Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Novi roman Igora Marojevića: Žene su ogrubele, a muškarci impotentni

Pojam dame i da li su i u kojoj meri opstale u 21. veku u Beogradu, tema je novog romana Igora Marojevića (49) „Prve Beograđanke“, koji će promovisati danas u 18 časova u SKC.

– Opisivao sam žene koje se osećaju kao dame i Beograđanke i trude se da delaju kroz sopstveno viđenje oba pojma damstva. Postoji i njihovo negativno viđenje, predstavljeno u junakinji Nini Obradović, koja vidi život kao pakao u kojem je damski propadati polako i dostojanstveno. Žene se trude da kroz radnju iznesu svoje viđenje tih pojmova, sopstveni sistem vrednosti i doživljaj ženstvenosti. Budući da verujem u dijalog autora i čitaoca, nudim više mogućih odgovora, pa nek svaki čitalac u romanu nađe ženskog lika kog smatra pravom damom danas, ako ih uopšte ima – možda je i sam naslov ironičan – objašnjava Marojević i dodaje:

– Nina tvrdi da žena u Beogradu 21. veka ne sme da bude ženstvena jer bi je to oslabilo u borbenom propadanju. Zaista, savremene Beograđanke su za svetske pojmove u proseku veoma lepe, ali su, usled svega što se događalo devedesetih i kasnije, dobrim delom ogrubele. Međutim, i pored ogromnog uticaja mnogih medija neke žene pokušavaju da se izbore da sačuvaju damske manire.

Nasuprot jake ženske figure stoji muškarac koji je slabašan i depresivan.

– Prosečan muškarac u današnjem Beogradu je ukupno slabašan, neretko impotentan, depresivan i uplašen jer je ekonomski poražen.

Izvukao deblji kraj
U romanu sam ja prošao najgore

Roman prati sudbine nekoliko realnih Beograđanki koje piscu pričaju svoj život, a jedan od likova je i sam Igor Marojević.

– Istinitost neke od priča sam od jednog trenutka izneverio za potrebe dramaturgije romana. Pošto sam se već poigravao tuđim sudbinama, odlučio sam da je moralno da uvedem i lik koji se zove kao ja i da on od svih junaka prođe na najgori način.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

<p style="text-align: justify">Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni.<br /> <br /> Objavio je <em>Beogradsko petoknjižje</em>: romane &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; (1998, 2010), &bdquo;Parter&ldquo; (2009), &bdquo;Prave Beograđanke&ldquo; (2017) i &bdquo;Tuđine&ldquo; (2018) i zbirku priča &bdquo;Beograđanke&ldquo; (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz &bdquo;Etnofikcije&ldquo;, još nedovršene pentalogije: &bdquo;Žega&ldquo; (2004, 2008), &bdquo;Šnit&ldquo; (2007, 2008, 2014), &bdquo;Majčina ruka&ldquo; (2011) i &bdquo;Ostaci sveta&ldquo; (2020, 2022). Ostala dela: novela &bdquo;Obmana boga&ldquo; (1997), zbirke priča &bdquo;Tragači&ldquo; (2001), &bdquo;Mediterani&ldquo; (2006, 2008) i &bdquo;Sve za lepotu&ldquo; (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja &bdquo;Kroz glavu&ldquo; (2012) i &bdquo;Roman o pijanstvima&ldquo; (2019). Napisao je i drame: &bdquo;Nomadi&ldquo; (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), &bdquo;Tvrđava Evropa&ldquo; (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i &bdquo;Bar sam svoj čovek&ldquo; (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu &bdquo;Dvadeset četiri zida&ldquo; istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Nagradu grada Beograda, &bdquo;Zlatni Beočug&ldquo;, &bdquo;Károly Szirmai&ldquo;, Nagradu iz Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;&hellip;<br /> <br /> Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom &bdquo;Preteče&ldquo;. Piše i knjigu pripovedaka &bdquo;Granična stanja&ldquo;. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika.<br /> <br /> Živi u Zemunu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x