Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja u Laguni

Petnaesto izdanje romana „Peti leptir“ Uroša Petrovića naći će se uskoro u knjižarama. Ovo je napeta, uzbudljiva i nepredvidiva priča o naglom odrastanju dečaka iz beogradskog sirotišta, koji otkriva da nije povezan samo sa tajanstvenim ljudima i njihovim duhovima, već i sa čudesnim, providnim leptirima. Napisan u najboljem maniru mistične fantastike, ovaj roman je po svojim osobinama jedinstven u srpskoj književnosti za decu i mlade.

Ovenčan Ninovom nagradom, „Arzamas“ Ivane Dimić ne prestaje da intrigira čitaoce, pa će se u knjižarama uskoro naći šesto izdanje ovog romana neobične strukture. Ređajući prozne fragmente i „dramolete“, Ivana Dimić ispisuje priču u kojoj će ljubav biti jača od smrti. Naslov svoj temelj ima, kako književnica napominje u jednom novinskom razgovoru, u razmišljanjima Viktora Šklovskog o blizini sreće i konačnog kraja. Predrag Bajčetić beleži da je reč o delu potresne iskrenosti i vedre bodrosti, satkanom od dramskog koje se magično preobražava u romaneskno.

„Srpski viteški kod“ Marka Aleksića doživeo je svoje četvrto izdanje. To je je prva naučno utemeljena rekonstrukcija vremena u kojem se razvijao viteški sistem vrednosti u Srbiji. Raspričano, dinamično i faktografski bogato predstavljanje srednjovekovnog života pokazaće na kraju kako je viteški kodeks duboko usađen u identitet evropskih nacija, pa time i u naš, i kako bez njegovog tumačenja nije moguće spoznati sve dimenzije epohalnih nacionalnih događaja – od Kosovskog boja, preko ustanka protiv Turaka, do oslobodilačkih ratova u XX veku.

Roman Miomira Petrović „Kuća od soli“, uzbudljiva drama o tragičnoj usamljenosti pojedinca u izuzetnim istorijskim okolnostima, nagrađen je književnom nagradom „Laza Kostić“ i u knjižarama će se uskoro naći treće izdanje.

Objavljen istovremeno u Hrvatskoj i Srbiji pre čitavih petnaest godina, prvi roman Vedrane Rudan „Uho, grlo, nož“ na spektakularan način predstavio je književnoj publici ovu izuzetnu spisateljicu koju čitaoci u Srbije vole bez rezerve. U knjižarama je drugo izdanje ove knjige.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivana Dimić

Ivana Dimić

<p style="text-align: justify">Ivana Dimić (Beograd, 1957), diplomirani dramaturg, autor je brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Osim toga, prevodi sa engleskog i francuskog jezika i radi kao dramaturg u beogradskim pozorištima. Obavljala je funkcije pomoćnika ministra za kulturu, direktora drame Narodnog pozorišta i direktora Ateljea 212. Član je Srpskog književnog društva od 2001, a od 2005. ima status istaknutog umetnika. <br /> <br /> Objavljene knjige priča: <em>Crna zelen</em> (1995), <em>Mahorka, mastilo i muž</em> (1998), <em>Uzimanje vremena</em> (2001), <em>Ima li koga?</em> (2006), <em>Popis imovine</em> (2009).<br /> <br /> Izvedene drame: <em>Pred ogledalom</em> (Atelje 212, 1986), <em>Pepeljuga</em> (Malo pozorište &bdquo;Duško Radović&ldquo;, 1989), <em>Beli ugao</em> (objavljena u časopisu <em>Književnost</em> 1998), <em>Golje</em> (Pozorište na Terazijama, 2001), <em>Zmajovini pangalozi</em> (Pozorište &bdquo;Boško Buha&ldquo;, 2007).<br /> <br /> Izvedene dramatizacije: <em>Mamac</em> &ndash; prema romanima D. Albaharija (Narodno pozorište, 1998), <em>Cigani lete u nebo</em> &ndash; prema pripoveci M. Gorkog (Pozorište na Terazijama, 2004), <em>Petar Pan</em> &ndash; prema romanu M. Barija (Pozorište &bdquo;Boško Buha&ldquo;, 2010).<br /> <br /> Prevodi: drame sa engleskog M. Frejna, H. Pintera, N. Kauarda, B. Eltona, R. Munro, M. Džons, Maknelija i T. Stoparda; romani sa engleskog A. Makola Smita <em>Prva damska detektivska agencija</em> i <em>Žirafine suze</em>, kao i <em>Umreti u Čikagu</em> N. Tešić; drame sa francuskog V. Sardua, M. Marivoa, R. Kusa, E. Joneska, J. Reze, V. Lanua. <br /> <br /> Nagrade: Nagrada Tiba festivala za najbolji dramski tekst za <em>Zmajovine pangaloze</em> (2010), Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi (2011), godišnja nagrada za predstave <em>Henri Šesti</em> i <em>Ženski orkestar</em> (2012).<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> Foto: vreme.com</p>

Slika Marko Aleksić

Marko Aleksić

<p style="text-align: justify">Marko Aleksić rođen je 1970. u Beogradu, gde je diplomirao i magistrirao srednjovekovnu arheologiju. U Narodnom muzeju u Beogradu stekao je zvanje kustosa. Kao član ekipe ili vođa iskopavanja učestvovao je u arheološkim&nbsp;istraživanjima u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Nemačkoj i drugim zemljama. Objavio je brojne naučne radove u zemlji i inostranstvu o temama iz&nbsp;srednjovekovne arheologije i istorije, kao i stručnu knjigu Medieval Swords from Southeastern Europe (<em>Srednjovekovni mačevi u Jugoistočnoj Evropi</em>) koja je dobila više pozitivnih prikaza u vodećim svetskim stručnim časopisima&nbsp;i citirana nekoliko stotina puta. Održao je predavanja u institucijama kulture širom&nbsp;Srbije, na univerzitetima, međunarodnim naučnim skupovima i drugim mestima. Sarađivao je sa dečjim kulturnim centrom u Beogradu, na RTS-u kao stručni konsultant i autor priloga sa temama iz nauke i kulture, pisao dramske tekstove za program Radio Beograda, objavljivao naučno-popularne članke sa temama iz srednjeg veka u&nbsp;Politikinom Zabavniku i drugim listovima. Poslednjih nekoliko godina je predavač u Istraživačkoj stanici Petnica (programi Arheologija i Petnica International). Kao stručni konsultant ili predavač sarađuje sa muzejima, fakultetima, vojnim, bezbednosnim i kulturnim organiacijama i viteškim družinama.</p>

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Vedrana Rudan

Vedrana Rudan

<p style="text-align: justify">Vedrana Rudan (1949, Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i četiri knjige. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljka TV emisije. Svaki put je dobila otkaz.<br /> <br /> Vedrana Rudan piše na svom blogu rudan.info. Ima preko trista dvadeset četiri hiljade sledbenika, a stranica joj je pogledana preko trideset miliona puta. Misli da je najčitanija osoba u regionu. Živi u Rijeci s mužem i dve mačke.<br /> <br /> U Laguni je objavila knjige <em>Zašto psujem</em>, <em>Muškarac u grlu</em>, <em>Uho, grlo, nož</em>, <em>Dabogda te majka rodila</em>, <em>Kosturi okruga Medison</em>, <em>Život bez krpelja</em>, <em>Ples oko Sunca</em>, <em>Kad je žena kurva / Kad je muškarac peder</em>, <em>Puding od vanilije</em>, <em>Ljubav na posljednji pogled</em>, <em>Doživotna robija</em>, <em>Besplatna dostava</em>, <em>Crnci u Firenci</em> i <em>Umrijeti bez stresa</em>.<br /> <em> </em><em><br /> </em>Foto:&nbsp;© Rino Gropuzzo</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x