Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih domaćih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći osmo izdanje knjige „Zauvari“ Ljubivoja Ršumovića. Ovo je zanimljiva priča o odrastanju koja govori o tome kako odrastao čovek može da se „pretvori“ u dvanaestogodišnje dete. Reč zauvari u autorovom rečniku znači sitnice i igračke iz detinjstva koje su činile njegovo kraljevstvo.

U štampi je peto izdanje autobiografije Miroslava Miškovića „Ja, tajkun“. U ovoj jedinstvenoj ispovesti Miroslav Mišković prvi put govori o tome kako je zaradio prvi milion, a kako je „Maksi“ prodao za milijardu, kako razvija i zašto prodaje kompanije, te kakva je logika poslovanja i priroda znanja kojim se kreira biznis.

Roman „Apisov apostol“ Slaviše Pavlovića, koji će uskoro doživeti četvrto izdanje, prati uzbudljiv život novinara Pavla Govedarice, koji od običnog piskarala napreduje do mesta urednika. Pošto ga je „Crna ruka“ zavrbovala, napisaće seriju vatrenih političkih tekstova u kojima otkriva afere o skandaloznom kriminalu u vrhu sistema. Ali kad Pavla osude što je ubio čoveka u saobraćajnoj nesreći, biće primoran da pobegne u Ameriku sa lažnim pasošem.

Knjiga Moree Banićević „Dvojnici iz tame“ doživeće treće izdanje. Ovo je uzbudljiva i jeziva avantura o trinaestogodišnjacima koji upadaju u vrtlog čudesnih događaja negde između ovog sveta i neke druge dimenzije. Knjiga govori o snazi drugarstva, o važnosti zajedništva i o nezamenljivosti iskrenog prijateljstva.

Treće izdanje doživeće i „Savršenstvo vatre“, jedinstvena zbirka poezije Miroslava Mike Antića, koju, zapravo, čini samo jedna pesma. Kao što je vatra jedan od praelemenata od kojih je načinjen svet, tako je i pesma pragovor iz kojeg je iznikao i sam jezik. U pozno doba, prodornije nego ikad, pesnik traga za korenima reči, drevnim jezikom i zaboravljenim značenjima kojima će objasniti sebe, svet i svoje mesto u njemu.

U prodaji će se uskoro naći drugo izdanje knjige „Sabor junaka“, koju je priredio Petar Žebeljan. Knjiga je namenjena mladima, ali i svima koji požele da saznaju ponešto iz naše bogate i burne prošlosti, pre svega iz vremena Prvog i Drugog srpskog ustanka. U njoj se nalaze priče o slavnim ličnostima, ali i onim manje poznatim, čija nas dela ispunjavaju divljenjem. U knjizi ima uzvišenih primera junaštva i primera gostoljublja, istinoljublja, velikodušnosti, milosrđa, kao i umnih reči nepismenih seljaka, zaboravljenih narodnih običaja i mnogo iskustvom stečene mudrosti.

U štampi je i drugo izdanje knjige Gradimira Stojkovića „Hajduk iz Beograda“.

Gligorije Pecikoza Hajduk za vreme letnjeg raspusta stiže u mesto gde je rođen. Mada misli da će mu biti dosadno i da se neće snaći, vrlo brzo stiče nova poznanstva, a u goste mu stiže i drug Himalaja. Niz komičnih epizoda (prvo pijanstvo, susreti sa seoskim mangupima) vodi ka priči o ljubavi, prijateljstvu, fotografijama, lubenicama i pokušajima da se shvate i druge ozbiljne stvari…

Roman „Komo“ Srđana Valjarevića nalazi se u samom vrhu moderne srpske književnosti. Za roman „Komo“ autor je dobio nagradu „Stevan Sremac“ 2007. godine, „Austria Literaris“ 2008. i „Prix des lecteurs du Var – Toulon“ 2011. godine. Junak „Koma“ dokazuje da se i pored boravka u velikom svetu, koji mu namenjuje ulogu javnog pisca, može sačuvati intima koja ga vodi ili u prirodu, ili u podnožje, u selo, među lokalne meštane, odnosno ka slici kao načinu alternativne, nejezičke komunikacije. U štampi je drugo izdanje ovog romana.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Ljubivoje Ršumović

Ljubivoje Ršumović

<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br /> <br /> Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br /> <br /> Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče &ndash; ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: &bdquo;Što pre dete smatraš čovekom &ndash; pre će čovek i postati!&ldquo; Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br /> <br /> Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale &ndash; priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br /> <br /> Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br /> <br /> U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br /> <br /> Dobio je književne nagrade: &bdquo;Neven&ldquo;, &bdquo;Mlado pokolenje&ldquo;, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu &bdquo;Porodica bistrih potoka&ldquo; Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu &bdquo;Duško Radović&ldquo;, titulu &bdquo;Saradnik Sunca&ldquo;, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu &bdquo;Miroslav Antić&ldquo; (kao prvi dobitnik 2008), nagradu &bdquo;Princ dečjeg carstva Tamaris&ldquo; u Banjaluci i nagradu &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br /> <br /> Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: &bdquo;Pulja&ldquo; u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu &bdquo;Tabernakul&ldquo; za poeziju u Skoplju.<br /> <br /> Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br /> <br /> Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br /> <br /> Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba &bdquo;Crvena zvezda&ldquo;. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br /> <br /> Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta &bdquo;Boško Buha&ldquo;.<br /> <br /> Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br /> <br /> Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br /> <br /> Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>

Slika Miroslav Antić

Miroslav Antić

<p style="text-align: justify">Rođen sam 1932. godine u severnom Banatu, u selu Mokrinu, gde sam išao i u osnovnu školu. U gimnaziju sam išao u Kikindi i Pančevu, a studirao u Beogradu. Živim u Novom Sadu. To je čista moja biografija. U stvari, ja svima kažem da pravu biografiju, onakvu kakvu bih želeo, još nemam, i pored toliko knjiga koje sam napisao, slika koje sam izlagao, filmova koje sam snimio, dramskih tekstova, reportaža u novinama... Svakog jutra poželim da počnem jednu odličnu biografiju, koja bi poslužila, ako nikome drugom, bar đacima u školi, jer oni, nažalost, moraju da uče i život pisca.<br /> <br /> Ja bih bio najgori đak, jer ni svoj život nisam naučio. A radio sam svašta. Bio zidarski pomoćnik, fizički radnik u pivari, kubikaš na pristaništu, mornar, pozorišni reditelj, bavio se vodovodom i kanalizacijom, radio kompresorima, obrađivao drvo, umem da napravim krov, glumio u jednom lutkarskom pozorištu, čak i pravio lutke, vodio televizijske emisije, bio konferansije...<br /> <br /> Imam i neke nagrade i priznanja. Dve &bdquo;Nevenove&ldquo;. Jednu za životno delo u poeziji za decu. &bdquo;Goranovu nagradu&ldquo;. &bdquo;Nagradu Sterijinog pozorišta&ldquo;. &bdquo;Zlatnu arenu za filmski scenario&ldquo;. &bdquo;Nagradu oslobođenja Vojvodine&ldquo;. &bdquo;Sedmojulsku nagradu Srbije&ldquo;. Nosilac sam ordena zasluga za narod. Neko bi od svega toga mogao da napiše bezbroj stranica. Recimo: uređivao list &bdquo;Ritam&ldquo; ili uređivao Zmajev &bdquo;Neven&ldquo;... <br /> <br /> Najviše bih voleo da sami izmislite moju biografiju. Onda ću imati mnogo raznih života i biti najživlji među živima. Ostalo, što nije za najavu pisca, nego za šaputanje, rekao sam u pesmi &bdquo;In Memoriam&ldquo;. I u svim ostalim svojim pesmama.</p>

Slika Miroslav Mišković

Miroslav Mišković

<p style="text-align: justify">Miroslav Mišković je rođen 5. jula 1945. godine u selu Bošnjane kod Varvarina. Posle prekida atletičarske karijere diplomirao je na kragujevačkom odeljenju Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Specijalizaciju iz devizno-bankarskog poslovanja stiče u Dubrovniku. Poslovnu karijeru otpočinje u kruševačkoj filijali <em>Jugobanke</em>, u kojoj postaje najmlađi direktor deviznog sektora. Godine 1977. postaje finansijski direktor Hemijske industrije <em>Župa</em>, a zatim staje na njeno čelo kao jedan od najmlađih generalnih direktora u istoriji jugoslovenske privrede. U vladu Republike Srbije ulazi na kraju 1989. godine kao potpredsednik zadužen za privredne reforme. Budući da korenite promene nisu moguće bez tržišne privrede i privatizacije društvene svojine, napušta to mesto posle svega šest meseci. Osnivač je i predsednik <em>Delta holdinga</em>, kompanije koja je od 1991. godine prešla put od firme sa četiri zaposlena pripravnika do vodeće korporacije na prostoru bivše Jugoslavije. U svojoj zemlji doživeo je otmicu, hapšenje, zatvaranje, suđenje i višegodišnju medijsku harangu. Oženjen je, ima dvoje dece i četvoro unučadi.&nbsp;</p>

Slika Petar Žebeljan

Petar Žebeljan

<p style="text-align: justify">Petar Žebeljan (1939) rođen je u Perlezu. Gimnaziju je završio u Zrenjaninu, a jugoslovenske i opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Skoro sve vreme radio je u novinarskim redakcijama Radio Beograda.<br /> <br /> Objavio je knjige priča &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; (2002) i &bdquo;Nicanje duše&ldquo; (2005), antologiju &bdquo;Srpske antejske pesme&ldquo; (2005); svedočenja &bdquo;Mali radio u velikom radiju&ldquo; (2007), dokumentarno-fikcionalnu prozu &bdquo;Ždralovi nad Perlezom&ldquo; (2011) i knjige pesama &bdquo;Pozni glasovi&ldquo; (2013), &bdquo;Flore i fauni&ldquo; (2015), &bdquo;Drži me neizdrž&ldquo; (2016) i &bdquo;Lov savršenih trenutaka&ldquo;(2018).<br /> <br /> Za svoj rad dobio je Nagradu Zmajevih dečjih igara 2001. i Nagradu &bdquo;Neven&ldquo; za knjigu &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; 2003. godine.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu i Perlezu.</p>

Slika Slaviša Pavlović

Slaviša Pavlović

<p style="text-align: justify">Rođen je 1982. godine u Ljuboviji.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Zavet </em>(2010), <em>Nema šanse da ne uspem</em> (2012), <em>Zavet heroja</em> (2014), <em>Apisov apostol</em> (2016), <em>Himerina krv: roman o Dučiću</em> (2020) i istorijsko-dokumentarnu knjigu <em>Ratnici Crne ruke</em> (2017).<br /> <br /> Prevođen je na ruski jezik. Njegov roman <em>Zavet heroja</em>, objavljen povodom obeležavanja stogodišnjice početka Velikog rata u Rusiji bio je dva meseca na top-listi bestseler romana u Moskvi. <br /> <br /> Na poziv Ruskog istorijskog društva i Asocijacije &bdquo;Francusko-ruski dijalog&ldquo; govorio je na više međunarodnih naučno-istorijskih skupova posvećenih Prvom svetskom ratu. <br /> <br /> Godinama se bavio novinarstvom. Bio je glavni i odgovorni urednik mesečnika <em>ReStart</em>, izvršni urednik magazina <em>Sofija</em>, a pisao je za <em>Srpski glas</em> iz Melburna, ruski portal <em>Jugoslovo</em>, francusku mrežu <em>Volter</em>, <em>Vodič za život</em>... Bio je autor i voditelj nekoliko televizijskih emisija (<em>Klub književnika</em>, <em>TV Skupština</em>, <em>Na raskršću</em>, <em>Arena</em>). <br /> <br /> Aktivan je sportista. Bio je fudbalski sudija, a i dan-danas aktivno trenira fudbal i boks.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Srđan Valjarević

Srđan Valjarević

<p style="text-align: justify">Srđan Valjarević (Beograd, 1967), pisac, piše prozu i poeziju.<br /> <br /> Objavio romane <em>List na korici hleba</em> (1990), <em>Ljudi za stolom</em> (1994), <em>Dnevnik druge zime</em> (2006) i <em>Komo </em>(2007), prozne zapise <em>Zimski dnevnik</em> (1995), troknjižje <em>Fric i Dobrila</em> (2021), <em>Brod koji je zaplovio kroz maglu</em> (2023) i <em>Narator je konačno progovorio</em> (2024), kao i zbirku pesama <em>Džo Frejzer</em> i <em>49 + 24 + 5 pesama</em> (prošireno izdanje, 2024).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na engleski, španski, nemački, francuski, italijanski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenački i kineski jezik.<br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Biljana Jovanović&ldquo; za <em>Dnevnik druge zime</em> 2006; za roman <em>Komo </em>nagrade &bdquo;Kulturkontakt Austria&ldquo; 2006, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; 2006, &bdquo;Gorki list Award&ldquo; 2007. i &bdquo;Prix des lecteurs du Var &ndash; Toulon&ldquo; 2011.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> &nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x