Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Novi tiraži knjiga domaćih autora

Vanja Bulić je napisao „Simeonov pečat“ nakon svog putovanja na Svetu goru, zaintrigiran požarom na Hilandaru 2004. godine. Pred čitaocima je 18. izdanje ove knjige.

Na knjižarskim policama uskoro će se naći deveto izdanje romana za decu „Agi i Ema“ Igora Kolarova. Ovo je dirljiva priča o prijateljstvu usamljenog devetogodišnjeg dečaka Agija i luckaste starice Eme. Prema ovom poetskom i duhovitom romanu (ovenčanom Nagradom Politikinog zabavnika za najbolju dečju knjigu) snimljen je prvi srpski film za decu, u režiji Milutina Petrovića. Roman je dosad preveden na engleski, ruski, francuski i italijanski jezik.

Knjiga „Preko praga“ vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija Durića melanholična je zbirka priča koje nam pomažu da shvatimo da u životu nema nevažnih stvari. Autor nam otkriva da je veličina uvek skrivena u jednostavnosti, i da je istina glavno merilo vrednosti... U štampi je osmo izdanje ove knjige.

Osmo izdanje doživeće i roman „Koreni“ Dobrice Ćosića, koji je ovenčan je prvom Ninovom nagradom. Radnja ovog dela smeštena je u vreme političkih promena i previranja srpskog građanskog društva s kraja XIX i početkom XX veka, a priča prati živote Aćima Katića, čoveka tradicionalnog kova i radikala, i njegovih sinova.

U prodaji širom Srbije uskoro će se naći četvrto izdanje biografije klavijaturistkinje grupe EKV Margite Stefanović „Magi – Kao da je bila nekad“ Dušana Vesića. Ovo je knjiga o svojevrsnoj „femme fatale“ nekadašnje jugoslovenske scene koja je svojom muzikom i harizmom obeležila jedan period u istoriji rok scene na ovim prostorima. Margita je preminula 2002. u 43. godini života, a način na koji je živela i umrla predmet je kontroverznih tumačenja. Knjigom „Magi – Kao da je bila nekad“ Vesić je dao realan pogled na jednu od najvrednijih pojava na srpskoj i eks-ju rok sceni. Knjiga sadrži i ekskluzivne fotografije iz karijere i privatnog života.

U štampi je i četvrto izdanje poetskog romana „Ja sam Akiko“ Stefana Tćmija. Ovo je priča o devojčici koja ne voli granice. Za Akiko je ljubav beskrajna potraga za toplinom. Ali ona zagrljaj ne traži, ona zagrljaj daje. Ona je svetlost koja razvejava mrak. Zato, iako svrstana u literaturu za decu i mlade, ova knjiga baš kao devojčica Akiko ne voli granice, pa ni one o uzrastu čitalaca.

„Ja, tajkun“ je autobiografija najuspešnijeg srpskog biznismena s kraja XX i početka XXI veka. Miroslav Mišković je posle 28 godina ćutanja konačno progovorio o sebi, ali i o mnogima u svom okruženju. Ona pruža celovit pogled srpskog preduzetnika na istorijat nesporazuma između države i njenih biznismena, na mentalitet srpskog političara i radnika, na ekonomsku prošlost, sadašnjost i budućnost Srbije i regiona. Otkrivajući tajne najuspešnije kompanije od Vardara do Triglava, ova knjiga postaje pravi udžbenik praktične ekonomije. U štampi je njeno treće izdanje.

Knjiga „Fazoni i fore“ nastala je prema istoimenoj legendarnoj TV emisiji. Uživajte u pesmama i smešnim zgodama koje je Ršum napisao za decu, ali i za celu porodicu, proverite dostignuća otkačenog pronalazača Raše i naučite mnoge nevažne stvari koje će vam biti neophodne da ih znate kad budete veliki. „Fazoni i fore“ kroz zabavu nenametljivo uče decu osnovnim životnim istinama, jer se šalama najbolje štiti odrastanje. Knjiga je prepuna duha i mašte i sigurno će vas uz zdrav smeh dovesti do zdrave pameti. Knjižarske police uskoro će krasiti njeno treće izdanje.

U štampi je drugo izdanje avanturističkog romana za decu „Beogradska mumija“ Branka Miloradovića, nagrađenog Dositejevim perom za 2016. godinu. Ova knjiga vodi čitaoce na uzbudljivo putovanje po starom Egiptu i upoznaje sa starim civilizacijama. Kao inspiracija autoru je poslužila prava mumija koja se nalazi u Beogradu na Filozofskom fakultetu.

Knjige možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ljubivoje Ršumović

Ljubivoje Ršumović

<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br /> <br /> Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br /> <br /> Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče &ndash; ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: &bdquo;Što pre dete smatraš čovekom &ndash; pre će čovek i postati!&ldquo; Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br /> <br /> Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale &ndash; priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br /> <br /> Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br /> <br /> U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br /> <br /> Dobio je književne nagrade: &bdquo;Neven&ldquo;, &bdquo;Mlado pokolenje&ldquo;, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu &bdquo;Porodica bistrih potoka&ldquo; Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu &bdquo;Duško Radović&ldquo;, titulu &bdquo;Saradnik Sunca&ldquo;, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu &bdquo;Miroslav Antić&ldquo; (kao prvi dobitnik 2008), nagradu &bdquo;Princ dečjeg carstva Tamaris&ldquo; u Banjaluci i nagradu &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br /> <br /> Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: &bdquo;Pulja&ldquo; u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu &bdquo;Tabernakul&ldquo; za poeziju u Skoplju.<br /> <br /> Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br /> <br /> Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br /> <br /> Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba &bdquo;Crvena zvezda&ldquo;. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br /> <br /> Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta &bdquo;Boško Buha&ldquo;.<br /> <br /> Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br /> <br /> Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br /> <br /> Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x