Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova Lagunina izdanja

Roman „Kazna za greh – Knjiga uspomena“ Jelene Bačić Alimpić uskoro će biti štampan u trećem tiražu i tako preći brojku od 50.000 štampanih knjiga za samo mesec dana. „Knjiga uspomena“ je drugi deo trilogije „Kazna za greh“, roman o sećanjima na valcere pored Dunava, o raspravama bečkog intelektualnog kruga, putovanjima austrijskim krajolicima i iskušenjima iz prošlosti. Oda životu koji pulsira uprkos Drugom svetskom ratu, i uspomenama na ljubav koju godine ne mogu izbrisati.

„Prava istorija sveta“ autora portala Njuz.net za kratko vreme je postala hit među čitaocima. To je i razlog petom izdanju koje će se uskoro naći u knjižarama.

Peto izdanje romana „Gospodarica Ana“ Zorice Kuburović takođe će se naći pred čitaocima. Roman prati sudbinu žene u srednjovekovnoj Srbiji, na razmeđi dva veka i nekoliko kraljevina, ljubavi i patnje, neverstva i beskrajne vere u svoju zemlju. Odanost i ljubav prema deci i kraljevini odredili su njen životni put, a taj put odredio joj je da nestane sa svojim vremenom i idealima.

Novi roman Ljubice Arsić „Rajska vrata“ bio je u najužem izboru za Ninovu nagradu i uskoro će biti štampano treće izdanje.

Knjiga „Teorija zavere IV – Nemilosrdni špijuni“ Dejana Lučića stigla je do trećeg izdanja. Lučić u knjizi piše o agentu Titove tajne policije u Hrvatskoj, o tome šta čeka Srbe i šta su mu sve otkrili ljudi iz stare Udbe.

„Voleti i umreti na Karibima“ je knjiga Isidore Bjelice o njenom prvom susretu sa Karibima, zanimljive priče o krstarenju na Karibe, doživljaji na putovanju, susreti sa raznim ljudima... Knjigu je napisala 2006. o sebi, bolesti, strahu, kraju života... pre nego što se razbolela, a pred čitaocima će se uskoro naći drugo izdanje ove knjige u Laguni.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Ljubica Arsić

Ljubica Arsić

<p style="text-align: justify">Ljubica Arsić je rođena na Svetog Nikolu 1955. godine u Beogradu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu na grupi za Jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik i bila dugogodišnja profesorka književnosti u Muzičkoj školi <em>Mokranjac</em> u Beogradu. Bila je članica srpske redakcije književnog časopisa <em>Sarajevske sveske</em>, a u 2023. godini urednica je <em>Književnog magazina</em> Srpkog književnog društva.<br /> <br /> Romani: <em>Čuvari kazačke ivice</em>, <em>Ikona</em>, <em>Mango</em>, <em>Rajska vrata</em> i <em>Četiri kiše</em>.<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Prst u meso</em>, <em>Cipele buvine boje</em>, <em>Barutana</em>, <em>Zona sumraka</em>, <em>Samo za zavodnice</em>, <em>Tigrastija od tigra</em>, <em>Maco, da l&rsquo; me voliš</em>, <em>All Inclusive</em>.<br /> <br /> Zbirka kolumni: <em>Pročitano sa usana</em>.<br /> <br /> Autorka je i knjige <em>Ljubica Arsić</em>, u ediciji mapiranja pisaca &bdquo;Jedan prema jedan&ldquo; u &bdquo;Službenom glasniku&ldquo;.<br /> <br /> Sastavila antologije: <em>Na brzaka</em> (svetska erotska priča), <em>Frrrrr</em> (ženska svetska erotska priča), <em>Klinci od dva metra</em> (priče savremenih svetskih pisaca o odrastanju), <em>Ostrvo na dva mora</em> (priče savremenih svetskih pisaca o moru), <em>Divlji eros</em> (erotska priča), <em>Ovako je</em> <em>počelo </em>(priče srpskih pisaca inspirisanih Grčkom, sa koautorom Dejanom Mihailovićem), <em>Tanjir pun reči</em> (priče savremenih svetskih pisaca o braku i porodici), <em>Život je uvek u pravu</em> (priče savremenih svetskih pisaca o lepom životu), <em>Riba, patka, vodozemac</em> (priče savremenih svetskih pisaca inspirisane životinjama), <em>Kraljica Lir i njena deca</em> (najbolje priče savremenih srpskih spisateljica), <em>Zov daljine</em> (panorama savremene srpske priče o putovanju sa koautorom Dejanom Mihailovićem).<br /> <br /> Nagrade: stipendija &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Isidorinim stazama&ldquo; za roman Ikona, nagrade &bdquo;Pro-femina&ldquo; i &bdquo;Biljana Jovanović&ldquo; za priče <em>Cipele buvine boje</em>, nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; i &bdquo;Žensko pero&ldquo; te nagrada <em>Hit libris</em> za priče <em>Tigrastija od tigra</em>, Andrićeva nagrada za priče <em>Maco, da l&rsquo; me voliš</em>, četiri nagrade Jevrejske opštine za doprinos jevrejskoj kulturi, nagrada &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; za roman <em>Rajska vrata</em>.<br /> <br /> U svojim pričama i romanima smelo ispituje topose čežnje i erosa, poigravajući se s tabuima i proveravajući njihovu snagu.<br /> <br /> Knjige i priče su joj prevedene na ruski, engleski, francuski, nemački, bugarski, italijanski, ukrajinski, slovački. Eseje objavljuje po književnim časopisima i dnevnim novinama.<br /> <br /> E-mail: arsicljubica@yahoo.com.</p>

Slika Njuz.net

Njuz.net

<p>Njuz.net, srpski je satirični veb sajt koji na svojim stranicama objavljuje lažne vesti, pod sloganom &bdquo;Vesti u ogledalu&ldquo;. Od nastanka sajta, više puta se dogodilo da pojedine medijske kuće s njega prenesu izmišljene vesti kao istinite.</p>

Slika Zorica Kuburović

Zorica Kuburović

<p>Zorica Kuburović (Beograd, 1951) završila je medicinski fakultet u Beogradu i specijalizaciju urgentne medicine. Radi kao lekar urgentne medicine i načelnik ambulantne službe Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć &ndash; Beograd.<br /><br />Objavila je knjige: <em>Lek od breskvinog lišća</em> (priče), &bdquo;Nezavisna izdanja Slobodana Mašića&ldquo;; 1987. (do 2007. u 5 izdanja), <em>Škola za vile</em> (roman-bajka), &bdquo;Stubovi kulture&ldquo;, Beograd, 1997; <em>Vilindvor &ndash; božićna bajka </em>(roman-bajka sa školom pisanja), &bdquo;Stubovi kulture&ldquo;, Beograd, 1998; <em>Čarobno ogledalo </em>(bajke) &ndash; &bdquo;Nolit&ldquo;, Beograd, 2000; <em>Put žene </em>(esej o ženi u pravoslavlju), &bdquo;Vidoslov&ldquo;, Trebinje, 2001; <em>I reč i lek &ndash; zbornik lirskih tekstova po recepturi Hitne pomoći Beograda</em>, &bdquo;Obeležja&ldquo;, Beograd, 2002; <em>Nežni i divlji </em>(roman) &bdquo;Obeležja&ldquo;, Beograd, 2003; <em>Očaravanje</em> (priče i pesme) &bdquo;Vilindvor&ldquo;, Beograd, 2008.<br /><br />Zastupljena je u većem broju antologija i objavljivala je eseje i pesme u mnogim teološkim i književnim časopisima. Od 1993. povremeno drži škole pisanja bajki. U Srpskom lekarskom društvu osnovala je ediciju lekara-pisaca &bdquo;I reč i lek&ldquo;. Udovica je, majka troje dece. Živi u Beogradu.<br /><br />&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x