Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja u Laguni

U štampi su druga izdanja knjiga: „Banditosi ili Ubice države“ Blagoja Grahovca, „Tajna društva u Srbiji“ Isidore Bjelice i Nebojše Pajkića i „Memoari Pere Bogalja“ Slobodana Selenića.

„Banditosi ili Ubice države“ je nezaobilazno svedočanstvo iz ratnih štabova devedesetih. Uzbudljivo pripovedanje generala o nedavnim događajima u kojima je učestvovao. Zapis o devedesetim, priča o vojnom i političkom vrhu Srbije, SRJ i posebno Državne zajednice Srbije i Crne Gore.

„Tajna društva u Srbiji“ su prva knjiga koja razotkriva i prikazuje postojanje i istorijat tajnih udruženja u Srbiji i objašnjava njihove isprepletane odnose i njihov uticaj na političku stvarnost do danas.
Prvi Selenićev roman „Memoari Pere Bogalja“ (1968), remek-delo nove generacije posleratnih srpskih pisaca, čita se u dahu usled svoje stilske lakoće i savršenosti, univerzalnosti svojih poruka i upečatljivog snimka vremena koji je ostavio trag u savremenoj srpskoj prozi.

„Crvena zvezda – moj fudbalski klub“ koju je priredio Bojan Ljubenović predstavlja jezgrovitu istoriju velikog kluba od osnivanja do danas i prati je obilje fotografija. Crveno-beli dres nosili su neki od najboljih igrača koje je svet video. Pobeđivali su i gubili, radovali se i tugovali. Sa njima i milioni navijača. Kroz pobede i poraze išli su dostojanstveno, poštujući i sebe i protivnike. Tako su stvorili Crvenu zvezdu, evropskog i svetskog šampiona. Pred navijačima će se uskoro naći treće izdanje ove knjige u Laguni.

Treće izdanje knjige „Ubistvo s predumišljajem“ Slobodana Selenića takođe se nalazi u štampi. Bulika, lik iz „Ubistva s predumišljajem“, postavlja najbolju dijagnozu političkog nevremena, koje je Slobodan Selenić, letopisac vrednosti u nestajanju, tako ubedljivo naslikao u svom poslednjem završenom romanu.

Šta je zajedničko likovima ustanika, zadužbinara, trgovaca, pesnika, prevodilaca, pa i grčkih nacionalnih heroja, koji nas posećuju na stranicama knjige priča „Dorćol“? Ko su i kakvi su bili Gospodar Jovan i Gospodar Jevrem, Sima Terdžuman i Uzun Mirko, Vasa Čarapić i vojvoda Dobrača, Zmaj od Noćaja i Riga od Fere, Kapetan Miša i Zmaj Jova? Sve su to protagonisti priča kojima Svetlana Velmar-Janković rasvetljava živopisnu i bogatu povesnicu Dorćola, najstariju gradsku četvrt prestonice. A da je bila neophodna govori i činjenica da će se u knjižarama ubrzo pojaviti četvrto izdanje ove knjige.

Vrhunsko satirični sajt ovoga puta se pojavljuje u šestom štampanom izdanju. Preko duhovito sročenih lažnih vesti između redova pročitaćete suštu istinu. Iz nje ćete saznati pravu istoriju sveta: od trenutka kad je Adam posumnjao da ga Eva vara do paranoje Bobija Fišera. Najinteresantniji događaji naše prošlosti izdvojeni su i prikazani u najboljem sjaju u knjizi „Prava istorija sveta“.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Blagoje Grahovac

Blagoje Grahovac

<p style="text-align: justify">Blagoje Grahovac, general avijacije u penziji, kolumnista je nezavisnog dnevnika <em>Vijesti</em>, poznati analitičar geopolitičkih i društvenopolitičkih procesa u regionu i gostujući predavač iz tih oblasti na nekoliko univerziteta.<br /> <br /> Rođen je 6. aprila 1949. godine u Nevesinju (BiH), gde je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Mostaru, pilotsku profesiju je otpočeo u Sloveniji (Bled i Celje), a Vazduhoplovnu vojnu akademiju je završio u Zadru 1970. godine, kao prvi u rangu. Njegovo ime je upisano na počasnu ploču Vazduhoplovne vojne akademije. Završio je Komandnoštabnu akademiju RV i PVO i Školu nacionalne odbrane u Beogradu. Kao oficir-pilot službovao je u Zadru, Titogradu, Sarajevu i Beogradu. Kao pilot i instruktor letenja, leteo je na avionima galeb, jastreb, super galeb, orao i MIG-21. Nosilac je zlatnog pilotskog znaka kao najvišeg priznanja u pilotskoj profesiji u SFRJ. Bio je na sledećim vojnim dužnostima: komandant avijacijske eskadrile, komandant avijacijskog puka, komandant Vazduhoplovne vojne akademije, komandant Vazduhoplovnog korpusa, načelnik sistema vazduhoplovne podrške u Komandi RV i PVO, pomoćnik načelnika GŠ za RV i PVO i zamenik ministra odbrane. Dobitnik je Decembarske nagrade za rukovođenje i komandovanje, kao najvišeg priznanja za tu oblast u SFRJ. Služba u vojsci mu je prekinuta mimo njegovog zahteva 1999. godine u činu general-potpukovnika avijacije. Nakon prestanka aktivne vojne službe vršio je dužnosti savetnika predsednika Republike Crne Gore, savetnika predsednika Državne zajednice Srbije i Crne Gore i savetnika predsednika Skupštine Crne Gore. Do sada je objavio pet knjiga: &bdquo;Opasne stvari&ldquo;, &bdquo;Lice nacije&ldquo;, &bdquo;Geopolitika i Balkan&ldquo;, &bdquo;Geopolitički rebus&ldquo; i &bdquo;Braća po gluposti&ldquo; u izdanju <em>Daily Pressa</em>.</p>

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Nebojša Pajkić

Nebojša Pajkić

<p style="text-align: justify">Nebojša Pajkić je profesor filmske dramaturgije, pisac, režiser i jedan od najuticajnijih filmskih kritičara u zemlji. Scenarista je filmova koje svi volimo: <em>Davitelj protiv davitelja</em>, <em>Dečko koji obećava</em>, <em>Una</em>, <em>Poslednji valcer u Sarajevu</em>... Idejni je tvorac filma<em> Kako je propao rokenrol</em> i reditelj je kultnog filma u američkoj produkciji <em>General Mihailović: heroj i kazna</em>. Politički stav nikad nije menjao. Bio je i ostao na suprotnoj strani od komunista, ali bez stranačke pripadnosti. U braku je sa Isidorom Bjelicom.&nbsp;</p>

Slika Njuz.net

Njuz.net

<p>Njuz.net, srpski je satirični veb sajt koji na svojim stranicama objavljuje lažne vesti, pod sloganom &bdquo;Vesti u ogledalu&ldquo;. Od nastanka sajta, više puta se dogodilo da pojedine medijske kuće s njega prenesu izmišljene vesti kao istinite.</p>

Slika Slobodan Selenić

Slobodan Selenić

<p style="text-align: justify">Slobodan Selenić je rođen 1933. godine u Pakracu. Pisao je pozorišnu kritiku i bio redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Napisao je sledeće romane:&nbsp;<em>Memoari</em><em> Pere Bogalja </em>(1968, Oktobarska nagrada grada Beograda za književnost), <em>Prijatelji </em>(1980, NIN-ova nagrada, Nagrada Biblioteke SR Srbijeza najčitaniju knjigu 1981), <em>Pismo/glava </em>(1982), <em>Očevi i oci </em>(1985), <em>Timor mortis </em>(1989, nagradajugoslovenske kritike &bdquo;Meša Selimović&ldquo;), <em>Ubistvo</em> <em>s predumišljajem </em>(1993, Nagrada Biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu 1994. i 1995). Posthumno su mu objavljeni roman <em>Malajsko ludilo </em>(2003) i pozorišne kritike <em>Dramsko doba </em>(2005, priredioFeliks Pašić), objavljivane od 1956. do 1978. godine. Napisaoje tri drame:<em> Kosančićev venac </em>7 (prvoizvođenjemarta1982.u Ateljeu212), <em>Ruženje naroda u dva dela </em>(prvo izvođenje decembra1987. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, Sterijina nagrada za najbolji tekst 1988), <em>Knez Pavle </em>(prvo izvođenje maja 1991. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu). Iz oblasti dramske teorije i kritike objavio je sledeće knjige: <em>Angažmanu dramskoj formi </em>(1965. i 2003), <em>Dramski pravci XX veka </em>(1971. i 2002), i antologije <em>Avangardna drama </em>(1964), <em>Antologija savremene srpske drame </em>(1977). Knjiga razgovora i političkih eseja <em>Iskorak u stvarnost </em>objavljena je1995. i 2003. godine. <br /> <br /> Umro je 1995. godine u Beogradu.</p>

Slika Svetlana Velmar-Janković

Svetlana Velmar-Janković

<p style="text-align: justify">Svetlana Velmar-Janković (1933-2014) rođena je u Beogradu gde se školovala i živela. Kao sekretar i urednik časopisa Književnost bila je i u uredništvu koje je vodio Eli Finci i u uredništvu koje je vodio Zoran Mišić. Dugo je godina uređivala, u Izdavačkom preduzeću <em>Prosvet</em>a, edicije savremene jugoslovenske proze i esejistike. Osnovala je biblioteku <em>Baština</em>.<br /> <br /> Objavila je romane: <em>Ožiljak</em> (1956, drugo, prerađeno izdanje 1999), <em>Lagum</em> (1990), <em>Bezdno</em> (1995), <em>Nigdina</em> (2000) i <em>Vostanije</em> (2004); eseje: <em>Savremenici </em>(1967), <em>Ukletnici</em> (1993), <em>Izabranici</em> (2005) i <em>Srodnici</em> (2013); sećanja: <em>Prozraci</em> (2003); zbirke pripovedaka: <em>Dorćol</em> (1981), <em>Vračar</em> (1994), <em>Glasovi </em>(1997), <em>Knjiga za Marka</em> (1998) i <em>Očarane naočare: priče o Beogradu</em> (2006); molitve: <em>Svetilnik</em> (1998); dramu <em>Knez Mihailo</em> (1994) i knjigu drama <em>Žezlo</em> (2001); monografiju <em>Kapija Balkana: brzi vodič kroz prošlost Beograda</em> (2011).<br /> <br /> Nagrade: &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;, Andrićeva nagrada za knjigu priča <em>Dorćol</em>, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo;, &bdquo;Bora Stanković&ldquo;, &bdquo;Pera Todorović&ldquo;, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu u 1992. godini, Ninova nagrada za roman godine za Bezdno (1995), Nagrada &bdquo;Neven&ldquo;, Nagrada <em>Politikinog zabavnika</em>, Nagrada &bdquo;6. april&ldquo; za životno delo o Beogradu, Nagrada &bdquo;Mišićev dukat&ldquo; i Nagrada &bdquo;Stefan Mitrov Ljubiša&ldquo;. Prevođena na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski, grčki, bugarski i mađarski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x