Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova Lagunina izdanja

„Pismo gospođe Vilme“ Jelene Bačić Alimpić, uzbudljiva porodična drama koja ima elemente misterije, ovih dana doživljava svoje 30. izdanje. Priča o čoveku koji u naizgled banalnoj potrazi za svojim poreklom otvara Pandorinu kutiju porodične prošlosti i dolazi do šokantnih otkrića o svojim precima.

Vodeći se principom „jedna kuća – jedna priča“, Nenad Novak Stefanović je ispričao četrdesetak priča o slavnim beogradskim ljubavima i njihovim adresama. „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“ je zbirka istinitih ljubavnih priča, ali i svojevrsni vodič kroz dvovekovnu istoriju Beograda. Kuće u kojima se odvijala javna i tajna ljubavna istorija prestonice postoje i danas. Pred čitaocima je u svom 7. izdanju.

Svi romani Mirjane Bobić Mojsilović su bestseleri i ostaju mesecima na vrhu Lagunine i Delfi top-liste. Za kratko vreme, u štampi se nalazi 4. izdanje romana „Muška azbuka“. Jednostavno napisan, roman neodoljivo privlači čitateljke jer će se one lako poistovetiti sa junakinjom, a sigurno žele da čuju i drugu stranu priče.

„Vetrovi zla“ Branislava Jankovića, knjiga o ljubavi, smrti i želji za oprostom, objavljena je 2015. godine, a sada je u štampi 3. izdanje. Istorijski triler u kojem Jevrem Utvić istražuje ubistvo kneza Miloša Obrenovića. Ovo su hronike Jevrema Utvića, raspopa i istražitelja. Ovo je knjiga o Srbiji u XIX veku i njenim nikad otkrivenim tajnama i roman sa elementima fantastike, pravoslavnog folklora, baziran na srpskim predanjima i tradiciji. Pre svega ovo je divna zabavna priča.

U knjižarama će se naći i 2. izdanje knjiga:

„Magi – kao da je bilo nekad“ Dušana Vesića – biografija klavijaturistkinje grupe EKV Margite Stefanović Magi. Biografija koja se čita kao najuzbudljiviji roman donosi i ekskluzivne fotografije iz karijere i privatnog života. Knjiga o svojevrsnoj femme fatale nekadašnje jugoslovenske scene koja je svojom muzikom i harizmom obeležila jedan period u istoriji rok scene na ovim prostorima.

Isidora Bjelica je jedna od najplodonosnijih pisaca današnjice i jedna od najpopularnijih. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja i prodate su u desetine hiljada primeraka. U knjizi „Zbog njih sam volela Beograd“ Isidora Bjelica zapisuje sećanja na druženja sa svojim slavnim prijateljima. S prepoznatljivom iskrenošću i humorom Isidora otkriva nepoznate podatke o javnim ličnostima koji su činili Beograd uzbudljivim i vrednim življenja u njemu.

„Kofer iz Berlina“ Jelene Bačić Alimpić, autorke danas najčitanijih romana na srpskom jeziku, neverovatna je priča o jednoj gorkoj romansi iz ratnog Lenjingrada koju je vešto uplela u savremene događaje. Jelena Bačič Alimpić snagom svog pripovedačkog talenta vešto prepliće priče o dve žene, dva grada i jednom zločinu. Napisan s istančanom pažnjom za istorijske pojedinosti i pun emotivnog naboja, „Kofer iz Berlina“ je dirljiv i intrigantan roman koji će vam vratiti veru u beskrajnu moć ljubavi.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Branislav Janković

Branislav Janković

<p style="text-align: justify">Objavio je romane <em>O vukovima i senkama</em> (2011), <em>Suze Svetog Nikole</em> (2013, dopunjeno ćiriično izdanje 2021), <em>Vetrovi zla</em> (2015) <em>Peta žica</em> (2015), <em>Poslednji cirkus na svetu</em> (2017), <em>Gvozdeni oblaci</em> (2019), <em>Mačka u koferu</em> (2019), <em>Zidanje ambisa</em> (2021), <em>Utvare </em>(2024); knjigu priča <em>Bezimeni</em> (2014, 2021); zbirku poezije <em>Februarski brodovi</em> (2014); radio-drame <em>Dve duše Gvozdena Milića</em> (2015), <em>Milentijeva 14/2</em>, <em>Dva neba</em> (2018), <em>Lomača za boga</em> (2021); pozorišne predstave <em>Le Saint homme</em> (2015), <em>Kafana Balkan</em> (2017), <em>Začarana šuma</em> (2017), <em>Spasavanje Deda Mraza</em> (2017), <em>Rondeau pour deux soeurs</em> (2019); scenario za film <em>Poslednji strelac</em> (2023).<br /> <br /> Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja:<br /> <br /> · Druga nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Milentijeva 14/2</em>, 2016.<br /> · Prva nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Dva neba</em>, 2018.<br /> · Nagrada &bdquo;Miroslav Dereta&ldquo; za rukopis romana <em>Mačka u koferu</em>, 2019.<br /> · Međunarodna nagrada &bdquo;Zlatni zmaj&ldquo; za doprinos razvoju fantastične književnosti, Bijelo Polje, Crna Gora, 2022.<br /> · Zahvalnica biblioteke &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; u Nišu za višegodišnju saradnju i doprinos u razvoju kulture Republike Srbije i grada Niša, 2024.<br /> · Nagrada filmskih novinara i filmskih kitičara za najbolji scenario na festivalu filmskih scenarija, Vrnjačka Banja, 2024.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Foto: Privatna arhiva</p>

Slika Dušan Vesić

Dušan Vesić

<p style="text-align: justify">Dušan Vesić je rođen u Beogradu, na Svetu Petku 1959. godine. Smatraju ga jednim od najvažnijih <em>rock</em>-novinara Jugoslavije u periodu od 1980. do 1990. godine. Pisao je za gotovo sve relevantne novine i časopise tog vremena promovišući <em>rock</em>-kulturu. Bio je urednik za domaću scenu u časopisima <em>Rock</em> i <em>Pop Rock</em>. Bio je direktor festivala zabavne muzike <em>Beogradski šlager &ndash; Menadžer</em> (1992&ndash;1995). Od 1996. godine bavi se video-produkcijom. Autor je kultnog dokumentarnog TV-serijala <em>Rockovnik</em> (40 epizoda) i TV-serije i filma <em>EKV &ndash; Kao da je bilo nekad</em>. Živi u Beogradu i Puli.&nbsp;</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x