Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se pojaviti sedmo izdanje romana „Dušanova kletvaVanje Bulića. Ispred Palate pravde, naslonjena na spomenik caru Dušanu, pronađena je kesa za đubre i u njoj odsečena ruka. Kakvu poruku šalje odsečena ruka čoveka koji je tri puta bio u zatvoru zbog silovanja? Odgovor traži novinar Novak Ivanović, dok policija po nečijem naređenju usporava istragu.

Peto izdanje doživeće roman za decu i mlade Roberta TakaričaDevojčice su obično više“. Ljubica i njene drugarice porasle su u šestom razredu i potpuno drugačije gledaju na dečake. Ali ovo nije samo roman o tome da devojčice ulaze u pubertet pre dečaka, nego i o košarci, o drugarstvu i o… onome šta se desi kad ljubavno pismo napiše – Darko Konj. Ovo je urnebesna i dirljiva priča autora koji odlično poznaje lepotu i probleme odrastanja.

Uskoro će se u prodaji naći drugo izdanje knjiga „Zmajevi, Zmajke i ZmajčadRastislava Durmana, „Ringišpil – jubilarno izdanjeJelene Bačić Alimpić i „Crnci u FirenciVedrane Rudan.

Iz bogate riznice maštanja Rastislav Durman je za knjigu „Zmajevi, Zmajke i Zmajčad“ odabrao i preradio manje poznate bajke u kojima važnu ulogu imaju zmajevi, koji se razlikuju od priče do priče. Iz raznih krajeva i vremena, ove natprirodne sage i danas čitaocu mogu da pokažu značaj prikazivanja sveta u kojem ima magije, odvažnosti i ljubavi.

Kada je pre 14 godina izašao „Ringišpil“, prvi roman Jelene Bačić Alimpić o ljubavi koja je uspela da nadraste život i sudbinu, autorka nije ni slutila da će postati najprodavanija knjiga domaćeg autora u istoriji izdavačke kuće Laguna i da će joj se život promeniti iz korena.

Prikazujući riječku porodicu koja se teško nosi sa egzistencijalnim problemima, Vedrana Rudan je u romanu „Crnci u Firenci“ ispričala priču koja duboko uznemiruje, bez obzira na to što je često praćena smehom. Svi likovi u romanu sami iznose svoju verziju lične i porodične drame.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Rastislav Durman

Rastislav Durman

<p style="text-align: justify">Kao mlad pisac, Rastislav Durman je pretpostavljao da će imati vremena za pisanje u životu ako se zaposli na televiziji. Pošto se ispostavilo da je pretpostavka bila pogrešna, poslednjih četrdesetak godina proveo је kao scenarista, reditelj i producent. Nije radio samo za decu, ali je bio urednik &bdquo;Na metar od zemlje&ldquo; Тrećeg programa TV Novi Sad, sarađivao je na scenariju &bdquo;Lutkomendije&ldquo; i &bdquo;Kolibri šoa&ldquo;, posle snimio jedan TV film za decu u Slovačkoj, napisao četiri lutkarske serije, od kojih dve režirao.<br /> <br /> Ipak stigao nešto i da napiše, pa su mu knjige za decu &bdquo;Zagonetni znak&ldquo; (sa Nevenom Simin, 1987), &bdquo;Njofokle&ldquo; (1989), &bdquo;Verka, zlatna i čarobna&ldquo; (2008), &bdquo;Barbara, Kata i dva čuda jedna&ldquo; (2021). Za decu bar tuce radio-igara i pozorišnu predstavu &bdquo;Umakaženi Zmaj&ldquo; (2004).<br /> Pisao je i za navodno odrasle, uglavnom fantastiku i komedije: dva tuceta radio i TV drama, knjige &bdquo;Svašta od mene&ldquo; (1983) i &bdquo;Božanstvena, rimejk 2016&ldquo; (2016).<br /> <br /> Napisao još stotine kratkih priča od kojih je jedna (&bdquo;Prva pojava prave crve kutije&ldquo;) izašla u tiražu od par miliona primeraka, budući da je bila uključena u antologiju Harija Harisona i Brusa Makalistera &bdquo;There Won&rsquo;t Be War&ldquo; (1991).<br /> <br /> Kada je (bezuspešno) pokušavao da se oslobodi televizije, radio još svašta nešto, tu i tamo.<br /> <br /> Rođen u Senti 1956. Završio osnovne i postdiplomske studije književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Slika Vedrana Rudan

Vedrana Rudan

<p style="text-align: justify">Vedrana Rudan (1949, Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i četiri knjige. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljka TV emisije. Svaki put je dobila otkaz.<br /> <br /> Vedrana Rudan piše na svom blogu rudan.info. Ima preko trista dvadeset četiri hiljade sledbenika, a stranica joj je pogledana preko trideset miliona puta. Misli da je najčitanija osoba u regionu. Živi u Rijeci s mužem i dve mačke.<br /> <br /> U Laguni je objavila knjige <em>Zašto psujem</em>, <em>Muškarac u grlu</em>, <em>Uho, grlo, nož</em>, <em>Dabogda te majka rodila</em>, <em>Kosturi okruga Medison</em>, <em>Život bez krpelja</em>, <em>Ples oko Sunca</em>, <em>Kad je žena kurva / Kad je muškarac peder</em>, <em>Puding od vanilije</em>, <em>Ljubav na posljednji pogled</em>, <em>Doživotna robija</em>, <em>Besplatna dostava</em>, <em>Crnci u Firenci</em> i <em>Umrijeti bez stresa</em>.<br /> <em> </em><em><br /> </em>Foto:&nbsp;© Rino Gropuzzo</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x