Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Uskoro će se u prodaji naći 12. izdanje knjige „Preko pragavladike Grigorija. Melanholičnom zbirkom priča vladika nesumnjivo ulazi u red darovitih pisaca, koji svojom prozom nastavlja najbolju tradiciju pripovedača na srpskom jeziku, od Petra Kočića do Zuke Džumhura, Ive Andrića ili Meše Selimovića. Posle dve duže novele, „Lazar“ i „Priča o starom kralju“, objavljene pre više godina, pisac se u ovoj zbirci okreće sudbinama malih ljudi u svom hercegovačkom podneblju s kraja burnog XX veka.

Deveto izdanje doživeće knjiga „Beograd kroz ključaonice 100 kućaNenada Novaka Stefanovića.  Autor nas vodi u nesvakidašnje razgledanje srpske prestonice. Kroz istoriju sto beogradskih zdanja autor daje panoramu grada na ušću dveju reka, raskrsnici Istoka i Zapada. U ovom jedinstvenom vodiču saznaćete malo poznate činjenice o građevinama pored kojih svakodnevno prolazite, kao i brojne kuriozitete koji će oplemeniti naš pogled na grad. Šetnja kroz Beograd postaće nam nezaboravno iskustvo.

Na knjižarskim policama uskoro će se pojaviti 5. izdanje „S one bande moje goreJasenke Lalović. Ovo je pronicljiva, nadasve iskrena i realna priča o ženi čija sudbina je čvrsto određena krševitim, jalovim prostorom, u kome je svako vreme nevreme. Ovo je takođe priča o ženama koje nemaju pravo na izbor, poput muškaraca pored kojih stasavaju i koje nesebično grade do njihove pozicije stamenih junaka, dobrih domaćina, pouzdanih sinova… Međutim, ovo nikako nije priča o njihovoj pokornosti u kojoj se gubi njihovo biće. One su darivane snagom da sve što im donese sudbina, iznesu do kraja.

Dizgramova knjiga „Sebi duguješ sve“ doživeće 2. izdanje. Kroz svoje jednostavne poruke i zrele misli Dizgram vešto oslikava nes(p)retni svet koji se već drugo tetura na kolenima površnosti, onaj u kojima su strast, sreća i čista ljudska emocija nasilno iščupane iz srca ljubavi. To nisu knjige saveta ili pametovanja, već razmena iskustava, a uistinu prava prilika da svaki čovek razmisli i suoči se sa samim sobom.

Uskoro će biti štampano 2. izdanje „Bečkog romanaDragana Velikića, maestralna slika portreta evropskog ustrojstva, pravosudnog sistema u kojem postoje privilegije za jedne i slepe ulice za druge. Kako pojedinac može da se odbrani u takvim okolnostima, na koju meru je sveden ljudski život kada se neočekivan splet uticaja, moći i ćiftinstva udruže protiv njega – pitanja su filigranski utkana u nijansiran portret porodičnih odnosa koji se čita kao najuzbudljivija krimi priča.

Od autora hit naslova „Himerina krv“ očekuju nas intrigantni zapleti, neočekivani obrti i besprekorno vođeni likovi, u šest pripovedaka zbirke „Osvetnici i klevetnici“ koje povezuje nesrećni društveno-istorijski kontekst. Osveta nagoni junake da se obračunaju s nepravdom, koju predstavljaju turske age, ustaše, zelenaši, članovi žirija književne nagrade... Književni junaci Slaviše Pavlovića najpre su strpljivi nesrećnici, koji iščekuju pravdu, a kada shvate da je sistem zakazao, onda su prinuđeni da postanu sudije  Na putu ka pravdi vrebaju ih zamke greha. U štampi je drugo izdanje.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dizgram

Dizgram

<p style="text-align: justify">Dizgram je čovek sveta, zaljubljen u svet i ljude, more, zalaske sunca i jednostavne trenutke. Iskustva je skupljao u 75 zemalja koje je obišao.<br /> <br /> Bavio se ljudima kroz novinarstvo na početku karijere, kao RTV voditelj, a kasnije se posvetio dizajnu, predavanju na univerzitetu, komunikacijama i pisanju za mnoge medije iz Danske, Engleske i regiona.<br /> <br /> Autor je knjiga:<em> Sebi duguješ sve</em>, <em>Ovaj put biram sebe</em> i <em>Smij se u inat svemu</em> &ndash; od koje je sve počelo.<br /> <br /> Iskustva o ljudima sticao i kroz mnogobrojne seminare o psihologiji, terapeutskom radu, odnosima, radu na sebi.<br /> <br /> Dizgram je rođen u Sarajevu, a od 2000. godine živi u Danskoj.</p>

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Slika Jasenka Lalović

Jasenka Lalović

<p style="text-align: justify">Jasenka Lalović je Paštrovka, rođena u Baru jednog juskog dana 1965. godine. Stasavala u Buljarici, pored mora i zauvek ostala zaljubljenik njegovog mirisa i plavih širina. Osnovnu školu zvršila je u Petrovcu, pohađala gimnaziju u Baru, potom je upisala studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Oduvek se bavila pisanjem, ali se tek u pedesetim godinama osmelila da objavi svoj prvi roman. Radila je na Radio-televiziji Srbije. Majka Kristine, Luke i Teodore. Ponosna tetka Dorotee. Udata, živi i radi u Beogradu. <em>S one bande moje gore</em> je njen prvi roman, kojim je započela pisanje trilogije <em>Brda od pelina</em>.<br /> <br /> Foto: privatna arhiva</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Slika Slaviša Pavlović

Slaviša Pavlović

<p style="text-align: justify">Rođen je 1982. godine u Ljuboviji.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Zavet </em>(2010), <em>Nema šanse da ne uspem</em> (2012), <em>Zavet heroja</em> (2014), <em>Apisov apostol</em> (2016), <em>Himerina krv: roman o Dučiću</em> (2020) i istorijsko-dokumentarnu knjigu <em>Ratnici Crne ruke</em> (2017).<br /> <br /> Prevođen je na ruski jezik. Njegov roman <em>Zavet heroja</em>, objavljen povodom obeležavanja stogodišnjice početka Velikog rata u Rusiji bio je dva meseca na top-listi bestseler romana u Moskvi. <br /> <br /> Na poziv Ruskog istorijskog društva i Asocijacije &bdquo;Francusko-ruski dijalog&ldquo; govorio je na više međunarodnih naučno-istorijskih skupova posvećenih Prvom svetskom ratu. <br /> <br /> Godinama se bavio novinarstvom. Bio je glavni i odgovorni urednik mesečnika <em>ReStart</em>, izvršni urednik magazina <em>Sofija</em>, a pisao je za <em>Srpski glas</em> iz Melburna, ruski portal <em>Jugoslovo</em>, francusku mrežu <em>Volter</em>, <em>Vodič za život</em>... Bio je autor i voditelj nekoliko televizijskih emisija (<em>Klub književnika</em>, <em>TV Skupština</em>, <em>Na raskršću</em>, <em>Arena</em>). <br /> <br /> Aktivan je sportista. Bio je fudbalski sudija, a i dan-danas aktivno trenira fudbal i boks.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

<p style="text-align: justify">Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac.<br /> <br /> Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa.<br /> <br /> Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke.&nbsp;Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog.<br /> <br /> Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen.<br /> <br /> U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija <em>Biti sa drugim</em> (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se &bdquo;zlatna nit&ldquo; uklopi a ne tek pronađe. U knjizi <em>Gledajmo se u oči</em> (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča <em>Preko praga</em> (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela &ndash; u roman <em>Nebeska dvorišta</em> (2022).<br /> <br /> Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x