Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Roman „Arzamas“, za koji je Ivana Dimić dobila Ninovu nagradu za 2016. godinu, naći će se pred čitaocima u svom četvrtom izdanju. Ređajući prozne fragmente i „dramolete“, Ivana Dimić ispisuje priču u kojoj će ljubav biti jača od smrti. Naslov svoj temelj ima, kako književnica napominje u jednom novinskom razgovoru, u razmišljanjima Viktora Šklovskog o blizini sreće i konačnog kraja. Predrag Bajčetić beleži da je reč o delu potresne iskrenosti i vedre bodrosti, satkanom od dramskog koje se magično preobražava u romaneskno.
Roman „Susret pod neobičnim okolnostima“ Vladana Matijevića, koji se našao u najužem izboru za Ninovu nagradu za 2016. godinu, takođe je doživeo svoje četvrto izdanje. Ovo je priča o posrnulom anđelu i demonima, ljubavi i smrti. „Susret pod neobičnim okolnostima“ je nesvakidašnji roman o ljubavi i veri, o posrnulom anđelu i demonima, o poimanju sudbinskog i nebeskog. Vladan Matijević je još jednom pokazao zašto njegove knjige dobijaju najznačajnije književne nagrade, zašto o njima pišu najznačajniji književni kritičari, zašto se toliko čitaju i prevode na strane jezike.
U četvrtom izdanju pojavio se i roman „Zavet heroja“ Slaviše Pavlovića. To je priča o herojima koje istorija nije zabeležila. Radnja romana zasnovanog na istinitim događajima smeštena je u Srbiji, tokom Velikog rata, gde je glavni junak penzionisani i ostareli pukovnik Andrija Itanić, koji predvodi četu iskusnih i ostarelih vojnika, koje srpska vojska zbog godina nije prihvatila. Prolazeći kroz sve važnije bitke u tom periodu, fokus radnje predstavlja i osvrt na život u tadašnjoj Srbiji, gde su vrednosti poput ljubavi, časti i morala bile posebno cenjene, a herojstvo u zaštiti slabijih najveća vrlina.
Roman „U ime Ljubavi“ Ivane Kuzmanović pojaviće se pred čitaocima u osmom izdanju. Junaci ovog romana Ivane Kuzmanović žive svuda oko nas i u nama. Bol i emocionalne ožiljke dobili su od roditelja u nasleđe. Postali su žrtve ili dželati. Nedostatak ljubavi i nerazumevanje gurnuli su ih na periferiju života, u bolest, izolaciju, destrukciju, tugu. Ipak, oni su uspeli da preokrenu svoje sudbine.
Pred čitaocima je drugo izdanje knjige „Ravnoteža“ Svetlane Slapšak, dobitnice Vitalove nagrade „Zlatni suncokret“ za 2016. godinu. To je drama koja različitim narativnim tehnikama uz pomoć ironije i sarkazma prikazuje junakinju koja pokušava da se odupre haosu jednog neuravnoteženog društva.
Knjige možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.
<p style="text-align: justify">Ivana Dimić (Beograd, 1957), diplomirani dramaturg, autor je brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Osim toga, prevodi sa engleskog i francuskog jezika i radi kao dramaturg u beogradskim pozorištima. Obavljala je funkcije pomoćnika ministra za kulturu, direktora drame Narodnog pozorišta i direktora Ateljea 212. Član je Srpskog književnog društva od 2001, a od 2005. ima status istaknutog umetnika. <br />
<br />
Objavljene knjige priča: <em>Crna zelen</em> (1995), <em>Mahorka, mastilo i muž</em> (1998), <em>Uzimanje vremena</em> (2001), <em>Ima li koga?</em> (2006), <em>Popis imovine</em> (2009).<br />
<br />
Izvedene drame: <em>Pred ogledalom</em> (Atelje 212, 1986), <em>Pepeljuga</em> (Malo pozorište „Duško Radović“, 1989), <em>Beli ugao</em> (objavljena u časopisu <em>Književnost</em> 1998), <em>Golje</em> (Pozorište na Terazijama, 2001), <em>Zmajovini pangalozi</em> (Pozorište „Boško Buha“, 2007).<br />
<br />
Izvedene dramatizacije: <em>Mamac</em> – prema romanima D. Albaharija (Narodno pozorište, 1998), <em>Cigani lete u nebo</em> – prema pripoveci M. Gorkog (Pozorište na Terazijama, 2004), <em>Petar Pan</em> – prema romanu M. Barija (Pozorište „Boško Buha“, 2010).<br />
<br />
Prevodi: drame sa engleskog M. Frejna, H. Pintera, N. Kauarda, B. Eltona, R. Munro, M. Džons, Maknelija i T. Stoparda; romani sa engleskog A. Makola Smita <em>Prva damska detektivska agencija</em> i <em>Žirafine suze</em>, kao i <em>Umreti u Čikagu</em> N. Tešić; drame sa francuskog V. Sardua, M. Marivoa, R. Kusa, E. Joneska, J. Reze, V. Lanua. <br />
<br />
Nagrade: Nagrada Tiba festivala za najbolji dramski tekst za <em>Zmajovine pangaloze</em> (2010), Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi (2011), godišnja nagrada za predstave <em>Henri Šesti</em> i <em>Ženski orkestar</em> (2012).<br />
<br />
Živi i radi u Beogradu.<br />
<br />
Foto: vreme.com</p>
<p>Sve ono gde sam danas i u čemu uživam, posledica je velikog rada, učenja, a najviše – najraznovrsnijih, često bolnih iskustava koja su me brusila, polirala i krilatila.<br />
<br />
Shvatila sam da i drugima mogu biti svetlost na izlazu iz tunela, ublažiti im patnje, ubrzati razvojne procese i preneti tehnike, veštine i znanja za kvalitetniji, bolji i svesniji život...<br />
<br />
„Svako bi poželeo da bude kao ti“, reče mi kuma misleći na moju uspešnu karijeru najčitanijeg pisca popularne psihologije u Srbiji, moje bestseler romane, hiljade zahvalnih ljudi koji su koristili moja znanja i veštine savetnika za lični razvoj, reiki majstora i učitelja meditacije; to se takođe odnosi na moje zdravlje, spoljašnji izgled i sjaj u očima koji svedoči o mom unutrašnjem spokoju i radosti. Mislila je pritom i na moju divnu porodicu, prelepog sina kojeg sam rodila u 46. godini i supruga koji me voli, podržava i bodri.<br />
<br />
Odgovorih joj: „Svako može da bude kao ja, ako poželi. Ali to podrazumeva i sve ono što sam morala proći da bih stigla gde jesam. A to je nešto što mnogi ne bi poželeli.“ Ovo se odnosi na godine, ili, pre decenije, moje neprilagođenosti, nemira, neznanja, patnje, pogrešnih odluka, i mojih lutanja i stradanja.<br />
<br />
Ovim uvodom želim da vam prenesem da je sve ono gde sam danas, sve što jesam i u čemu uživam, posledica velikog rada, učenja, a najviše – najraznovrsnijih, često bolnih iskustava koja su me brusila, polirala i krilatila. Zasijala sam i naučila da letim. I shvatila da i drugima mogu biti svetlost na izlazu iz tunela, ublažiti im patnje, ubrzati razvojne procese i preneti tehnike, veštine i znanja za kvalitetniji, bolji i svesniji život.<br />
<br />
Znanje i iskustvo koja se ne prenose i ne dele s drugima, jalovi su i lišeni smisla. Otuda sam, više-manje, nekim unutrašnjim zovom i Božjim promislom bila prinuđena da o svemu počnem da pišem, da održavam radionice, skupove, predavanja, tribine i seminare.<br />
<br />
Napisala sam osam knjiga koje su sve bestseleri, a studija o ljubavi „Od kada sam se zavolela – VOLIM“ je najčitanija knjiga u oblasti popularne psihologije kod nas. Njenim stopama ide i nova „Knjiga ličnih promena“, jedinstvena u svetu po svom sadržaju i interaktivnim karticama za rad sa nesvesnim. Moje knjige u svom radu rado koriste i preporučuju psihoterapeuti, psihijatri i klinički psiholozi.<br />
<br />
Putokaz za emocionalno i duhovno sazrevanje, inspiraciju i impuls za nove uvide, čitaoci dobijaju i kroz moje romane („Lemurova ljubav“, „Manje od tri“, „Amor portenjo“ i „U ime ljubavi“), gde je identifikacija sa glavnim junacima spontana i laka, a poruka snažna i osvešćujuća. Sve moje knjige objavila je najveća i najprestižnija izdavačka kuća u Srbiji Laguna.<br />
<br />
Autor sam metode Emocionalna energo-terapija i transformacija (EETT) - naročite kombinacije psihoterapeutskih tehnika, koučerskih veština kao i znanja i dara u radu sa energijama. Član sam European mentoring and coaching council (EMCC), osnivač Susreta pomerisrca – razgovora o Ljubavi, reiki majstor i učitelj meditacije. Ponosna sam i zahvalna mama petogodišnjeg dečaka. Pristupačna, otvorena, empatična, intuitivna i topla. Iskusna i posvećena.<br />
<br />
Predana sam na svom Putu emocionalnog i duhovnog razvoja s velikom odgovornošću prema životu koji mi je dat, prema daru i časti da postanem roditelj, prema mogućnosti da svojim primerom i znanjem doprinesem buđenju svesti i boljem životu na Planeti.<br />
<br />
<span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="ivanakuzmanovic.rs" data-value="http://www.ivanakuzmanovic.rs/"><span class="ql-link-text">ivanakuzmanovic.rs</span></span><br type="_moz" /></p>
<p style="text-align: justify">Rođen je 1982. godine u Ljuboviji.<br />
<br />
Do sada je objavio romane <em>Zavet </em>(2010), <em>Nema šanse da ne uspem</em> (2012), <em>Zavet heroja</em> (2014), <em>Apisov apostol</em> (2016), <em>Himerina krv: roman o Dučiću</em> (2020) i istorijsko-dokumentarnu knjigu <em>Ratnici Crne ruke</em> (2017).<br />
<br />
Prevođen je na ruski jezik. Njegov roman <em>Zavet heroja</em>, objavljen povodom obeležavanja stogodišnjice početka Velikog rata u Rusiji bio je dva meseca na top-listi bestseler romana u Moskvi. <br />
<br />
Na poziv Ruskog istorijskog društva i Asocijacije „Francusko-ruski dijalog“ govorio je na više međunarodnih naučno-istorijskih skupova posvećenih Prvom svetskom ratu. <br />
<br />
Godinama se bavio novinarstvom. Bio je glavni i odgovorni urednik mesečnika <em>ReStart</em>, izvršni urednik magazina <em>Sofija</em>, a pisao je za <em>Srpski glas</em> iz Melburna, ruski portal <em>Jugoslovo</em>, francusku mrežu <em>Volter</em>, <em>Vodič za život</em>... Bio je autor i voditelj nekoliko televizijskih emisija (<em>Klub književnika</em>, <em>TV Skupština</em>, <em>Na raskršću</em>, <em>Arena</em>). <br />
<br />
Aktivan je sportista. Bio je fudbalski sudija, a i dan-danas aktivno trenira fudbal i boks.<br />
<br />
Živi i radi u Beogradu.</p>
<p style="text-align: justify">Svetlana Slapšak (1948, Beograd), klasičnu gimnaziju završila je u Beogradu, gde je diplomirala, magistirala i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Bila je jedna od troje urednika satiričnog časopisa studenata Filozofskoga fakulteta u Beogradu <em>Frontisterion</em>, koji je zabranjen i uništen već sa prvim brojem, 1970. Pasoš oduzet od 1968. do 1973, pa ponovo 1975–1976. i 1988–1989. Saslušavana, praćena i pretučena od strane policije i tajnih službi. Dobila je univerzitetsku stipendiju kao najbolji diplomant Univerziteta u Beogradu 1971. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu 1972–1988. Optužena u sudskom procesu posle denuncijacije iz Instituta, izgubila službu posle internog samoupravnog suđenja organizovanog u Institutu, na sudu oslobođena svake krivice (1988). Predsednica Odbora za slobodu izražavanja Udruženja književnika Srbije 1986–1989, sastavila i izdala preko pedeset peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila je članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, državljanstvo dobila 1993, posle mnogih napada i kleveta u slovenačkim medijima. <br />
<br />
Sa mužem Božidarom vodila mirovne akcije od 1986. i za vreme rata pružila gostoprimstvo bosanskim i hrvatskim izbeglicama, organizovala sa njima letnju školu za bosanske izbeglice-tinejdžere (1993), koja se zbog velikog zanimanja od prvobitne tri nedelje produžila na četiri meseca. Nekoliko polaznika se zatim upisalo na univerzitete u Sloveniji. Izbačena iz UKS-a 1996, kako je navedeno – zbog negativnih kritika dela Dobrice Ćosića. Sastavila knjigu o dečjim pravima na bosansko-srpsko-hrvatsko-crnogorskom i na slovenačkom, koja je razdeljena svim osnovnim školama i centrima za izbeglice u Sloveniji. Knjiga je prevedena na romski jezik 2006. <br />
<br />
Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. <br />
<br />
Predavala na mnogim jugoslovenskim, evropskim i američkim univerzitetima. Redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (od 2003), koordinator studijskih programa na ISH-u (<em>Institutum Studiorum Humanitatis</em>), postdiplomskog fakulteta za humanistiku u Ljubljani (od 1997), dekanka ISH-a (2003–2013). Penzionisana 2014. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani je predavala srpsku i hrvatsku književnost (1985–1992) na slavistici i Balkanske žene (1995–2012) na sociologiji kulture. Glavna urednica časopisa <em>ProFemina</em> u Beogradu od 1994. Direktorka Srpskog kulturnog centra „Danilo Kiš“ u Ljubljani (2009–2013), umetnička direktorka SKC „Danilo Kiš“ od 2013, direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani (2009). <br />
<br />
Nagrade: „Miloš Crnjanski“ za knjigu eseja 1990; American PEN Freedom of Expression Award 1993; Helsinki Watch Award 2000; Helen Award, Montreal, 2001; Nagrada „Mirko Kovač“ za knjigu eseja 2014. <br />
<br />
Objavila (napisala i/ili uredila) preko šezdeset knjiga i zbornika, preko četiristo studija (lingvistika, antičke studije, komparativna književnost, balkanologija, studije roda), preko hiljadu petsto eseja, jedan roman, dve drame, libreto, nekoliko komada za Karađoz – pozorište senki, koje je uvela u Sloveniju, prevode sa grčkoga, novogrčkoga, latinskoga, francuskoga, engleskoga i slovenačkoga. Pisala je kolumne u <em>Književnoj reči</em>, <em>Teleksu</em>, <em>Vremenu</em>, <em>Nezavisnom</em> i drugim časopisima, kao i na portalu <em>Peščanik</em>. U mariborskom <em>Večeru</em> piše rubriku jednom nedeljno već osamnaest godina. Novije knjige: <em>Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov</em>, Ljubljana, Narodna galerija, 2011; <em>Mikra theatrika: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče</em> (Knjižnica Mestnega gledališča ljubljanskega, zv. 156), Ljubljana, 2012; Z<em>elje in spolnost: iz zgodovinske antropologije hrane</em>, Beletrina, Ljubljana, 2013; <em>Antička miturgija: žene</em>, XX vek, Beograd, 2013; <em>Leteći pilav: antropološki eseji o hrani</em>, XX vek, Beograd, 2014; <em>Kuhinja z razgledom</em>, Goga, Novo Mesto, 2016, <em>Preživeti i uživati: iz antropologije hrane</em><em>. Eseji i recepti</em>, Prosvjeta, Sarajevo, 2016.<br />
<br />
Za roman <em>Ravnoteža </em>(Laguna) dobila je Vitalovu nagradu za 2016. godinu, a 2017. dobila je Nagradu mira ženskog odbora slovenačkog PEN-a. Godine 2018. objavila je roman <em>Škola za delikatne ljubavnike</em>.<br />
<br />
Foto: Iztok Dimc</p>
<p style="text-align: justify">Vladan Matijević (1962, Čačak) objavio je knjige: <em>Ne remeteći rasulo</em> (pesme, 1991), <em>Van kontrole</em> (roman, 1995, nova verzija 2021), <em>R. C. Neminovno</em> (roman, 1997, nova verzija 2017), <em>Samosvođenje </em>(pesme, 1999), <em>Prilično mrtvi</em> (priče, 2000, Andrićeva nagrada), <em>Pisac izdaleka</em> (roman, 2003, Ninova nagrada), <em>Časovi radosti</em> (roman, 2006), <em>Vrlo malo svetlosti</em> (roman, 2010, nagrade: „Meša Selimović“, „Borisav Stanković“ i „Isidora Sekulić“), <em>Memoari, amnezije</em> (eseji, 2012, nagrade: „Kočićevo pero“ i „Kočićeva knjiga“), <em>Pristaništa </em>(priče, 2014, nagrade: „Stevan Sremac“ i „Danko Popović“), <em>Susret pod neobičnim okolnostima</em> (roman, 2016), <em>Sloboda govora</em> (roman, 2020) i <em>Pakrac </em>(roman, 2023, nagrada „Beogradski pobednik“). Dobitnik je Nagrade „Ramonda serbika“ 2019. za celokupno književno delo i značajan doprinos književnosti i kulturi. Dobitnik je i nagrade „Zlatni krst kneza Lazara“ 2023. godine za celokupno književno delo. Gradsko pozorište u Čačku je 2023. godine premijerno izvelo predstavu „Sloboda govora“ po njegovom istoimenom romanu. Prevođen je na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski i makedonski jezik.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.