Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja u Laguni

Knjiga „Tvoj anđeo čuvar“ Mirjane Bobić Mojsilović je za kratko vreme zbog velikog interesovanja čitalaca doživela svoje peto izdanje. Ovo je uzbudljiva, duhovita i potresna priča o ljubavi, ljubomori, padu i ustajanju, o gubitku i ponovnom osvajanju vlastitog života. To je knjiga o strahu i drhtanju, buci i besu, o popuštanju, slabosti i snazi, o jakoj ženi koja sreće jakog muškarca i prepušta mu se.

U štampi je četvrto izdanje nove knjige Jelice Greganović, „Zovem se Mama“. Autorka bestselera „Osmeh za svaki dan“ napisala je zbirku humorističkih priča koje su oduševile i nasmejale region.

Četvrto izdanje doživeće i roman „Pa kao“ Vladimira Tabaševića. Pakao generacijskih razlika, porodičnih relacija, nerazumevanja i nemogućnosti istinskog ljubavnog susreta ispisuje se u jednom naizgled običnom ljubavnom odnosu. Iz tog pakla izrasta glavni junak romana koji nije u stanju da razluči stvarnost od svojih fantazija.

Dobitnik Ninove nagrade za 2016. godinu, roman „Arzamas“ Ivane Dimić, naći će se pred čitaocima u svom trećem izdanju. Ređajući prozne fragmente i „dramolete“, Ivana Dimić ispisuje priču u kojoj će ljubav biti jača od smrti. Naslov svoj temelj ima, kako književnica napominje u jednom novinskom razgovoru, u razmišljanjima Viktora Šklovskog o blizini sreće i konačnog kraja. Predrag Bajčetić beleži da je reč o delu potresne iskrenosti i vedre bodrosti, satkanom od dramskog koje se magično preobražava u romaneskno.

U trećem izdanju pred nama je i legendarni serijal „Hajduk u Beogradu“ Gradimira Stojkovića. Nagrađivan i obožavan, ovaj kultni roman o odrastanju, uklapanju i o nedoumicama mladih i nakon više od trideset godina nosi u sebi univerzalne poruke o prijateljstvu i zajedništvu. Važan kao prekretnica u domaćoj književnosti za decu i mlade, ovaj roman i danas nas podseća na nezamenljivost iskrenosti i poštenja.

U štampi je i drugo izdanje knjiga:

„Ulična akademija“ – Lazar Ristovski pod reflektorom, na sceni života, krči put do srca čitalaca ovom zbirkom nenametljivih, vešto napisanih storija o velikim malim ljudima.

„Srpski viteški kod“ Marka Aleksića – Prva naučno utemeljena rekonstrukcija vremena u kojem se razvijao viteški sistem vrednosti u Srbiji.

„Ljubav sa Pink Panterom“ Dejana Lučića – Istiniti ljubavni triler od koga zastaje dah! Glavni junaci su srpska verzija Boni i Klajda, a njihove avanture događaju se ovde i sada.

Knjige možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Ivana Dimić

Ivana Dimić

<p style="text-align: justify">Ivana Dimić (Beograd, 1957), diplomirani dramaturg, autor je brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Osim toga, prevodi sa engleskog i francuskog jezika i radi kao dramaturg u beogradskim pozorištima. Obavljala je funkcije pomoćnika ministra za kulturu, direktora drame Narodnog pozorišta i direktora Ateljea 212. Član je Srpskog književnog društva od 2001, a od 2005. ima status istaknutog umetnika. <br /> <br /> Objavljene knjige priča: <em>Crna zelen</em> (1995), <em>Mahorka, mastilo i muž</em> (1998), <em>Uzimanje vremena</em> (2001), <em>Ima li koga?</em> (2006), <em>Popis imovine</em> (2009).<br /> <br /> Izvedene drame: <em>Pred ogledalom</em> (Atelje 212, 1986), <em>Pepeljuga</em> (Malo pozorište &bdquo;Duško Radović&ldquo;, 1989), <em>Beli ugao</em> (objavljena u časopisu <em>Književnost</em> 1998), <em>Golje</em> (Pozorište na Terazijama, 2001), <em>Zmajovini pangalozi</em> (Pozorište &bdquo;Boško Buha&ldquo;, 2007).<br /> <br /> Izvedene dramatizacije: <em>Mamac</em> &ndash; prema romanima D. Albaharija (Narodno pozorište, 1998), <em>Cigani lete u nebo</em> &ndash; prema pripoveci M. Gorkog (Pozorište na Terazijama, 2004), <em>Petar Pan</em> &ndash; prema romanu M. Barija (Pozorište &bdquo;Boško Buha&ldquo;, 2010).<br /> <br /> Prevodi: drame sa engleskog M. Frejna, H. Pintera, N. Kauarda, B. Eltona, R. Munro, M. Džons, Maknelija i T. Stoparda; romani sa engleskog A. Makola Smita <em>Prva damska detektivska agencija</em> i <em>Žirafine suze</em>, kao i <em>Umreti u Čikagu</em> N. Tešić; drame sa francuskog V. Sardua, M. Marivoa, R. Kusa, E. Joneska, J. Reze, V. Lanua. <br /> <br /> Nagrade: Nagrada Tiba festivala za najbolji dramski tekst za <em>Zmajovine pangaloze</em> (2010), Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi (2011), godišnja nagrada za predstave <em>Henri Šesti</em> i <em>Ženski orkestar</em> (2012).<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> Foto: vreme.com</p>

Slika Jelica Greganović

Jelica Greganović

<p style="text-align: justify">Jelica Greganović je rođena 1964. godine u Kragujevcu. Od 1984. godine se bavi novinarstvom. Jedan je od osnivača Radija B92, kao i osnivač i prvi urednik njegove informativne redakcije. Do sada je pisala i izveštavala za B92, Vreme, NIN, Politikin Zabavnik, Šumadija Press, Studio B, Elle, Bazar, Ekonomist, Bankar...<br /> <br /> Objavila je devet zbirki humorističkih priča: <em>Priči nikad kraja</em>, <em>Samo da ti kažem</em>, <em>Od reči do reči</em>, <em>Ispod sedmog neba</em>, <em>Ljubav i druge sitnice</em>, <em>Osmeh za svaki dan</em>, <em>Zovem se Mama</em> i <em>Zovem se Mama 2</em>,&nbsp;<em>Život za poneti</em> kao i knjige za decu <em>Mravac Mrav</em> i <em>Uspavanka za miša</em>, koja je i dobitnik nagrade <em>Dobra slikovnica</em>, na <em>Međunarodnom festivalu slikovnica Čigra</em>.<br /> <br /> Svoje priče objavljuje i na portalu Blic Žena, kao i na blogu izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Bojan Brecelj</p>

Slika Lazar Ristovski

Lazar Ristovski

<p style="text-align: justify">Lazar Ristovski rođen je 26.10.1952. u Ravnom selu u Vojvodini. Završio je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, igrao u preko 4000 predstava i imao 73 uloge u filmovima i TV serijama. Glumio je i u nekoliko filmova holivudske produkcije. Kao glumac je dobio skoro sve nagrade koje se mogu dobiti na ovim prostorima. Neke od nagrada dobio je i na evropskim festivalima. <br /> <br /> Producirao je petnaest filmova i režirao <em>Belo odelo</em> i <em>Bele lavove</em>.<br /> <br /> Napisao je i dva kratka romana: <em>Belo odelo</em> i <em>Kako sam dobio Oskara</em>. Posle ove zbirke priča namerava i dalje da piše.</p>

Slika Marko Aleksić

Marko Aleksić

<p style="text-align: justify">Marko Aleksić rođen je 1970. u Beogradu, gde je diplomirao i magistrirao srednjovekovnu arheologiju. U Narodnom muzeju u Beogradu stekao je zvanje kustosa. Kao član ekipe ili vođa iskopavanja učestvovao je u arheološkim&nbsp;istraživanjima u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Nemačkoj i drugim zemljama. Objavio je brojne naučne radove u zemlji i inostranstvu o temama iz&nbsp;srednjovekovne arheologije i istorije, kao i stručnu knjigu Medieval Swords from Southeastern Europe (<em>Srednjovekovni mačevi u Jugoistočnoj Evropi</em>) koja je dobila više pozitivnih prikaza u vodećim svetskim stručnim časopisima&nbsp;i citirana nekoliko stotina puta. Održao je predavanja u institucijama kulture širom&nbsp;Srbije, na univerzitetima, međunarodnim naučnim skupovima i drugim mestima. Sarađivao je sa dečjim kulturnim centrom u Beogradu, na RTS-u kao stručni konsultant i autor priloga sa temama iz nauke i kulture, pisao dramske tekstove za program Radio Beograda, objavljivao naučno-popularne članke sa temama iz srednjeg veka u&nbsp;Politikinom Zabavniku i drugim listovima. Poslednjih nekoliko godina je predavač u Istraživačkoj stanici Petnica (programi Arheologija i Petnica International). Kao stručni konsultant ili predavač sarađuje sa muzejima, fakultetima, vojnim, bezbednosnim i kulturnim organiacijama i viteškim družinama.</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Vladimir Tabašević

Vladimir Tabašević

<p style="text-align: justify">Vladimir Tabašević rođen je 1986. godine u Mostaru pod punim imenom Bošnjak-Tabašević Vladimir. Početkom građanskog rata u BiH s majkom je došao u Beograd, gde i danas živi.<br /> <br /> Studirao je filozofiju.<br /> <br /> Prva knjiga pesama <em>Koagulum</em> (2010) štampana je u okviru Festivala mladih pesnika u Zaječaru kao nagrada laureata festivala. Samostalno objavljuje knjige poezije <em>Tragus</em> (2011), <em>Kundak </em>(2012) i konceptualno-poetski rad zajedno s Milošem Čvorovićem <em>Hrvatski kundak</em> (2013).<br /> <br /> Prvi roman <em>Tiho teče Misisipi</em> (2015) objavljuje najpre samostalno. Roman ulazi u uži izbor za Ninovu nagradu, a dobija regionalnu nagradu &bdquo;Mirko Kovač&ldquo;.<br /> <br /> Roman <em>Pa kao</em> (2016) ulazi u najuži izbor za Ninovu nagradu, dok <em>Zabluda Svetog Sebastijana</em> (2018) osvaja <em>Ninovu nagradu</em>. Roman <em>Noćne reči</em> (2023) odlukom autora nije kandidovan za Ninovu nagradu.<br /> <br /> Zajedno sa rediteljem Ivicom Buljanom realizovao je pozorišne adaptacije romana <em>Tiho teče Misisipi</em> i romana <em>Idiot </em> F. M. Dostojevskog.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x