Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja u štampi

U štampi je šesto izdanje knjiga „Osmeh za svaki dan“ Jelice Greganović i „ Vladari iz senke II“ Dejana Lučića. „Osmeh za svaki dan“ je knjiga koja nudi više od neobuzdanog smeha – umeće da se živi život, svaka njegova sekunda. Živeti i smejati se neobuzdano i glasno zadaci su koji ne mogu da se odlože za kasnije. „Vladari iz senke“ su roman koji će vas uzbuditi, naterati na drugačija razmišljanja i otvoriti nove prozore saznanja.

Iz štamparije će uskoro izaći peto izdanje knjige „Deca komunizma II – Ljudi novog doba“ Milomira Marića. U ovoj knjizi Marić pokušava da prepozna šta se zapravo događalo i šta se krilo iza političkih kulisa i obmana, istovremeno sladostrasno prebirajući po namerno zaturenim i sklonjenim dokumentima, domaćim i inostranim arhivama, i beležeći sećanja koja su junaci naše epohe želeli da ponesu u grob – da bi ih kao opomenu za budućnost štampao u knjizi „Deca komunizma“.

Četvrto izdanje knjiga „Jednostavne priče“ Lazara Ristovskog, „Ljubav bez iluzija“ Ivane Kuzmanović, „Novi Jerusalim“ Borislava Pekića i „Islamska republika Nemačka 3: Mosadova meta“ Dejana Lučića.

„Jednostavne priče“ su zbirka priča velikog srpskog glumca Lazara Ristovskog, koje je pisao poslednjih desetak godina. Zanimljive priče ispričane na jednostavan način. Ove priče su sećanja, uspomene, priče o malim ljudima koji ravnopravno čine deo velikog kosmosa. Junaci priča imaju svest o sebi, ali nisu jači od sudbine koja im je pisana.

„Ljubav bez iluzija“ je topla, lična knjiga utemeljena na proživljenim. Ova knjiga ne nudi jeftina i plitka rešenja, zato što je hrabra, duhovita i životna, a iznad svega, zato što vas neće zavaravati uljuljkivanjima da je pred vama lak put.

„Novi Jerusalim“ je zbirka priča široke vremenske perspektive, ali i veoma široke perspektive karaktera; od ljudi koji stvaraju svet i novi sadržaj do onih koji ruše. Karakteri u sebi nose, kao dominantnu osobinu, pečat i lik vremena, kao sudbinu, iskušenje i tragiku postojanja. Svakom junaku Pekić je odredio jedan od osnovnih elemenata – metal, zemlju, vatru, vazduh, vodu…

Sve tajne Mosada, CIA, ali i ruske tajne službe koja se krije iza zvanične, sada su pred vama u knjizi Dejana Lučića „Islamska republika Nemačka 3: Mosadova meta“. Da li ste u stanju da ih prihvatite? Dejan Lučić je, po svemu sudeći, ovlašćen da vam ih saopšti, na način prihvatljiv za obične čitaoce. Budite među onima koji su progledali!

Uskoro izlazi i treće izdanje knjiga „Lekari“ Gorana Milašinovića i „Martina velika zagonetna avantura“ Uroša Petrovića.

„Lekari“ su ubedljivo svedočenje iz prve ruke o ljubavnim, životnim i poslovnim nedoumicama pripadnika profesije od koje zavise naši životi.

Serijal knjiga o Marti Smart višestruko je nagrađivan najprestižnijim priznanjima iz oblasti književnosti za decu i mlade i još uvek doživljava nova izdanja i prevode na druge jezike, zato je „Martina velika zagonetna avantura“ Uroša Petrovića izuzetno popularna među najmlađim čitaocima.

U štampi je i drugo izdanje knjiga „Ne odustaj od ljubavi“ Žane Korolije i „Bog ti pomogo“ Marka Vidojkovića.

Žana Korolija autorka jednog od najčitanijih blogova posvećenih odnosima medu polovima okupila je svoje najintrigantnije tekstove u knjigu jedinstvene britkosti, emotivnosti i iskrenosti pod nazivom „Ne odustaj od ljubavi“.

„Bog ti pomogo“ je prva zbirka priča Marka Vidojkovića u kojoj se, po abcedednom redosledu, smenjuje devetnaest naslova iza kojih se kriju književni bolidi koji će čitaoca voziti širokim autostradama autorove mašte. Budite spremni na ludu trku sa ljubomornim kanibalima, bićima iz druge galaksije, zamonašenim kriminalcima, studentima obolelim od hipohondrije i brojnim drugim herojima i antiherojima, stvorenim kako bi zasitili onog ko je gladan dobrih priča.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Borislav Pekić

Borislav Pekić

<p style="text-align: justify">Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih pisaca srpske književnosti XX veka, romansijer, dramski pisac i filmski scenarista, rođen je 4. februara 1930. godine u Podgorici. Detinjstvo je proveo u Podgorici, Novom Bečeju, Mrkonjić-Gradu, Kninu, Cetinju i Bavaništu u Banatu. Od 1945. godine je u Beogradu, gde je pohađao Treću mušku gimnaziju i maturirao 1948. godine. Te iste godine osuđen je na petnaest godina strogog zatvora sa prinudnim radom i gubitkom građanskih prava od deset godina kao pripadnik, tada ilegalnog, Saveza demokratske omladine Jugoslavije. Na izdržavanju kazne je bio u KPD Sremska Mitrovica i KPD Niš. Pomilovan je 1953. godine, pošto je proveo pet godina u zatvoru. <br /> <br /> Studirao je eksperimentalnu psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Godine 1958. oženio se arhitektom Ljiljanom Glišić, sestričinom dr Milana Stojadinovića. Te godine je dobio prvu nagradu na anonimnom konkursu za originalni scenario, koji je raspisao &bdquo;Lovćen film&ldquo;. Godine 1959. počinje da radi kao dramaturg i scenarista za ovu filmsku kuću, a iste godine sa Ljiljanom dobija ćerku Aleksandru. Na početku svog književnog stvaralaštva pisao je scenarija za različita filmska preduzeća. Prema njegovom tekstu &bdquo;Dan četrnaesti&rdquo; snimljen je film koji je 1961. godine predstavljao Jugoslaviju na filmskom festivalu u Kanu. <br /> <br /> Godine 1965. objavljuje svoj prvi roman &bdquo;Vreme čuda&rdquo;. Od tada se posvećuje isključivo pisanju. Piše prozu, pozorišne, radio i televizijske drame. Član je uredništva &bdquo;Književnih novina&rdquo; od 1968. do 1969. godine i saradnik u časopisima &bdquo;Stvaranje&rdquo;, &bdquo;Književnost&rdquo;, &bdquo;Savremenik&rdquo; i &bdquo;Književna reč&rdquo;, kao i u brojnim novinama i dnevnim listovima. Za drugi roman, &bdquo;Hodočašće Arsenija Njegovana&rdquo; (1970), dobija prestižnu Ninovu nagradu za roman godine. Nakon odluke da se sa porodicom privremeno preseli u London 1970. vlasti mu bez obrazloženja oduzimaju pasoš. Posle godinu dana uspeo je da se pridruži porodici u Londonu, ali za jugoslovenske vlasti postaje persona non grata. Kratki roman &bdquo;Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana&rdquo; objavljen je u izdanju &bdquo;Slova ljubve&ldquo; iz Beograda tek 1975. godine (iako je napisan znatno ranije, ali Pekić nije uspeo da pronađe izdavača koji bi se usudio da objavljuje njegova književna dela). <br /> <br /> Rukopis sotije &bdquo;Kako upokojiti vampira&rdquo; izabran je na anonimnom književnom konkursu Udruženih izdavača i štampan 1977. godine. Sledi kratak roman &bdquo;Odbrana i poslednji dani&rdquo; (1977). Njegovo kapitalno delo, saga-fantazmagorija &bdquo;Zlatno runo&rdquo;, objavljuje se u sedam tomova (1978&ndash;1986), za koje Pekić 1987. godine dobija &bdquo;Njegoševu nagradu&ldquo;. Prema mišljenju žirija Televizije Srbije, ovaj roman je ušao u izbor deset najboljih romana napisanih na srpskom jeziku od 1982. do 1992. godine. <br /> <br /> Žanr-romanom &bdquo;Besnilo&rdquo; (1983), svojevrsnom apokaliptičkom vizijom sveta u kojem živimo, Pekić je odstupio iz istorijske tematike &bdquo;Zlatnog runa&rdquo; i napisao delo sa elementima trilera. Taj roman, zahvaljujući svojoj tematskoj provokativnosti, postao je bestseler i doživeo veliki broj izdanja. Po mišljenu čitalaca, &bdquo;Besnilo&rdquo; je, pored &bdquo;Godina koje su pojeli skakavci&rdquo;, ušlo u selekciju deset najboljih romana u srpskoj književnosti objavljenih od 1982. do 1992. godine. U sledećem, antropološkom romanu 1999, objavljenom 1984, za koji 1985. godine dobija nagradu za naučnu fantastiku, Pekić ostaje na tragu te uzbudljive fantastične utopije. <br /> <br /> Krajem 1984. godine, u izdanju &bdquo;Partizanske knjige&ldquo; iz Beograda, izašla su Pekićeva &bdquo;Odabrana dela&rdquo; u 12 knjiga, za koja je dobio &bdquo;Nagradu Udruženja književnika Srbije&ldquo;. Časopis &bdquo;Književnost&rdquo; dodeljuje mu 1986. godine, povodom četrdesetogodišnjice izlaženja časopisa, specijalnu &bdquo;Povelju&ldquo;. &bdquo;Nolit&ldquo; objavljuje zbirku gotskih priča &bdquo;Novi Jerusalim&rdquo; 1988. godine. Za roman-epos &bdquo;Atlantida&rdquo; (1988) dobija &bdquo;Goranovu nagradu&ldquo;. Autobiografsko- memoarska proza &bdquo;Godine koje su pojeli skakavci&rdquo; (prvi tom) proglašena je za najbolju knjigu u 1987. godini i za kratko vreme doživela tri izdanja. Drugi tom pod istim naslovom dobija 1989. godine nagradu &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; za memoarsku prozu. Iste godine &bdquo;Srpska književna zadruga&ldquo; objavljuje njegovu fantazmagoriju &bdquo;Argonautika&rdquo;. Povelju &bdquo;Majska rukovanja&ldquo; za izuzetne stvaralačke rezultate na polju književnosti i kulture dobija 1990. od Doma omladine &bdquo;Budo Tomović&ldquo; iz Podgorice. &bdquo;Pisma iz tuđine&rdquo; (1987), &bdquo;Nova pisma iz tuđine&rdquo; (1989, nagrada Sent-Andreje &bdquo;Jakov Ignjatović&ldquo; u Budimpešti 1990. godine) i &bdquo;Poslednja pisma iz tuđine&rdquo; (1991, godišnja nagrada Grafičkog ateljea &bdquo;Dereta&ldquo; za najuspešnije izdanje te godine) spadaju u Pekićev publicistički stvaralački domen. Esejistička proza &bdquo;Sentimentalna povest britanskog carstva&rdquo; objavljena je posthumno 1992. godine i za nju je 1993. dobio Počasnu nagradu BIGZ-a. <br /> <br /> Borislav Pekić je autor i oko trideset dramskih dela za pozorište, radio i televiziju, emitovanih i igranih na našim i stranim radio i televizijskim stanicama i pozorišnim scenama. Pozorišni komad &bdquo;Korešpodencija&rdquo; beleži 300 izvođenja za 24 godine na repertoaru Ateljea 212. Između ostalih dramskih dela izvođena su &bdquo;Generali ili srodstvo po oružju&rdquo; (1972, nagrada za komediju godine na Sterijinom pozorju u Novom Sadu), 189. stepenik (1982, Prva nagrada Radio Zagreba), a povodom &bdquo;Dana Radio televizije Beograd&ldquo; godine 1987. dodeljena mu je diploma za osvojenu prvu nagradu na konkursu u kategoriji radiodramskih emisija. Drami &bdquo;Kako zabavljati gospodina Martina&rdquo; dodeljena je prva nagrada na festivalima u Ohridu i Varni (1990). Sledi godišnja nagrada pozorišta u Kruševcu &bdquo;Kneginja Milica&ldquo; (1991) i iste godine plaketa &bdquo;Pečat&ldquo; Narodnog pozorišta u Beogradu za specijalne zasluge. <br /> <br /> Dela su mu prevođena na engleski, nemački, francuski, italijanski, španski, holandski, poljski, češki, slovački, mađarski, rumunski, retoromanski, makedonski, slovenački, albanski, grčki, švedski i ukrajinski.<br /> <br /> Godine 1990. postaje jedan od osnivača Demokratske stranke, potpredsednik i član Glavnog odbora. Učestvuje u uređivanju prvih brojeva obnovljenog opozicionog lista &bdquo;Demokratija&rdquo;, glasila Demokratske stranke i prvog demokratskog glasa Srbije. <br /> <br /> Pekić je bio dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1985. godine, član Krunskog saveta, potpredsednik Srpskog PEN-centra, član Engleskog PEN-centra, honorarni komentator srpskohrvatske sekcije BBC-ja. Bio je član Udruženja književnika Srbije, član Udruženja filmskih umetnika i član Udruženja dramskih umetnika Srbije. Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević posthumno ga je odlikovao Kraljevskim ordenom dvoglavog belog orla prvog stepena. Septembra 1997. dodeljena mu je Počasna plaketa &bdquo;Jugoslovenskog festivala Mojkovačke filmske jeseni&ldquo; povodom 50. godišnjice jugoslovenskog igranog filma. <br /> <br /> Borislav Pekić je preminuo 2. jula 1992. godine u Londonu. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana u Beogradu. <br /> <br /> Posle njegove smrti u Beogradu je osnovan Fond &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, čiji su osnivači Srpski PEN-centar, Srpska akademija nauka i umetnosti, Ministarstvo kulture, Branko Dragaš, Udruženje književnika Srbije i Ljiljana Pekić, koja je i direktor Fonda. Cilj Fonda je promocija i publikovanje Pekićevih dela, staranje o piščevoj zaostavštini kao i projekti &bdquo;Borislav Pekić našoj deci&ldquo; i godišnja dodela nagrade &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; za književna dela u nastajanju. Fond redovno objavljuje i publikaciju &bdquo;Anali Borislava Pekića&rdquo;. Pisci koji su dobili nagradu Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; za nova dela vremenom su postali afirmisani stvaraoci savremene srpske književnosti. U &bdquo;Analima Borislava Pekića&rdquo; svake godine se štampaju kritike i studije o raznim aspektima Pekićevog stvaranja, kao i odlomci iz romana nagrađenih pisaca i iscrpna Pekićeva bibliografija, koja se svake godine ažurira. <br /> <br /> Nakon piščeve smrti brigu o publikovanju njegovih rukopisa, kako objavljenih tako i onih iz zaostavštine, kao i sajt www.borislavpekic.com, preuzele su njegova supruga Ljiljana Pekić i ćerka Aleksandra Pekić.<br /> <br /> Izdavačka kuća &bdquo;Laguna&ldquo;, prvi put u Pekićevom umetničkom stvaralaštvu, objavljuje njegova celokupna književna dela u 14 knjiga.</p>

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Goran Milašinović

Goran Milašinović

<p style="text-align: justify">Goran Milašinović (1958, Đakovo) do sada je objavio zbirku pesama <em>Neistraženi bolovi </em>(1989), zajedno sa Živojinom Pavlovićem epistoralni roman <em>Voltin luk </em>(1996), zbirku priča <em>Lekari </em>(2015) i romane: <em>Heraklov greh </em>(1999), <em>Posmatrač mora</em> (2001), <em>Camera obscura</em> (2003), <em>Apsint </em>(2005), <em>Maske Sofije de Montenj</em> (2007), <em>Trougao, kvadrat</em> (2009), <em>Rascepi </em>(2011) i <em>Slučaj Vinča</em> (2017), koji će doživeti filmsku adaptaciju.<br /> <br /> Objavio je i knjigu razgovora sa Milošem Jevtićem <em>Dva srca</em> (2013) u ediciji <em>Razgovori Miloša Jevtića</em>. Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Predrag Mitić</p>

Slika Ivana Kuzmanović

Ivana Kuzmanović

<p>Sve ono gde sam danas i u čemu uživam, posledica je velikog rada, učenja, a najviše &ndash; najraznovrsnijih, često bolnih iskustava koja su me brusila, polirala i krilatila.<br /> <br /> Shvatila sam da i drugima mogu biti svetlost na izlazu iz tunela, ublažiti im patnje, ubrzati razvojne procese i preneti tehnike, veštine i znanja za kvalitetniji, bolji i svesniji život...<br /> <br /> &bdquo;Svako bi poželeo da bude kao ti&ldquo;, reče mi kuma misleći na moju uspešnu karijeru najčitanijeg pisca popularne psihologije u Srbiji, moje bestseler romane, hiljade zahvalnih ljudi koji su koristili moja znanja i veštine savetnika za lični razvoj, reiki majstora i učitelja meditacije; to se takođe odnosi na moje zdravlje, spoljašnji izgled i sjaj u očima koji svedoči o mom unutrašnjem spokoju i radosti. Mislila je pritom i na moju divnu porodicu, prelepog sina kojeg sam rodila u 46. godini i supruga koji me voli, podržava i bodri.<br /> <br /> Odgovorih joj: &bdquo;Svako može da bude kao ja, ako poželi. Ali to podrazumeva i sve ono što sam morala proći da bih stigla gde jesam. A to je nešto što mnogi ne bi poželeli.&ldquo; Ovo se odnosi na godine, ili, pre decenije, moje neprilagođenosti, nemira, neznanja, patnje, pogrešnih odluka, i mojih lutanja i stradanja.<br /> <br /> Ovim uvodom želim da vam prenesem da je sve ono gde sam danas, sve što jesam i u čemu uživam, posledica velikog rada, učenja, a najviše &ndash; najraznovrsnijih, često bolnih iskustava koja su me brusila, polirala i krilatila. Zasijala sam i naučila da letim. I shvatila da i drugima mogu biti svetlost na izlazu iz tunela, ublažiti im patnje, ubrzati razvojne procese i preneti tehnike, veštine i znanja za kvalitetniji, bolji i svesniji život.<br /> <br /> Znanje i iskustvo koja se ne prenose i ne dele s drugima, jalovi su i lišeni smisla. Otuda sam, više-manje, nekim unutrašnjim zovom i Božjim promislom bila prinuđena da o svemu počnem da pišem, da održavam radionice, skupove, predavanja, tribine i seminare.<br /> <br /> Napisala sam osam knjiga koje su sve bestseleri, a studija o ljubavi &bdquo;Od kada sam se zavolela &ndash; VOLIM&ldquo; je najčitanija knjiga u oblasti popularne psihologije kod nas. Njenim stopama ide i nova &bdquo;Knjiga ličnih promena&ldquo;, jedinstvena u svetu po svom sadržaju i interaktivnim karticama za rad sa nesvesnim. Moje knjige u svom radu rado koriste i preporučuju psihoterapeuti, psihijatri i klinički psiholozi.<br /> <br /> Putokaz za emocionalno i duhovno sazrevanje, inspiraciju i impuls za nove uvide, čitaoci dobijaju i kroz moje romane (&bdquo;Lemurova ljubav&ldquo;, &bdquo;Manje od tri&ldquo;, &bdquo;Amor portenjo&ldquo; i &bdquo;U ime ljubavi&ldquo;), gde je identifikacija sa glavnim junacima spontana i laka, a poruka snažna i osvešćujuća. Sve moje knjige objavila je najveća i najprestižnija izdavačka kuća u Srbiji Laguna.<br /> <br /> Autor sam metode Emocionalna energo-terapija i transformacija (EETT) - naročite kombinacije psihoterapeutskih tehnika, koučerskih veština kao i znanja i dara u radu sa energijama. Član sam European mentoring and coaching council (EMCC), osnivač Susreta pomerisrca &ndash; razgovora o Ljubavi, reiki majstor i učitelj meditacije. Ponosna sam i zahvalna mama petogodišnjeg dečaka. Pristupačna, otvorena, empatična, intuitivna i topla. Iskusna i posvećena.<br /> <br /> Predana sam na svom Putu emocionalnog i duhovnog razvoja s velikom odgovornošću prema životu koji mi je dat, prema daru i časti da postanem roditelj, prema mogućnosti da svojim primerom i znanjem doprinesem buđenju svesti i boljem životu na Planeti.<br /> <br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="ivanakuzmanovic.rs" data-value="http://www.ivanakuzmanovic.rs/"><span class="ql-link-text">ivanakuzmanovic.rs</span></span><br type="_moz" /></p>

Slika Jelica Greganović

Jelica Greganović

<p style="text-align: justify">Jelica Greganović je rođena 1964. godine u Kragujevcu. Od 1984. godine se bavi novinarstvom. Jedan je od osnivača Radija B92, kao i osnivač i prvi urednik njegove informativne redakcije. Do sada je pisala i izveštavala za B92, Vreme, NIN, Politikin Zabavnik, Šumadija Press, Studio B, Elle, Bazar, Ekonomist, Bankar...<br /> <br /> Objavila je devet zbirki humorističkih priča: <em>Priči nikad kraja</em>, <em>Samo da ti kažem</em>, <em>Od reči do reči</em>, <em>Ispod sedmog neba</em>, <em>Ljubav i druge sitnice</em>, <em>Osmeh za svaki dan</em>, <em>Zovem se Mama</em> i <em>Zovem se Mama 2</em>,&nbsp;<em>Život za poneti</em> kao i knjige za decu <em>Mravac Mrav</em> i <em>Uspavanka za miša</em>, koja je i dobitnik nagrade <em>Dobra slikovnica</em>, na <em>Međunarodnom festivalu slikovnica Čigra</em>.<br /> <br /> Svoje priče objavljuje i na portalu Blic Žena, kao i na blogu izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Bojan Brecelj</p>

Slika Lazar Ristovski

Lazar Ristovski

<p style="text-align: justify">Lazar Ristovski rođen je 26.10.1952. u Ravnom selu u Vojvodini. Završio je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, igrao u preko 4000 predstava i imao 73 uloge u filmovima i TV serijama. Glumio je i u nekoliko filmova holivudske produkcije. Kao glumac je dobio skoro sve nagrade koje se mogu dobiti na ovim prostorima. Neke od nagrada dobio je i na evropskim festivalima. <br /> <br /> Producirao je petnaest filmova i režirao <em>Belo odelo</em> i <em>Bele lavove</em>.<br /> <br /> Napisao je i dva kratka romana: <em>Belo odelo</em> i <em>Kako sam dobio Oskara</em>. Posle ove zbirke priča namerava i dalje da piše.</p>

Slika Marko Vidojković

Marko Vidojković

<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

Slika Milomir Marić

Milomir Marić

<p style="text-align: justify">Milomir Marić (rođen 1956. godine) opisivao je tuđe pustolovine, avanture, iskušenja i sudbinske drame pošto svojih još nema. Njegovi &bdquo;stari&ldquo; su jednostavno ispunili raspoloživu kvotu. Sa trideset godina, kad su oni &bdquo;drmali&ldquo; svetom između Moskve, Beča, Berlina, Pariza i Njujorka, komandovali divizijama i bataljonima ili uskakali u ministarske fotelje nove revolucionarne vlasti, on je mlad, &bdquo;zelen&ldquo;, sumnjiv i neiskusan. I upravo zbog toga, malo zbunjen i lišen velikih prevratničkih perspektiva. Nezadovoljan i razočaran, poput većine svojih junaka, s tom razlikom što je on &bdquo;svega gladan&ldquo; na početku, a oni &bdquo;svega siti&ldquo; na kraju svog životnog puta. I njemu i njima je savršeno jasno da se istorija, ipak, ne može ponoviti. On za sobom ima normalno detinjstvo, mladost i redovno školovanje.<br /> <br /> Milomir Marić je gotovo jednu deceniju proveo prikupljajući sklonjenu i neobjavljenu istorijsku građu iz domaćih i inostranih arhiva. Iako ponekad u priči deluje ironično i zlonamerno, autor otvoreno zavidi svojim junacima i neizmerno im se divi.<br /> <br /> Milomir Marić je decenijama istraživao zabranjene stranice naše istorije, rušio dogovorene zablude i opsesije i otvarao opasne tabu teme, svestan da nam je prošlost, posle svega, možda neizvesnija od sadašnjosti i budućnosti. Dok su nas dobronamerno upozoravali da će nam višak istorije izazvati samo kuršlus u glavi, izbegavanje suočavanja sa stvarnošću istine vodila nas je u nove tragedije i nepopravljive greške, a istorijska distanca opominjala nas je da ništa nije bilo onako kako nam se činilo, kada smo oduševljeno donosili sudbonosne i često pogubne odluke. Zato je Milomir Marić pokušavao da na vreme prepozna šta se zapravo događa i šta se krije iza političkih kulisa i obmana, kao glavni urednik najprestižnijih novina ( Duga, Intervju, Profil ) i televizija ( BK Telecom i mnogih drugih ) međutim, istovremeno je sladostrasno prebirao po namerno zaturenim i sklonjenim dokumentima domaćim i inostranim arhivama i beležio sećanja koja su junaci naše epohe najradije poželeli da ponesu u grob, da bih ih kao opomenu za budućnost štampao u knjizi Deca komunizma.<br /> &nbsp;</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Žana Korolija

Žana Korolija

<p style="text-align: justify">Na pola puta. Poslednjeg dana proleća napunila 47 godina, iako nema ni bore ni sede vlasi da to dokaže.<br /> <br /> Španski jezik i književnost studirala kada je to bila čista egzotika, a ne preka potreba da bi se sa razumevanjem pratio TV program. Nošena vizionarskim osećajem i inovativnim duhom, uvek se bavila najtraženijim zanimanjima među ženama, o kojima devojčice sanjaju i pišu sastave (Stjuardesa-PR Manager-Kolumnistkinja). Prvo iz ljubavi prema putovanjima, drugo na osnovu talenta za komunikaciju, a treće kao neminovan sled okolnosti. Njen život piše priče. Na njoj je samo da sedne s mirom i da ih prenese na papir. Poslednjih 19 godina bavi se integrisanim marketinškim komunikacijama, sa ekspertizom u domenu odnosa sa javnošću. Poseduje veliko profesionalno iskustvo, stečeno kroz rad u domaćim i internacionalnim marketinškim i specijalizovanim agencijama za komunikacije. Kroz svoju agenciju za odnose sa javnošću CORE Relations tokom poslednjih pet godina bavi se kreiranjem srećnih okolnosti, što predstavlja 75% uspeha, svesna da bez preostalih 25%, uloženih u strateško kreiranje, usmeravanje i plasiranje poslovnih komunikacija svojih klijenata nema uspešnog poslovanja. Stavljajući svoje profesionalno znanje i iskustvo u oblasti marketinških komunikacija na raspolaganje roditeljima i deci oboleloj od raka, značajno je doprinela podizanju nivoa društvene svesti o problematici raka kod dece u Srbiji. Tokom trogodišnjeg aktivnog volonterskog angažovanja u Nacionalnom udruženju roditelja dece obolele od raka (NURDOR), kao članica Upravnog odbora bila je direktno odgovorna za kreiranje strategije razvoja i komunikacije, planiranje i organizaciju aktivnosti udruženja, kao i lobiranje interesnih sfera. Tokom poslednje četiri godine, svoja razmišljanja, ideje i frustracije pretakala je u kolumnu na portalu najčitanijeg ženskog magazina, Lepota&Zdravlje, a odnedavno sve to istresa kroz sito i rešeto na svom portalu Sito&Rešeto (www.sitoireseto.com). Spremno iščekuje čoveka svog života. Na njemu je samo da se pojavi.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x