Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Uskoro će se na knjižarskim policama naći jedanaesto izdanje prvog toma knjige „Vladari iz senke“ Dejana Lučića. Slobodno se može tvrditi da ne postoji knjiga koja iznosi toliko svetskih tajni i zavera u formi zanimljivog štiva koje se s lakoćom čita. No ta lakoća i jednostavnost pripovedanja nimalo ne umanjuju ozbiljnost tema koje se ovde otvaraju. Čitalac će otkriti kakve sve mračne snage postoje i deluju u svetu, saznaće ko su vladari iz senke i koliko su ti moćnici naneli zla čovečanstvu.

Život bez krpelja“ Vedrane Rudan doživeće osmo izdanje. Autorka u ovoj knjizi piše o muškarcima, ženama, a pre svega o svojim najdražim krvopijama – o deci. U svom prepoznatljivom stilu i na duhovit način, suočava nas sa mnogobrojnim problemima koje nosi život u „krugu porodice“.

U štampi je šesto izdanje knjige „Blago cara Radovana“ Jovana Dučića. Ovaj klasik srpske književnosti je knjiga mudrosti i lepote velikog srpskog pesnika. To je riznica poetičnih filozofskih razmatranja o sudbinskim temama koje zaokupljaju svakog čoveka, izvor znanja i životnog nadahnuća. Reč je o knjizi koja generacije čitalaca podstiče na razmišljanje, pruža podršku u teškim trenucima i pomaže svakome ko uroni u njene redove da lakše pronađe svoj put.

Uskoro će se u knjižarama širom zemlje naći peto izdanje romana „Foliranti“ Mome Kapora. Ovo je nostalgična priča o ljubavi i prijateljstvu, koja nas vraća u vreme kasnih pedesetih, kada je autor bio sasvim mlad. U štampi je i drugo izdanje romana „Una“, nepunih mesec dana od objavljivanja. Roman nastao 1981. godine spada u red najčitanijih dela Mome Kapora, ne samo zbog intrigantne ljubavne priče oko koje se radnja odvija već i zbog načina na koji je autor uspeo da dočara duh jednog vremena i tako ga zauvek sačuvao od zaborava.

Da je knjiga „Zanimljiva istorija Srba u 147 priča“ Momčila Petrovića apsolutni hit, dokaz je to što je u štampi već njeno treće izdanje, a u prodaji se pojavila pre manje od dva meseca. Kratke i upečatljive priče iz ovog svojevrsnog istorijskog zabavnika dopašće se čitaocima različitih generacija i sigurno će iznenaditi nepoznatim detaljima i interesantnim činjenicama mnoge koji smatraju da dobro poznaju nacionalnu istoriju, književnost i društveno-političke prilike.

Treće izdanje doživeće i knjiga Vuka Draškovića „Nož“. Reč je o kultnom romanu o zločinu i praštanju, koji je pre 40 godina bio zabranjen zbog „širenja nacionalne mržnje“. Posle pokolja u hercegovačkom selu 1942, muslimani otimaju srpsko dete, koje će kasnije vaspitavati kao muslimansko. Uskoro u istom selu usledi i četnički pogrom nad muslimanima, koji preživi jedno muslimansko dete za koje četnici misle da je srpsko. Sudbina ova dva dečaka preokrenuće se nekoliko decenija kasnije, kada se otkrije istina o njihovom poreklu.

Još jedna nova knjiga privukla je veliku pažnju čitalaca, pa će za kratko vreme doživeti drugo izdanje. Reč je o knjizi Vladimira Vučinića „Pod pritiskom“, koja predstavlja prvi sveobuhvatan i autentičan uvid u današnje stanje u srpskom pravosuđu. Autor knjige je sudija sa stažom od preko 20 godina, koji napušta sud na proleće 2016. godine, na lični zahtev, posle montiranog disciplinskog postupka protiv njega, da bi ubrzo prešao u advokaturu.

U štampi je i drugo izdanje knjige „Pikavci na plaži“ Marka Vidojkovića. To je roman o putovanju u Čanj u predsezoni, o petnaestogodišnjacima zarobljenim u telima dvadesetpetogodišnjaka. Predstavlja neku vrstu generacijske hronike, jer Vidojković govori o sudbinama mladih ljudi, o njihovim teškoćama da u jednom nakaznom društvenom ambijentu izgrade sopstveni identitet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Jovan Dučić

Jovan Dučić

<p style="text-align: justify">Jovan Dučić rođen je u Trebinju, ali godina i tačan datum nisu ni danas sa sigurnošću utvrđeni. Prema rečima samog književnika, koje možemo smatrati najverodostojnijim, datum je 5. februar 1874. Potiče iz trgovačke porodice, od oca Andrije, koji je već 1875. poginuo u hercegovačkom ustanku, i majke Jovanke, Joke (rođ. Vladislavić).<br /> <br /> Školuje se u Trebinju, Mostaru i Sarajevu, a u Somboru završava tada čuvenu učiteljsku školu. U somborskom listu Golub objavljena mu je prva pesma, &bdquo;Samohrana majka&ldquo;, ispevana pod uticajem Vojislava Ilića. Pesme nastavlja da objavljuje u novosadskom Nevenu, sarajevskoj Bosanskoj vili i cetinjskoj Novoj Zeti. Od 1893. radi kao učitelj u Bjeljini ali zbog patriotske pesme &bdquo;Otadžbina&ldquo; dobija otkaz po odluci Zemaljske vlade u Sarajevu. Ponovo je u Mostaru gde druguje sa pesnikom Aleksom Šantićem i pripovedačem Svetozarom Ćorovićem. Nacionalno i kulturno angažovani u srpskom društvu &bdquo;Gusle&ldquo;, oni 1896. pokreću Zoru, list za zabavu, pouku i književnost. Ambiciozan i željan da upozna svet, Dučić 1899. odlazi u Ženevu na studije književnosti i filozofije.<br /> <br /> Poslednjeg dana devetnaestog veka, 31. decembra 1899, stiže u Pariz. Oduševljen je modernom francuskom poezijom parnasovaca i simbolista koji postaju njegovi pesnički uzori. U izdanju Mostarske Zore izlazi mu prva zbirka pesama Pjesme 1901, a u beogradskom Delu naredne godine objavljuje esej &bdquo;Spomenik Vojislavu&ldquo;, povodom podizanja spomenika pesniku Vojislavu Iliću na Kalemegdanu. Taj tekst u kome obrazlaže svoju pesničku poetiku zasnovanu na idealima parnasovske skladne forme i simbolističke lirske slutnje, postaće program čitave jedne generacije mladih autora, u kojoj, uz Dučića, najvažnije mesto pripada Milanu Rakiću.<br /> <br /> Nakon što je diplomirao u Ženevi, 1907. dolazi u Beograd i postaje pisar u Ministarstvu inostranih dela. Godinu dana potom pojavljuje se njegova druga zbirka, Pesme, u izdanju Srpske književne zadruge. Ispevana u simetričnim dvanestercima, ova knjiga spada među najznačajnija ostvarenja srpskog pesništva a Dučiću donosi veliki ugled i slavu, što je potvrđeno i u znamenitoj Antologiji novije srpske lirike (1911) Bogdana Popovića u kojoj je Dučić ubedljivo vodeći autor, zastupljen sa čak tridet i tri pesme.<br /> <br /> Paralelno se odvija i Dučićeva uspešna diplomatska karijera. Najpre je 1910. postavljen je za atašea srpskog poslanstva u Carigradu da bi iste godine bio premešten u Sofiju. Od 1912. bio je sekretar poslanstva u Rimu, zatim 1914. u Atini pa od 1918. do 1922. savetnik poslanstva u Madridu. Kao delegat pri Ligi naroda u Ženevi boravi 1924, a od 1926. do privremnog penzionisanja naredne godine radi kao otpravnik poslova u Kairu. U to vreme počinje da priprema i svoja sabrana dela čiji se prvi tomovi (Pesme sunca i Pesme ljubavi i smrti) pojavljuju 1929. godine da bi naredne godine izašli i Carski soneti, Plave legende i Gradovi i himere.<br /> <br /> Redovni član Srpske kraljevske akademije postaje 1931. kada se vraća u aktivnu diplomatsku službu, najpre kao otpravnika poslova u Kairu, a potom od 1932. kao poslanik u Budimpešti i Rimu. Od 1937. postavljen je za prvog jugoslovenskog diplomatu u rangu ambasadora i odlazi na dužnost u Bukurešt. U Madrid stiže 1940. godine a po izbijanju Drugog svetskog rata, preko Lisabona, odlazi u Sjedinjene Države, u grad Gera u Indijani gde će do smrti živeti kod svog rođaka industrijalca Mihaila Dučića.<br /> <br /> Nastavlja književni rad, u Pitsburgu objavljuje monografiju o grofu Savi Vladislaviću (1942) i niz publicističkih rasprava, mahom o političkim i nacionalnim pitanjima. Umire 7. aprila 1943. godine od španske groznice. Na dan sahrane, 9. aprila, u iz štampe izlazi zbirka Lirika u kojoj pesnik vodi veliki lirsko-metafizički dijalog sa Bogom. Dučićevi posmrtni ostaci preneti su kasnije ove godine iz Gere u portu srpskog manastira Sv. Save u Libertvilu, da bi konačno, prema njegovoj testamentarnoj želji, bili preneseni u Trebinje 22. oktobra 2000. godine i uz najviše počasti položeni u kriptu crkve hercegovačke Gračanice na Crkvinama iznad Trebinja.<br /> <br /> Reči istoričara umetnosti Milana Kašanina najbolje sažimaju Dučićev život: &bdquo;Jovan Dučić je, kao čovek, pocrpao iz života sve, kao što je, kao pisac, pocrpao sve iz reči. Nije se mogao pametnije utrošiti jedan život, ni bolje iskoristiti jedan talenat. Ništa nije propustio, niti upropastio. Sa onim što je nosio u sebi, više se nije moglo dati nego što je on dao.&ldquo;<br /> <br /> BIBLIOGRAFIJA PRVIH IZDANjA DUČIĆEVIH KNjIGA<br /> <br /> Pjesme, Izdanje uredništva Zore, Mostar, 1901.<br /> Pesme, Srpska književna zadruga, kolo XVII, knjiga 113, Beograd, 1908.<br /> Plave legende, pesme u prozi, Beograd, 1908.<br /> Pesme, izdanje Svetislava B. Cvijanovića, Beograd, 1911.<br /> Sabrana dela, Biblioteka savremnih jugoslovesnkih pisaca, Narodna prosveta, Beograd, 1929&ndash;1932.<br /> Knj. I Pesme sunca, 1929.<br /> Knj. II Pesme ljubavi i smrti, 1929.<br /> Knj. III Carski soneti, 1930.<br /> Knj. IV Plave legende, 1930.<br /> Knj. V Gradovi i himere, 1930.<br /> Knj. VI Blago cara Radovana, 1932.<br /> Jedan Srbin diplomat na dvoru Petra Velikog i Katarine I: Grof Sava Vladislavić Raguzinski, Amerikanski Srbobran, Pitsburg, 1942.<br /> Lirika, izdanje piščevo, Pitsburg, 1943.<br /> Staza pored puta. Moji saputnici, Srpska narodna odbrana u Americi, Čikago, 1951.<br /> &nbsp;</p>

Slika Marko Vidojković

Marko Vidojković

<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

Slika Momčilo Petrović

Momčilo Petrović

<p style="text-align: justify"><p class="MsoNormal">Momčilo Petrović (1959) novinar, dobitnik brojnih priznanja za reportaže objavljivane u dnevnim i nedeljnim listovima. Autor knjige intervjua&nbsp;<em>Pitao sam Albance šta žele&hellip; a oni su rekli: republiku, ako može</em>&nbsp;(1996), zbirke priča&nbsp;<em>Bensedinska godina</em>&nbsp;(2003), romansirane biografije&nbsp;<em>Gavrilo Princip, jedna besmrtna mladost</em>&nbsp;(2014). Objavio je i knjigu o slavskim običajima i svecima poštovanim u Srbiji&nbsp;<em>Koju slavu slaviš</em>&nbsp;(2020), kao i knjige priča <em>Zanimljiva istorija Srba u 147 priča</em> (2021), <em>Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba </em>(2022), <em>Srce crnog goluba</em> (2023).&nbsp;</p> Foto: Dado Đilas</p>

Slika Vedrana Rudan

Vedrana Rudan

<p style="text-align: justify">Vedrana Rudan (1949, Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i četiri knjige. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljka TV emisije. Svaki put je dobila otkaz.<br /> <br /> Vedrana Rudan piše na svom blogu rudan.info. Ima preko trista dvadeset četiri hiljade sledbenika, a stranica joj je pogledana preko trideset miliona puta. Misli da je najčitanija osoba u regionu. Živi u Rijeci s mužem i dve mačke.<br /> <br /> U Laguni je objavila knjige <em>Zašto psujem</em>, <em>Muškarac u grlu</em>, <em>Uho, grlo, nož</em>, <em>Dabogda te majka rodila</em>, <em>Kosturi okruga Medison</em>, <em>Život bez krpelja</em>, <em>Ples oko Sunca</em>, <em>Kad je žena kurva / Kad je muškarac peder</em>, <em>Puding od vanilije</em>, <em>Ljubav na posljednji pogled</em>, <em>Doživotna robija</em>, <em>Besplatna dostava</em>, <em>Crnci u Firenci</em> i <em>Umrijeti bez stresa</em>.<br /> <em> </em><em><br /> </em>Foto:&nbsp;© Rino Gropuzzo</p>

Slika Vladimir Vučinić

Vladimir Vučinić

<p style="text-align: justify">Vladimir D. Vučinić (Beograd, 1964), sudija i advokat, posle osnovnog i srednjeg školovanja završio je Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.<br /> <br /> Radio je najpre kao sudijski pripravnik-volonter u Prvom opštinskom sudu u Beogradu, potom u Petom opštinskom sudu u Beogradu, u kojem je posle pripravničkog i saradničkog staža, oktobra 1995. godine, izabran za sudiju. Kao sudija postupao je kao istražni i sudeći krivični sudija-predsednik veća.<br /> <br /> Posle ratnog angažovanja, na lični zahtev, januara 2000. godine vraća se u Prvi opštinski sud u Beogradu, ovoga puta kao sudija, u kojem je jedno vreme bio predsednik Istražnog odeljenja.<br /> <br /> Marta 2005. godine izabran je za sudiju Okružnog suda u Beogradu, koji je kasnije promenio naziv u Viši sud u Beogradu. U tom sudu nastavlja da sudi krivične predmete, pri čemu je jedno vreme bio predsednik Vojnog odeljenja.<br /> <br /> Oktobra 2006. godine biva raspoređen za sudiju Posebnog odeljenja za organizovani kriminal, čiji predsednik postaje posle reizbora 2009/2010. godine, sa određenim ingerencijama i u Odeljenju za ratne zločine.<br /> <br /> Sudio je neke značajne predmete kao što su &bdquo;Drumska mafija&ldquo;, &bdquo;Ubistvo Pukanića&ldquo; (Joca Amsterdam i dr.), &bdquo;Oružana pobunua JSO&ldquo; (Legija i dr.), &bdquo;Mišković i dr.&ldquo;. Bio je član veća u predmetu &bdquo;Šarić&ldquo;. Po prirodi funkcije, ali i kao predsedavajući jednog od vanpretresnih veća van suđenja, postupao je i u mnogim drugim predmetima.<br /> <br /> Bio je član Društva sudija od njegovog osnivanja 1997.<br /> <br /> Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu završava akademske master studije sa najvišom ocenom. Takođe, sve vreme aktivno učestvuje na više studijskih putovanja, seminara, radnih stolova, i drži niz stručnih predavanja. Objavio je nekoliko stručnih knjiga, više članaka, komentara i drugih publikacija.<br /> <br /> Posle skoro dvadeset četiri godine radnog staža napušta sud na proleće 2016. godine, na lični zahtev, posle montiranog disciplinskog postupka protiv njega, da bi ubrzo prešao u advokaturu.<br /> <br /> Oženjen je suprugom Slađanom, sa kojom ima sinove Aleksu i Marka.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x