkanski špijun</em> izveden je u Tokiju 2014. Drama <em>Maratonci trče počasni krug</em> izvođena je u Zagrebu, kao mjuzikl u Beogradu, kao opera u Austriji i Italiji, i kao opereta u Nemačkoj. <em>Doktor šuster</em> je izveden u Trstu i Tirani.<br /> <br /> Samo u beogradskim profesionalnim pozorištima odigrano je preko 4.000 predstava Kovačevićevih drama, koje je gledalo preko 2 miliona gledalaca. Njegove drame igrane su u preko 286 inostranih pozorišta i prevođene na nemački, engleski, francuski, talijanski, ruski, češki, slovački, grčki, poljski, makedonski, švedski, finski, mađarski, rumunski, bugarski, kineski, slovenački, turski, katalonski, španski, katalonski, galisijski, portugalski, persijski, japanski i hebrejski.</p>

Slika Milomir Marić

Milomir Marić

<p style="text-align: justify">Milomir Marić (rođen 1956. godine) opisivao je tuđe pustolovine, avanture, iskušenja i sudbinske drame pošto svojih još nema. Njegovi &bdquo;stari&ldquo; su jednostavno ispunili raspoloživu kvotu. Sa trideset godina, kad su oni &bdquo;drmali&ldquo; svetom između Moskve, Beča, Berlina, Pariza i Njujorka, komandovali divizijama i bataljonima ili uskakali u ministarske fotelje nove revolucionarne vlasti, on je mlad, &bdquo;zelen&ldquo;, sumnjiv i neiskusan. I upravo zbog toga, malo zbunjen i lišen velikih prevratničkih perspektiva. Nezadovoljan i razočaran, poput većine svojih junaka, s tom razlikom što je on &bdquo;svega gladan&ldquo; na početku, a oni &bdquo;svega siti&ldquo; na kraju svog životnog puta. I njemu i njima je savršeno jasno da se istorija, ipak, ne može ponoviti. On za sobom ima normalno detinjstvo, mladost i redovno školovanje.<br /> <br /> Milomir Marić je gotovo jednu deceniju proveo prikupljajući sklonjenu i neobjavljenu istorijsku građu iz domaćih i inostranih arhiva. Iako ponekad u priči deluje ironično i zlonamerno, autor otvoreno zavidi svojim junacima i neizmerno im se divi.<br /> <br /> Milomir Marić je decenijama istraživao zabranjene stranice naše istorije, rušio dogovorene zablude i opsesije i otvarao opasne tabu teme, svestan da nam je prošlost, posle svega, možda neizvesnija od sadašnjosti i budućnosti. Dok su nas dobronamerno upozoravali da će nam višak istorije izazvati samo kuršlus u glavi, izbegavanje suočavanja sa stvarnošću istine vodila nas je u nove tragedije i nepopravljive greške, a istorijska distanca opominjala nas je da ništa nije bilo onako kako nam se činilo, kada smo oduševljeno donosili sudbonosne i često pogubne odluke. Zato je Milomir Marić pokušavao da na vreme prepozna šta se zapravo događa i šta se krije iza političkih kulisa i obmana, kao glavni urednik najprestižnijih novina ( Duga, Intervju, Profil ) i televizija ( BK Telecom i mnogih drugih ) međutim, istovremeno je sladostrasno prebirao po namerno zaturenim i sklonjenim dokumentima domaćim i inostranim arhivama i beležio sećanja koja su junaci naše epohe najradije poželeli da ponesu u grob, da bih ih kao opomenu za budućnost štampao u knjizi Deca komunizma.<br /> &nbsp;</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Miroslav Mišković

Miroslav Mišković

<p style="text-align: justify">Miroslav Mišković je rođen 5. jula 1945. godine u selu Bošnjane kod Varvarina. Posle prekida atletičarske karijere diplomirao je na kragujevačkom odeljenju Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Specijalizaciju iz devizno-bankarskog poslovanja stiče u Dubrovniku. Poslovnu karijeru otpočinje u kruševačkoj filijali <em>Jugobanke</em>, u kojoj postaje najmlađi direktor deviznog sektora. Godine 1977. postaje finansijski direktor Hemijske industrije <em>Župa</em>, a zatim staje na njeno čelo kao jedan od najmlađih generalnih direktora u istoriji jugoslovenske privrede. U vladu Republike Srbije ulazi na kraju 1989. godine kao potpredsednik zadužen za privredne reforme. Budući da korenite promene nisu moguće bez tržišne privrede i privatizacije društvene svojine, napušta to mesto posle svega šest meseci. Osnivač je i predsednik <em>Delta holdinga</em>, kompanije koja je od 1991. godine prešla put od firme sa četiri zaposlena pripravnika do vodeće korporacije na prostoru bivše Jugoslavije. U svojoj zemlji doživeo je otmicu, hapšenje, zatvaranje, suđenje i višegodišnju medijsku harangu. Oženjen je, ima dvoje dece i četvoro unučadi.&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x