Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći 44. izdanje „Ringišpila“, priče o Ani Balint, balerini krhkog tela, kojoj je Jelena Bačić Alimpić udahnula život u pomenutom romanu, a odnedavno je doživela i ekranizaciju u vidu TV serije. Ovo je priča o izborima, pravim i pogrešnim, o jednoj brilijantnoj karijeri kroz koju upoznajemo i kulturu i istoriju baleta, istoriju moćne Rusije, ali i salašarski svet nekadašnje Vojvodine tridesetih godina prošlog veka koji je neumitno nestao. Ostao je samo stari ringišpil i na njemu se, kao i u životu, sve okreće.

Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“ dobio je svoje 18. izdanje. Jedna kuća krije jednu ljubavnu priču! Nesvakidašnja istorija Beograda sagledana kroz ključaonicu slavnih ljubavi. Ovo je knjiga o znamenitim beogradskim zdanjima i jednovremeno o odnosima između njihovih poznatih stanara čiji su se životi utkali u grad na najlepšem ušću Evrope… Sve adrese opisanih kuća i danas postoje, tako da je čitanje ove knjige istovremeno i poziv u šetnju kroz dva poslednja veka naše novije istorije, od kneza Miloša do današnjih dana, od Ite Rine do Jelene Dimitrijević, Branka Ćopića, Riste i Bete Vukanović, Vaska Pope...

Zanimljiva istorija Srba u 147 priča“ Momčila Petrovića doživeće 9. izdanje. Istoriju jedne nacije ne čine samo sećanja na sudbonosne bitke i velike heroje. „Zanimljiva istorija Srba u 147 priča“ beleži i osvetljava one događaje i pojedince za koje u zvaničnim hronikama često neopravdano nije bilo mesta. Kratke i upečatljive priče iz ovog svojevrsnog istorijskog zabavnika dopašće se čitaocima različitih generacija i sigurno će iznenaditi nepoznatim detaljima i interesantnim činjenicama mnoge koji smatraju da dobro poznaju nacionalnu istoriju, književnost i društveno-političke prilike.

Maratonci trče počasni krug“ Dušana Kovačevića, i to 6. izdanje, uskoro će se naći u prodaji. Svet koji slika Kovačević jeste smešan, ali se sa njim ne pravi humoristički kompromis. Radovan je opasan u svojoj neprilagođenosti i skučenosti shvatanja, Topalovići završavaju dramu u automobilu gazeći sve živo pred sobom, a preko zatamnjenih, crnohumornih preliva njegovih tekstova stiže do nas turobna dijagnoza o nesolidnosti jednog mentaliteta, pa čak i čoveka uopšte.

Drugo izdanje intrigantne istoriografske knjige Dragiše Vasića „Devetsto treća“ pojaviće se uskoro u knjižarama. Ovo delo prikazuje jedan od najvećih potresa u srpskoj istoriji. Iako je od tada prošlo više od 120 godina, Majski prevrat je događaj koji je ostavio ogroman trag u nacionalnoj istoriji. Danas se mnogo toga zna, ali je neprocenjiva vrednost podataka i ličnih utisaka o tom 29. maju, o kralju Aleksandru, kraljici Dragi, Apisu, zaverenicima koje Vasić kao savremenik, darovit pisac, hroničar, poznavalac međunarodnih odnosa i unutrašnjih prilika iznosi. Svojim istančanim osećajem za detalj istakao je brojne činjenice koje su drugima promakle i opisao uzroke i povode svrgavanja dinastije Obrenovića.

Jesi li video ovo“ Ante Tomića i Dragoljuba Draže Petrovića doživeće 2. izdanje. Kada smo pokretali sajt „Velike priče“, znali smo dve stvari: da ne smemo da ga zovemo regionalni, iako je on prvi veliki regionalni sajt, i da na njemu moraju da pišu dvojica najduhovitijih ljudi u regionu. Autori su sami otkrili da su im ovo najličnije kolumne. Kako izgleda njihovo dopisivanje, šta je za njih humor, po čemu se razlikuju mediji „ovde“ i „tamo“ i najvažnije – kako se razumeju Srbi i Hrvati, otkriće svaki čitalac ove knjige...

Od Ane Atanasković, autorke romana „Moja ljubav Nikola Tesla“, stiže „Zmajeva žena“, romansirana biografija Jelene Gatiluzio, supruge despota Stefana Lazarevića. Nakon Angorske bitke 1402. godine Stefan Lazarević je u Konstantinopolju postao despot. Po dobijanju titule, otputovao je na Lezbos, gde se verio sa ćerkom gospodara ovog ostrva Jelenom Gatiluzio. Dalja sudbina ove dame plemenitog roda nije sasvim razjašnjena. Ovo je priča o njoj, slobodoumnoj, hrabroj ženi i prati je od sunčanog grčkog ostrva, preko Kruševca, te misterioznog Beograda, koji u to vreme postaje prestonica, pa sve do manastira Pavlovac i Manasija. U štampi je drugo izdanje.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ana Atanasković

Ana Atanasković

<p style="text-align: justify">Ana Atanasković (Kruševac, 1973) je književnica i novinarka. Osnovne studije: engleski jezik i književnost, master &ndash; marketing u izdavaštvu. Do sada je objavila: zbirku priča <em>Beogradske majske priče</em> (2006), roman <em>Duet duša</em> (2008), roman <em>Moja ljubav Nikola Tesla</em> (2013) i (2021), zbirku priča <em>Beograd je ljubav</em> (2017), roman <em>Kraljica jorgovana</em> (proširena verzija Jelene Anžujske, 2019), roman <em>Davorjanka Paunović</em> (2020) i roman <em>Zmajeva žena</em> (2024). Kao novinarka pisala je za ELLE, VipTripDiplomatic, Vodič za život, Sensu, Lepotu&Zdravlje, Esquire, Ilustrovanu politiku i za mnogobrojne portale. Dobitnica je prvih nagrada na konkursima za najbolju priču o lavandi (Bonux i Sofia) i najbolji prikaz knjige (Lisa i Laguna) i nagrade Podvižnik mira za celokupni doprinos književnosti. Na manifestaciji Orfej na Dunavu dobila je nagradu za lepotu lirskog ispisa ljubavi za pesmu Orfej Euridiki.<br /> <br /> Predavanje <em>Tesla i žene</em> održala je u Filadelfiji kao i više puta u Srbiji. Njenu priču o vanilicama (Vanil iz vanilice) posvećenu Marselu Prustu, objavili su časopisi Majdan i Blic žena. Pisala je eseje o književnosti i prevodilaštvu za portal Infoprevodi i Balkanski književni glasnik. Trenutno piše eseje za Kulturni dodatak Politike i književne kritike za Lagunin Bukmarker. Objavljivala je na engleskom, u Velikoj Britaniji &ndash; pesmu u časopisu The Poet i eseje na portalu Agape Review. Roman &bdquo;Moja ljubav Nikola Tesla&ldquo; je preveden na engleski (SAD) i makedonski jezik. Njen esej Kako pisati istorijski roman/scenario su preneli portali <em>Pulse</em>, <em>Sinhro </em>i <em>Art-Anima.</em> U zborniku Književnih vertikala zastupljena je pričom Miroč, o vili Ravijojli, u zbirci Nijanse časti pričom Strahinjica, o Anđeliji, ženi Banović Strahinje a u online zbirci Najkraće priče kratkom pričom Senke Istrosa, o boginji Atini. Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="samovoli.wordpress.com" data-value="https://samovoli.wordpress.com/"><span class="ql-link-text">samovoli.wordpress.com</span></span></u><br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="facebook.com/spisateljicasastilom" data-value="https://www.facebook.com/spisateljicasastilom"><span class="ql-link-text">facebook.com/spisateljicasastilom</span></span></u><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="instagram.com/ana.atanaskovic" data-value="https://www.instagram.com/ana.atanaskovic/"><span class="ql-link-text">instagram.com/ana.atanaskovic</span></span><br>anaatanaskovic@gmail.com<a href="https://www.facebook.com/spisateljicasastilom" target="_blank"><u><br /> </u> <br /> </a>Foto:&nbsp;Privatna arhiva</p>

Slika Ante Tomić

Ante Tomić

<p style="text-align: justify">Ante Tomić (1970, Split) studije filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Objavio je romane <em>Što je muškarac bez brkova</em> (2000, adaptiran za pozorište; snimljen film 2005. u rečiji Hrvoja Hribara), <em>Ništa nas ne smije iznenaditi</em>, (2003, adaptiran za pozorište; snimljen film <em>Karaula</em>, u režiji Rajka Grlića), <em>Ljubav, struja, voda, telefon</em> (2005), <em>Građanin pokorni</em> (Nagrada Kiklop, 2006), <em>Čudo u Poskokovoj Dragi</em> (2009), <em>Punoglavci</em> (2011) i <em>Veličanstveni Poskokovi</em> (2015)&nbsp;i <em>Nada </em>(2024). Objavio je i zbirke priča <em>Zaboravio sam gdje sam parkirao</em> (1997), <em>Veliki šoping</em> (2004) i <em>Pogledaj što je mačka donijela</em> (2019); zbirku drama <em>Krovna udruga i druge drame</em> (2005, u saradnji sa Ivicom Ivaniševićem); kao i publicistička dela <em>Smotra folklora</em> (feljtoni, 2001), <em>Klasa optimist</em> (kolumne, 2004); <em>Dečko koji obećava</em> (kolumne 2009) i <em>Nisam pametan</em> (kolumne 2010). Stalni je kolumnista <em>Jutarnjeg lista</em> i portala <em>Velike priče</em>. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo; za najbolju reportažu.<br /> <br /> Foto: Petar Marković</p>

Dragiša Vasić

<p style="text-align: justify">Dragiša Vasić (1885&ndash;1945) bio je srpski i jugoslovenski advokat, pisac, akademik i političar. Rođen je Gornjem Milanovcu ali se kasnije preselio u Beograd, gde je studirao književnost i prava. Tragično je izgubio život početkom 1945. u logoru Stara Gradiška. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u oba svetska rata. U međuratnom periodu bio je pripadnik Republikanske stranke i potpredsednik Srpskog kulturnog kluba. Tada je bio socijalista i levičar, branio komuniste na procesima i učestvovao u radu levio orijentisanih časopisa. Početkom II svetskog rata pristupio je četničkom pokretu. Kao pisac ostavio je značajan trag u srpskoj književnosti. Pored <em>Devetsto treće</em> (1925), napisao je putopis <em>Utisci iz Rusije</em> (1928), roman <em>Crvene magle</em> (1922) i tri zbirke pripovedaka: <em>Utuljena kandila</em> (1922), <em>Vitlo i druge priče</em> (1924) i <em>Pad sa građevine</em> (1932). &nbsp;</p>

Dragoljub Draža Petrović

<p style="text-align: justify">Dragoljub Draža Petrović (1970, Beograd) studirao je pozorišnu i radio produkciju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Počeo je da se bavi novinarstvom u <em>Borbi </em>1994. godine. S redakcijom lista odbija poslušnost novom režimskom rukovodstvu i prelazi u novoosnovanu <em>Našu borbu</em>. Od 1997. do 2006. stalni je saradnik nezavisne TV produkcije VIN (Video nedeljnik). Od 1999. je novinar <em>Glasa javnosti</em>, gde je radio kao reporter, urednik reportaže i kolumnista. Od 2006. postaje i stalni kolumnista <em>Kurira</em>, a od 2009. <em>Danasa</em>. S Vojom Žanetićem i Dragoljubom Mićkom Ljubičićem koautor je satirične emisije PLJIŽ, koja se emitovala od 2018. do 2021. godine na TV N1 i TV <em>Nova </em>S. U tradicionalnoj novo-godišnjoj anketi magazina <em>Status</em>, u kojoj je učestvovalo više od sto novinara i urednika, proglašen je za najboljeg novinara 2010. godine. Dvostruki je dobitnik Nagrade &bdquo;Stanislav Staša Marinković&ldquo; (1997. s Tanjom Jakobi i 2011). Dobitnik je i nagrada &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; i &bdquo;Desimir Tošić&ldquo; (2013). Stalni je kolumnista magazina <em>Nedeljnik </em>i portala N1 i <em>Velike priče</em>. Od 2016. je glavni i odgovorni urednik lista <em>Danas</em>.&nbsp;</p>

Slika Dušan Kovačević

Dušan Kovačević

<p style="text-align: justify">Dušan Kovačević (Mrđenovac kod Šapca, 1948), dramski pisac, romansijer, scenarista, pozorišni i filmski i reditelj. Završio je osnovnu školu u Šapcu i gimnaziju u Novom Sadu 1968, a diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1973.<br /> <br /> Radio je kao dramaturg na TV Beograd od 1973. do 1978, docent na Fakultetu dramskih umetnosti od 1986. do 1988, a od 1998. direktor je &bdquo;Zvezdara teatra&ldquo; u Beogradu. Dopisni član SANU od 2000, redovni od 2009. godine. Bio je ambasador Srbije i Crne Gore, a zatim Srbije 2005&ndash;2006. godine u Portugaliji.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> <br /> Drame: <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1972), <em>Radovan III</em> (1973), <em>Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću</em> (1976), <em>Proleće u januaru</em> (1977), <em>Svemirski zmaj</em> (delo za decu u stihu, 1977), <em>Sabirni centar</em> (1982), <em>Balkanski špijun</em> (1983), <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (1986), <em>Klaustrofobična komedija</em> (1987), <em>Profesionalac </em>(1990), <em>Urnebesna tragedija</em> (1991), <em>Lari Tompson, tragedija jedne mladosti</em> (1996), <em>Kontejner sa pet zvezdica</em> (1999), <em>Doktor šuster</em> (2000), <em>Dinar po dinar</em> (2005), <em>Generalna proba samoubistva</em> (2008), <em>Život u tesnim cipelama</em> (2010), <em>Kumovi </em>(2012), <em>Rođendan gospodina Nušića</em> (2014) i <em>Hipnoza jedne ljubavi</em> (2016).<br /> <br /> Filmski scenariji: <em>Beštije </em>(1976, režija Ž. Nikolić), <em>Poseban tretman</em> (1978, režija G. Paskaljević), <em>Ko to tamo peva</em> (1980, režija S. Šijan), <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1981, režija S. Šijan), <em>Balkanski špijun</em> (1984, režija D. Kovačević i B. Nikolić), <em>Sabirni centar</em> (1990, režija G. Marković), <em>Urnebesna tragedija</em> (1995, režija G. Marković), <em>Podzemlje &ndash; Underground</em> (1995, režija E. Kusturica), <em>Profesionalac </em>(2003, režija D. Kovačević) i <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (2009, režija S. Dragojević).<br /> <br /> TV drame: <em>Povratak lopova</em> (1974), <em>Dvosobna kafana</em> (1975) i <em>Zvezdana prašina</em> (1976).<br /> <br /> TV serije: <em>Čardak i na nebu i na zemlji</em> (13 epizoda po 45 minuta, 1976), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (6 epizoda po 60 minuta, 1995).<br /> <br /> Radio drame: <em>828 kilometara severno od prve varoši</em> (1970) i <em>Bio čovek</em> (1970).<br /> <br /> Romani: <em>Meda peva bluz</em> (2004), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (1995).<br /> <br /> Priče: <em>Deset filmskih priča</em> (2023).<br /> <br /> Pesme: <em>Ja to tamo pevam</em> (2020).<br /> <br /> Priznanja i nagrade: Oktobarska nagrada Beograda (za scenario filma <em>Sabirni centar</em>, 1989); &bdquo;Zlatna arena&ldquo; za najbolji jugoslovenski film (Festival jugoslovenskog filma, Pula, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sabirni centar</em>, 1989); Nagrada Sterijinog grada Vršca za tekst savremene komedije (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Maratonci trče počasni krug</em>, 1974); Sterijina nagrada za tekst savremene drame (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em>, 1987; <em>Doktor šuster</em>, 2002); nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; (&bdquo;Novosti 8&ldquo;, Beograd, za dramski tekst i scenario filma <em>Balkanski špijun</em>, 1985; za najbolje humorističko satirično delo, <em>Klaustrofobična komedija</em>, 1988; za humor i satiru za komediju <em>Urnebesna tragedija</em>, 1992); nagrada &bdquo;Joakim Vujić&ldquo; (za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji, Knjaževsko-srpski teatar, Kragujevac, 1987); nagrada &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za knjigu <em>Drame</em>, Zadužbina Miloša Crnjanskog, Beograd, 1983); nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; (za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri, Fond &bdquo;Radoje Domanović&ldquo;, Beograd, 2007), &bdquo;Zlatna palma&ldquo; za najbolji film (Filmski festival, Kan, 1995, <em>Podzemlje</em>); nagrada za najbolji scenario (Filmski festival, Montreal, 1984, <em>Balkanski špijun</em>; 2003, <em>Profesionalac</em>), nagrada međunarodnog žirija kritike za najbolji film &ndash; FIPRESCI (Filmski festival, Montreal, 2003, <em>Profesionalac</em>), Nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za ukupan životni doprinos srpskoj književnosti (2017), nagrada Udruženja filmskih umetnika Srbije za životno delo (2018).<br /> <br /> Scenario za <em>Profesionalca </em>bio je nominovan među šest najboljih evropskih scenarija za 2003. od strane EFA (Evropske Filmske Akademije) u Berlinu; a film <em>Ko to tamo peva</em> dobio je &bdquo;Čaplinovu nagradu&ldquo; u Veveju, itd. Film <em>Ko to tamo peva</em> po njegovom scenariju proglašen je za najbolji film jugoslovenske kinematografije nastao od 1945&ndash;1995. Filmski sajt IMDb je proglasio film <em>Podzemlje &ndash; Underground</em> za 223. od trista najboljih filmova svih vremena.<br /> <br /> <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> izveden je u Grčkom nacionalnom teatru u Atini u februaru 1995. godine kao prvi ikad izveden srpski komad u Grčkoj. <em>Profesionalac </em>je igran u preko 40 inostranih pozorišta, pa i u prestižnom pariskom Theatre de la Ville u januaru 2004. godine, a 1995. je izveden u Njujorku (Off-Broadway). Između ostalog, izveden je u Teheranu na persijskom, u Španiji na galisijskom (galego) jeziku, u Barseloni na katalonskom, u Jerusalimu na hebrejskom, a u Turskoj se od 2012. godine igra svake sezone. Komad <em>Lari Tompson &ndash; tragedija jedne mladosti</em> izveden je 1998. na njujorškom festivalu i kao najbolja predstava festivala prikazan je u zgradi OUN za ambasadore u UN. Ta drama je u januaru 2005. godine imala premijeru i na Novom Zelandu. <em>Balkanski špijun</em> izveden je u Tokiju 2014. Drama <em>Maratonci trče počasni krug</em> izvođena je u Zagrebu, kao mjuzikl u Beogradu, kao opera u Austriji i Italiji, i kao opereta u Nemačkoj. <em>Doktor šuster</em> je izveden u Trstu i Tirani.<br /> <br /> Samo u beogradskim profesionalnim pozorištima odigrano je preko 4.000 predstava Kovačevićevih drama, koje je gledalo preko 2 miliona gledalaca. Njegove drame igrane su u preko 286 inostranih pozorišta i prevođene na nemački, engleski, francuski, talijanski, ruski, češki, slovački, grčki, poljski, makedonski, švedski, finski, mađarski, rumunski, bugarski, kineski, slovenački, turski, katalonski, španski, katalonski, galisijski, portugalski, persijski, japanski i hebrejski.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Momčilo Petrović

Momčilo Petrović

<p style="text-align: justify"><p class="MsoNormal">Momčilo Petrović (1959) novinar, dobitnik brojnih priznanja za reportaže objavljivane u dnevnim i nedeljnim listovima. Autor knjige intervjua&nbsp;<em>Pitao sam Albance šta žele&hellip; a oni su rekli: republiku, ako može</em>&nbsp;(1996), zbirke priča&nbsp;<em>Bensedinska godina</em>&nbsp;(2003), romansirane biografije&nbsp;<em>Gavrilo Princip, jedna besmrtna mladost</em>&nbsp;(2014). Objavio je i knjigu o slavskim običajima i svecima poštovanim u Srbiji&nbsp;<em>Koju slavu slaviš</em>&nbsp;(2020), kao i knjige priča <em>Zanimljiva istorija Srba u 147 priča</em> (2021), <em>Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba </em>(2022), <em>Srce crnog goluba</em> (2023).&nbsp;</p> Foto: Dado Đilas</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x