Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći nova izdanja sva tri romana iz trilogije „Bajka nad bajkama“ Nenada Gajića. Prvi deo „Senka u tami“ doživeće osmo izdanje, drugi deo „Dva cara“ treće, dok će nedavno objavljeni treći deo „Treća noć“ doživeti drugo izdanje. „Bajka nad bajkama“ je velika saga u kojoj se prepliću zagonetke, misterije, borbe i iznenađujući obrti kroz fantastične događaje s neizvesnim ishodom, u svetu koji nastanjuju zadivljujući i neustrašivi junaci velikog srca.
U štampi je sedmo izdanje knjige „Priče o selu“ Ive Andrića. U svim prilikama i vremenima, junaci Andrićevih „Priča o selu“ umeju da budu mudri, lukavi i dovitljivi, hrabri, pravdoljubivi i ponositi, vredni, borbeni i uporni, ponekad skloni zanosima, tvrdoglavi, brzopleti i kratkovidi, ali najviše čvrsto vezani za surovu ali lepu zemlju koja ih hrani i za podneblje gde traju generacije njihovih saplemenika.

Knjiga Mirjane Bobić Mojsilović „Azbuka mog života“, po kojoj se snima serija, doživeće šesto izdanje. To je priča o ljubavi, planovima, razočaranju, rasturanju porodice, usamljenosti i pokušaju da se uhvati krpica sreće, da se izbegne proćerdano vreme među licima i viljuškama. Ali pre svega, ovo je priča o tome kako lako zaboravljamo da imamo čega da se sećamo i kako treba da se sećamo da ne bismo zaboravili ono što je važno.

Šesto izdanje doživeće i roman Nenada Novaka Stefanovića „Ubistvo u Kapetan Mišinoj“.U trouglu između Jekaterinburga, Istanbula i Beograda odvija se radnja ovog romana punog zagonetki. Autor oživljava epohu dvadesetih godina XX veka i prikazuje nam prestonicu Jugoslavije. Islednik sudske policije Krsta Pavlović rešava slučaj ubistva bogate Ruskinje. Pomaže mu profesor sa Policijske akademije, čuveni kriminalista Arčibald Rajs.

Uskoro će se u prodaji naći peto izdanje knjige „Srpske zemlje pre Nemanjića“ Marka Aleksića. To je sveobuhvatna i živopisna priča o počecima srpske istorije. Knjiga se bavi najzamagljenijim i najmanje poznatim razdobljem istorije Srba (od 7. do 10. veka) i predstavlja jedinstven izvor znanja o vremenu koje prethodi slavi Nemanjića i uspostavlja nov pristup u traganju za otkrićima iz trinaest vekova duge istorije Srba.

Ljubavni roman o pisanju ljubavnog romana Mirjane Bobić Mojsilović „Srce moje“ doživeće treće izdanje. Zoran i Milena su pisci. Nekada su se voleli. Sada o toj ljubavi žele da razgovaraju, ali ne mogu. Zato oboje, svako za sebe, pišu o njoj. Da li je njihova želja da ih čitaoci vole veća od jedne obične ljubavi? Da li je pisac mali sujetni bog, da li je pisanje – trijumf osvete ili vid psihoterapije, i šta se desi kada se literatura i stvarnost prepletu na neverovatan način, pročitaćete u ovoj knjizi.

Antiratni roman čija radnja počiva na komediji zabune „Jebo sad hiljadu dinara“ hrvatskog autora Borisa Dežulovića uzburkala je javnost, pa će posle samo tri nedelje od objavljivanja doživeti drugo izdanje. Dok pokušavaju da smisle razrešenje pat-pozicije, dvanaest vojnika prepričavaju dogodovštine iz prošlosti. Na obe strane spominju se ista mesta, isti događaji i ličnosti zbog čega njihov položaj postaje još besmisleniji i apsurdniji.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Boris Dežulović

Boris Dežulović

<p style="text-align: justify">Boris Dežulović rođen je 20. novembra 1964. u Splitu.<br /> <br /> Karijeru u novinarstvu započeo je 1977. kao vlasnik i urednik <em>Đulabija</em>, nedeljnika 7a razreda Osnovne škole &bdquo;Bruno Ivanović&ldquo; u Splitu, i <em>Glasila razredne ćelije</em>, časopisa I27 razreda splitske Srednje škole &bdquo;Ante Jonić&ldquo;, te istraživački novinar <em>Građevinara</em>, lista Srednje građevinske škole &bdquo;Ćiro Gamulin&ldquo;, gde je doživeo prvi susret s cenzurom i zabranu teksta o korupciji u upravi škole. Nakon kraćih izleta u nogomet, veslanje, ragbi, rokenrol, alternativno kazalište, strip, drogu i sitni kriminal, sredinom osamdesetih postaje grafički urednik u splitskoj <em>Omladinskoj iskri</em> i urednik satiričkog priloga <em>Le Spizd</em>. Od 1990. radi kao novinar <em>Nedjeljne Dalmacije</em>, te ratni reporter i komentator <em>Slobodne Dalmacije</em>.<br /> <br /> Od 1988. zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u <em>Nedjeljnoj</em>, odnosno <em>Slobodnoj Dalmaciji</em>, uređuje satirički podlistak <em>Feral Tribune,</em> koji nakon HDZ-ovog preuzimanja splitske novinske kuće 1993. izdvajaju i utemeljuju kao nezavisni satiričko-politički nedeljnik. Krajem 1999. napušta <em>Feral </em>i postaje kolumnista <em>Globusa</em>, te saradnik ostalih izdanja <em>Europa Press Holdinga</em>, odakle odlazi nakon otkazivanja saradnje u <em>Slobodnoj Dalmaciji</em> 2015. godine. Danas radi za <em>Novosti</em>, nedeljnik <em>Srpskog narodnog vijeća</em>.<br /> <br /> Dugogodišnji je redovni kolumnista ljubljanskog <em>Dnevnika</em> i portala N1, te stalni ili povremeni saradnik brojnih hrvatskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. U izboru Hrvatskog novinarskog društva 2004. proglašen je novinarom godine, a 2014. u Londonu je dobio i <em>European Press Award</em> za najbolji novinski komentar.<br /> <br /> Koautor je brojnih proznih zbirki i monografija, i autor scenarija za dokumentarni film Jasmile Žbanić <em>Dnevnik graditelja</em> (2007) o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. S pjesničko-satiričkim kabareom <em>Melodije Bljeska i Oluje</em> zajedno s Predragom Lucićem deset je godina, od 2007. do 2017, nastupao po gradovima i selima bivše Jugoslavije, te sadašnje Švedske, Norveške, Nemačke, Belgije i Luksemburga.<br /> <br /> S Lucićem je 1999. u Biblioteci <em>Feral Tribune</em> uredio i <em>Antologiju suvremene hrvatske gluposti</em>, a objavio je još romane <em>Christkind</em> (2003) &ndash; za koji je dobio nagradu <em>Jutarnjeg lista</em> za najbolje prozno delo godine &ndash; i <em>Jebo sad hiljadu dinara </em>(2005), pesničku zbirku <em>Pjesme iz Lore</em> (2005) i zbirku priča <em>Poglavnikova bakterija</em> (2007), izbore kolumni <em>Ugovor s đavlom </em>(2008), <em>Crveno i crno</em> (2010), <em>Zločin i kazna</em> (2010), <em>Rat i mir</em> (2012) i <em>U potrazi za izgubljenim vremenom</em> (2013), knjigu intervjua <em>Razgovori sa Smojom</em> (2015), te zbirke eseja <em>Diego Armando i sedam patuljaka</em> (2011) i <em>Summa Atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg</em> (2019).<br /> <br /> Knjige, pripovetke, pesme i eseji prevođeni su mu na nemački, italijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.<br /> <br /> Živi i radi u jednom malom ribarskom selu između Trsta i Dubrovnika gde ilegalno peče rakiju, lovi ribu i povremeno zapisuje stvari. <br /> &nbsp;<br /> Foto:&nbsp;Tanja Draškić Savić</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x