Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Novi roman Vuka Draškovića „Isusovi memoari“ u prodaji od 5. marta

Srpski književnik i političar Vuk Drašković uskoro će predstaviti svoj novi roman „Isusovi memoari“.

Roman govori o vremenu kada se niko nije osećao sigurnim, kada su svi bili prinuđeni da se preispituju, opredeljuju i razmišljaju o pitanjima širim od svakodnevne lične i porodične egzistencije. Drašković izuzetno dočarava atmosferu u kojoj buja strah, umnožavaju se frustracije, izranjaju sećanja na prošlost i traumatična istorijska iskustva, stare podele i omraze, osvetničke ideje i ambicije. Pojedinci osećaju različite porive, od želje da pobegnu od svega do potrebe da se grupišu i delaju.

Hromi fotoreporter Veljko Vujović, kome je nadimak Ćopavi Isus, kamerom i perom svedoči o smrti Jugoslavije, o starim i novim mržnjama, novim zločinima i zločincima. U novom romanu Vuka Draškovića pojedini opisi građanskog rata 90-ih godina prošlog veka, Beograda u vreme talasa demonstracija, Veljkovog zavičaja i porodice u Hercegovini, zakulisnih igara iza kojih se kriju nedodirljivi bogovi rata – spadaju u antologijske stranice novije srpske proze.

„Zlo je bilo jače od Isusa iz ovog mog romana. Izgleda da je to sudbina svih zavetovanih ljubavi, a ne mržnji, istini, a ne lažima. Oni su uvek progonjeni, uvek stradaju i uvek su na gubitku. Istovremeno, nevina žrtva biva krajnji pobednik, i u tome je čovekova nada“, rekao je Vuk Drašković povodom izlaska romana.

„Isusovi memoari“ sadrže dvanaest poglavlja u kojima autor koristi različite pripovedne strategije, različite ritmove rečenice, podjednako i ekavicu i ijekavicu. Iako Vuk Drašković zapravo pripoveda o tome koliko su običnim ljudima nevolja i tragedija u različitim vremenima naneli ideološki sukobi i huškačke politike bilo kog predznaka, malo je onih koji nisu ogrezli u isključivosti i stereotipima tih podela, čak i kada se za njih izgube istorijski i ini razlozi.

Ovo je svojevrsni nastavak Draškovićevog kultnog romana „Nož“, ali je prema mišljenju književnice Ljiljane Šop i prvi roman ni na čijoj strani. „Ovako književno uverljivog i potresnog antiratnog romana nema u novijoj srpskoj književnosti. Dve decenije od rata devedesetih pojavljuje se prvi roman ni na čijoj strani u nacionalnom i ideološkom smislu, drama jedinke koja poprima razmere antičke tragedije.“

Vuk Drašković (1946) je pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu, radio je kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja osamdesetih do danas je politički angažovan. Osnovao je SPO 1990. i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režimu Slobodana Miloševića, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, bio zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta je bio i meta atentata.

Roman „Isusovi memoari“ u izdanju Lagune naći će se od četvrtka, 5. marta, pred čitaocima u knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca i na sajtovima www.laguna.rs i www.delfi.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

<p style="text-align: justify">Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.<br /> <br /> Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.<br /> <br /> Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.<br /> <br /> Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.<br /> <br /> Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x