Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Uskoro će se u prodaji naći 13. izdanje „KorenaDobrice Ćosića, prvog dobitnika Ninove nagrade. Smeštena u vreme političkih promena i previranja srpskog građanskog društva s kraja 19. i početkom 20. veka, priča prati živote Aćima Katića, čoveka tradicionalnog kova i radikala, i njegovih sinova Vukašina i Đorđa. Ovo je moderan klasik srpske književnosti a piščevo prepoznavanje neuralgičnih tačaka srpskog karaktera i poznavanje njegove psihologije stvorili su bolnu knjigu o srpskim egzistencijalnim korenima 19. veka.

Hajduk u Beogradu“, roman Gradimira Stojkovića, prekretnica u domaćoj književnosti za decu i mlade, doživeće 13. izdanje. Gligorije Pecikoza Hajduk dolazi iz sela u Beograd i polazi u osmi razred. Trudi se da bude prihvaćen i kao izvanredan košarkaš, i kao dobar drug, i kao odličan đak, i kao odgovoran sin. Rastrzan između novih iskustava i osećanja, Hajduk će se nositi sa raznim preprekama i otkriti da postoji sila koja sve može da promeni i uzburka: ljubav.

U štampi je 20. izdanje „Simeonovog pečata“, srpskog „Da Vinčijevog koda“ Vanje Bulića. Ko je i zašto zapalio manastir Hilandar? U potrazi za odgovorom na to pitanje, Novak i Veljko dolaze na Svetu Goru. Ali kada u maslinjaku iznad manastira nađu obešenog lažnog monaha, događaji počinju da se nižu neverovatnom brzinom. Na mestu svakog narednog zločina, pronalaze otisak pečata Svetog Simeona koji je monaško bratstvo Hilandara poklonilo kralju Aleksandru Obrenoviću, a potom mu se izgubio trag u burnim događajima tokom Prvog svetskog rata...

U knjižarama se pojavilo 25. izdanje uzbudljivog romana u formi ispovesti „Poslednje proleće u ParizuJelene Bačić Alimpić. Jedna sasvim obična starost i rutinski novinarski zadatak spojiće sudbine dve nepoznate žene. Marija Kolčak, štićenica sanatorijuma u Tulonu, ispričaće Olgi Lašez, novinarki uglednog pariskog magazina, tragičnu priču svog života. Sudbina emigranata iz carske Rusije, mračni svet špijunaže, odanost ideologiji, laži uhoda, demona prošlosti i patnja gulaga – iznedrile su istinu života jedne starice čija je vera u ljubav bila isto toliko velika kao i njena bol.

Na knjižarskim policama naći će se šesto izdanje „Moja baba zen budistaSiniše Ubovića, roman koji zaokružuje put individualne promene. Važne motivacione poruke prate svako poglavlje i podsetnik su za negovanje svih onih misli i obrazaca ponašanja kojima bi trebalo da stremimo. U priči glavnog junaka Nikole, i kroz njegov odnos sa bakom čija ga životna mudrost obasjava i pokreće na razmišljanje, svi se lako možemo prepoznati. A to i jeste smisao ove knjige.

Pred nama je 6. izdanje „SlužbeGorana Živaljevića, anatomija srpske tajne službe u poslednih 30 godina. „Služba“ Gorana Živaljevića je glas jednog profesionalca protiv satanizacije i politizacije Službe državne bezbednosti Srbije, priznanje njenih slabosti i propusta i verodostojno svedočanstvo o zloupotrebama Službe koje su je često pretvarale u žrtvu. Knjiga koja je pred čitaocima ujedno je i prikaz pojedinih važnih događaja u Srbiji i regionu poslednjih decenija iz ugla jednog „kontroverznog“ obaveštajca.

Izlazi drugo izdanje romana „Ništa nas ne smije iznenaditiAnte Tomića. Autor nas vodi na neverovatno putovanje kroz život mladog splitskog lekara Siniše Siriščevića, koji se 1985. godine zatekao „zaglavljen“ u vojsci, u karauli na albanskoj granici. Kroz ovu priču, koja je istovremeno duhovita i duboko sugestivna, Tomić nas uvodi u svet vojničke dosade i apsurda, ali isto tako i u otkriće neočekivanih avantura i skrivenih strasti.

Na knjižarskim policama naći će se drugo izdanje drugog toma „Romana o LondonuMiloša Crnjanskog. U najkosmopolitskijem romanu u srpskoj književnosti Crnjanski sa fascinantnom uverljivošću oživljava paradoks posleratnog života u metropoli, u kojem iseljenik ima manje nade nego u okolnostima ogoljenog potiranja života. U ratu, smrt je nametnuta, u miru, ona je izbor. Da li je pobednik u borbi za opstanak postao poraženi u borbi za autentičnost?

GladMirjane Bobić Mojsilović doživeće 4. izdanje. „Glad“ je roman o povratku sebi, o svim našim gladima, o čoveku koga svi poznajemo i na koga svi pomalo i ponekad ličimo. A on je oduvek želeo da bude neko drugi. Ovo je priča o beogradskom Getsbiju koji je živeo u iluziji ne samo da će osvojiti Dejzi svoje mladosti već i da veliki novac znači veliku sreću.

S ove bande moje gore“, drugi deo trilogije „Brda od pelina“ Jasenke Lalović, dobiće svoje 2. izdanje. Radnja romana „S ove bande moje gore“ oživljava period nakon Drugog svetskog rata, oslikava vreme obnove i stvaranje jedne nove zemlje i poretka. Pratimo mudre junakinje u novim izazovnim situacijama i upoznajemo čitavu lepezu istinskih heroina odanih porodici i opstanku. Njihove sudbine osvetljavaju svet koji objedinjuje i onu i ovu stranu iste gore. Ovo delo nas podseća ko smo i u koje vrednosti verujemo.

Kastigulja“, treći deo trilogije „Brda od pelina“ Jasenke Lalović, doživeće 3. izdanje, čime se  zaokružuje saga o četiri generacije žena jedne crnogorske porodice. Naslov je veoma intrigantan jer ta reč ne predstavlja samo običnu uvredu već ostaje kao sramni beleg koji se nikako ne može izbrisati. Ovo je priča o ženama koje nemaju pravo na poraz i koje se hvataju ukoštac sa svim što im je dodeljeno na dan kada su se rodile. Ujedno, roman govori i o muškarcima, a kroz prikaz života brojnih likova oslikane su univerzalne životne borbe.

Pred čitalačku publiku pojaviće se drugo izdanje knjige „Ornamenti Srbije – pirotski ćilimMilice Živadinović. U potrazi za objašnjenjem porekla i mogućih značenja ornamenata na pirotskom ćilimu, ova knjiga pruža temeljan uvid u tradiciju ženskog zanata. Retke i pažljivo odabrane fotografije prvi put su sakupljene specijalno za ovo luksuzno izdanje. Lepota, sklad i majstorstvo izrade ćilima danas inspirišu i zadivljuju, a njihova estetika oplemenjuje savremeni enterijer.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ante Tomić

Ante Tomić

<p style="text-align: justify">Ante Tomić (1970, Split) studije filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Objavio je romane <em>Što je muškarac bez brkova</em> (2000, adaptiran za pozorište; snimljen film 2005. u rečiji Hrvoja Hribara), <em>Ništa nas ne smije iznenaditi</em>, (2003, adaptiran za pozorište; snimljen film <em>Karaula</em>, u režiji Rajka Grlića), <em>Ljubav, struja, voda, telefon</em> (2005), <em>Građanin pokorni</em> (Nagrada Kiklop, 2006), <em>Čudo u Poskokovoj Dragi</em> (2009), <em>Punoglavci</em> (2011) i <em>Veličanstveni Poskokovi</em> (2015)&nbsp;i <em>Nada </em>(2024). Objavio je i zbirke priča <em>Zaboravio sam gdje sam parkirao</em> (1997), <em>Veliki šoping</em> (2004) i <em>Pogledaj što je mačka donijela</em> (2019); zbirku drama <em>Krovna udruga i druge drame</em> (2005, u saradnji sa Ivicom Ivaniševićem); kao i publicistička dela <em>Smotra folklora</em> (feljtoni, 2001), <em>Klasa optimist</em> (kolumne, 2004); <em>Dečko koji obećava</em> (kolumne 2009) i <em>Nisam pametan</em> (kolumne 2010). Stalni je kolumnista <em>Jutarnjeg lista</em> i portala <em>Velike priče</em>. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo; za najbolju reportažu.<br /> <br /> Foto: Petar Marković</p>

Slika Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić

<p style="text-align: justify">Dobricа Ćosić (1921&ndash;2014), pisаc, esejistа, političаr, jednа od nаjznаčаjnijih figurа srpske istorije i književnosti druge polovine 20. vekа. U književnost ulаzi 1951. godine sа svojim prvim romаnom Dаleko je sunce, prvim modernim romаnom o jugoslovenskoj revoluciji koji je predstаvljаo kritiku revolucionаrnog terorа. Romаn je preveden nа tridesetаk jezikа, а sаmo u SSSR-u štаmpаn u 1.600.000 primerаkа. Zаtim objаvljuje romаne: <em>Koreni</em> (1954), <em>Deobe</em> (1961), <em>Bаjkа</em> (1965), <em>Vreme smrti</em> (tetrаlogijа, 1972&ndash;79), <em>Vreme zlа</em> &ndash; trilogijа<em> Grešnik</em> (1985), <em>Otpаdnik</em> (1986) i <em>Vernik</em> (1990), <em>Vreme vlаsti I </em>(1996) i <em>Vreme vlasti II</em> (2007). Dobitnik je Ninove nаgrаde dvа putа, zа romаne <em>Koreni</em> i <em>Deobe.</em><br /> <br /> Udruženje književnikа Srbije dodelilo mu je 1986. Nаgrаdu UKS zа izuzetаn znаčаj zа književno stvаrаlаštvo. Povelju Zаdužbine Jаkovа Ignjаtovićа iz Budimpešte dobio je 1989. godine. Njegoševа nаgrаdа uručenа mu je 1990. godine nа Cetinju zа troknjižje<em> Vreme zlа</em>.<br /> <br /> Dvа putа je dobio trаdicionаlnu godišnju nаgrаdu Nаrodne biblioteke Srbije zа nаjčitаniju domаću knjigu (1990. godine zа romаn Vernik i 1996. zа romаn <em>Vreme vlаsti I</em>; inаče, jedаn je od sаmo tri piscа, uz Slobodаnа Selenićа i Ljiljаnu Hаbjаnović Đurović, koji je ovu nаgrаdu dobio više putа). Povodom sedamdesetog rođendаnа dobio je 1991. godine specijаlnu Vukovu nаgrаdu. Junа 1993. dodeljenа mu je književnа nаgrаdа &bdquo;Zlаtni krst knezа Lаzаrа&ldquo;, dok je romаn <em>Vreme vlаsti</em> višestruko nаgrаđivаn (Kočićevo pero 1996, Nаgrаdа &bdquo;Lаzа Kostić&ldquo; 1996, &bdquo;Mešа Selimović&ldquo; 1997, &bdquo;Petаr Kočić&ldquo; 1997, Kočićevа nаgrаdа 1998, nаgrаdа &bdquo;Svetozаr Ćorović&ldquo; 1997, а ugledni švаjcаrski list <em>Nuvo Kotidijen</em> je, nа osnovu аnkete među čitаocimа u toj zemlji, početkom mаjа mesecа 1996. ovаj romаn proglаsio jednim od sedаm nаjboljih evropskih romаnа). Godine 1998. u Kruševаčkom pozorištu uručen mu je &bdquo;Zlаtni krst despotа Stefаnа Lаzаrevićа&ldquo;.<br /> <br /> U Moskvi je mаjа 2010. postаo prvi dobitnik nаgrаde &bdquo;Puškin&ldquo; zа izuzetne zаsluge u književnosti, a u okviru Prvog slovenskog forumа umetnosti &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; predsednik udruženjа pisаcа Rusije Vаlerij Gаničev uručio je Ćosiću i nаgrаdu &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; zа književno stvаrаlаštvo.<br /> <br /> Delа Dobrice Ćosića prevedenа su nа tridesetаk jezikа, а svi romаni prevedeni su nа frаncuski gde su dobili nаjveće pohvаle.&nbsp;</p>

Slika Goran Živaljević

Goran Živaljević

<p style="text-align: justify">Goran Živaljević (Beograd, 1965) završio je Višu školu unutrašnjih poslova u Zemunu i Fakultet bezbednosti u Skoplju. Od 1988. do 2018. radio u RDB MUP-a i Bezbednosno-informativnoj agenciji Srbije na kontraobaveštajnim i obaveštajnim poslovima. Od januara 2003. do marta 2004. obavljao funkciju zamenika direktora BIA. U periodima od 2005. do 2006. i od 2009. do 2017. predstavnik BIA u Makedoniji i Hrvatskoj. Savetnik u Ambasadi Srbije u BIH 2018&ndash;2019. godine.<br /> <br /> Oženjen Oliverom, s kojom ima sinove Aleksandra i Vasilija.<br /> <br /> Živi u Beogradu.</p>

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Jasenka Lalović

Jasenka Lalović

<p style="text-align: justify">Jasenka Lalović je Paštrovka, rođena u Baru jednog juskog dana 1965. godine. Stasavala u Buljarici, pored mora i zauvek ostala zaljubljenik njegovog mirisa i plavih širina. Osnovnu školu zvršila je u Petrovcu, pohađala gimnaziju u Baru, potom je upisala studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Oduvek se bavila pisanjem, ali se tek u pedesetim godinama osmelila da objavi svoj prvi roman. Radila je na Radio-televiziji Srbije. Majka Kristine, Luke i Teodore. Ponosna tetka Dorotee. Udata, živi i radi u Beogradu. <em>S one bande moje gore</em> je njen prvi roman, kojim je započela pisanje trilogije <em>Brda od pelina</em>.<br /> <br /> Foto: privatna arhiva</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Milica Živadinović

Milica Živadinović

<p style="text-align: justify">Milica Živadinović (1975, Beograd) živi i stvara između njena dva grada: Pariza i Beograda od 1999. godine. Diplomirala je na katedri za slikarstvo na Akademiji lepih umetnosti u Versaju, potom doktorirala na Univerzitetu Pariz 8. Doktorski rad pretočen u monografiju Miodrag Mića Popović (1923‒1996) objavljen je 2014. prvo na francuskom jeziku uz pomoć Francuskog nacionalnog centra za knjigu, potom i na srpskom jeziku uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.<br /> Kao likovni umetnik ostvarila je brojne samostalne izložbe u Parizu, Beogradu i širom Srbije, učestvovala na mnogim kolektivnim izložbama širom Evrope. Član je ULUS-a od 2008. godine i francuskog udruženja umetnika (Maison des Artistes).<br /> <br /> Njen trenutni umetnički ciklus obeležavaju stilizovane šare sa čuvenih pirotskih ćilima, transponovane u autentične slike u ulju na platnu, kao i savremeno viđenje tog tradicionalnog motiva u primenjenom stvaralaštvu. Projekat &bdquo;Putujuće šare Srbije&ldquo; objedinjuje njen eklektičan pristup etnologiji, koji kontinuirano neguje i po kojem je prepoznatljiva ‒ intimne priče čudesnih boja i ornamentike, s neobičnim spojem tradicionalnog i modernog. Taj novi život pirotskih ćilima, odnosno njihovih šara koje nose snažnu simboliku, predstavljen je na način koji je dostupan oku i razumevanju posmatrača iz svih krajeva sveta.<br /> <br /> Projekat &bdquo;Kaleidoskop Srbije&ldquo; realizovala je uz podršku Ministarstva kulture i informisanja R. Srbije putem konkursa za sufinansiranje projekata promovisanja kulture i umetnosti Srbije u inostranstvu u digitalnom formatu 2019. godine. Projekat je predstavljen širom sveta posredstvom diplomatsko-konzularne mreže.<br /> <br /> Paralelno s radom na slikarskom platnu, umetnički nakit je usvojila kao svoj novi likovni i primenjeni izraz i 2013. godine stvorila svoju prvu kolekciju nakita i osnovala svoj brend MITSI-PARIS. Inspiraciju za ručno slikani nakit pronalazi u tradicionalnim motivima sa Balkana, posebno u šarama sa pirotskih ćilima, ornamentici na srpskim srednjovekovnim freskama, ali u i kosmičkim fenomenima.<br /> <br /> Milica stvara pod velikim uticajem starih tradicija i kulturnog nasleđa Srbije. Njen poetični univerzum ogleda se u njenim kreacijama, a njena slovenska duša daje im posebnu auru, pozivajući nas na putovanje.</p>

Slika Miloš Crnjanski

Miloš Crnjanski

<p style="text-align: justify">Miloš Crnjanski je rođen 1893. godine u Čongradu, školovao se kod fratara pijarista u Temišvaru, studirao u Rijeci i Beču, završio komparativnu književnost, istoriju i istoriju umetnosti u Beogradu. <br /> <br /> U međuratnom periodu bio je profesor i novinar, istaknuta figura modernističke književnosti, polemičar u nizu raznorodnih pravaca, urednik antikomunistički orijentisanog lista Ideje. Kao niži diplomatski službenik, kao ataše za štampu i dopisnik Centralnog presbiroa, boravio je u Berlinu (1929&ndash;1931, 1935&ndash;1938) i Rimu (1938&ndash;1941). Kao novinar, specijalni dopisnik i reportažni pisac reprezentativnih beogradskih listova Politika i Vreme, izveštavao je iz Španskog građanskog rata i iz skandinavskih zemalja. <br /> <br /> Drugi svetski rat ga je zatekao u Rimu, odakle je &ndash; posle nemačke okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije 1941. godine &ndash; sproveden, poput ostalih diplomatskih službenika, za Madrid i Lisabon. U 1941. godini priključio se emigrantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Budući da je bio novinar izrazito antikomunističke orijentacije, otpušten je iz diplomatske službe 1945. godine. Ostao je u emigraciji, u Londonu, u periodu između 1945. i 1966. godine. Označan kao predratni simpatizer pronemačke politike nije mogao dobiti prikladno zaposlenje &ndash; radio je kao knjigovođa u obućarskoj radnji i prodavac knjiga, ostajući često bez posla i u krajnjoj životnoj oskudici. Tek 1966. godine dozvoljeno mu je da se vrati u Beograd, u kojem je umro 1977. godine. <br /> <br /> Kao romansijer, pesnik, putopisac, dramski pisac, pripovedač, novinar, on je obeležio i istorijsku i književnu pozornicu srpskog jezika. U svojoj životnoj i umetničkoj sudbini spojio je neka od najznačajnijih svojstava srpske i evropske istorije: visoku umetničku vrednost, samotništvo i siromaštvo, apatridsku sudbinu koja je postala evropska sudbina pisca, nepoznatost i privatnost egzistencije kao sadržaj savremenog duhovnog lika. Vrativši se u Beograd, svom lutalaštvu pripojio je povratak u zavičaj. I premda nikada nije u javnoj svesti imao onaj značaj i ono mesto koje je zasluživao kako po osećajnosti i duhovnosti svojih dela tako i po savršenstvu njihovog umetničkog izraza, Miloš Crnjanski ostaje najveći srpski pisac u dvadesetom veku.&nbsp;</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Siniša Ubović

Siniša Ubović

<p>Siniša Ubović je rođen 1973. godine u Zemunu. Pre nego što je stupio u oblast ličnog razvoja, javnosti je bio poznat po svojoj glumačkoj karijeri, u kojoj je ostvario desetine pozorišnih, televizijskih i filmskih uloga i za glumački rad je u više navrata nagrađivan. Poseban utisak na publiku ostavila je njegova izuzetna uloga Marka Koraća u seriji <em>Miris kiše na Balkanu</em>.<br /> <br /> Sinišino zanimanje za oblast ličnog razvoja počelo je 2009. godine i od tada ne prestaje da se edukuje i usavršava. Prvi je regionalni licencirani trener programa <em>Heal Your Life</em>, baziranog na metodologiji Lujze Hej, i jedan od dvanaest trenera u celom svetu koji poseduju licencu za obučavanje budućih trenera ovog programa.<br /> <br /> Na polju ličnog razvoja i motivacije imao je priliku da uči od najvećih učitelja današnjice, kao što su Lujza Hej, Vejn Dajer, Šeril Ričardson, Merijen Vilijamson, Brendon Burčard, Rid Trejsi, Brus Lipton, Karolina Mis, Greg Brejden.<br /> <br /> Autor je inspirativnih i motivacionih bestselera: <em>Put promene... i neće biti kraja čudesima</em>, <em>Afirmacije za put promene</em>, <em>100% JA</em>, <em>Dnevnik promene</em>, <em>Meditacija za početnike</em>, <em>Jači od bola</em>, kao i jednog od najinspirativnijih romana na ovim prostorima <em>Moja baba zen budista</em>. <br /> <br /> Kreator je jedinstvenog sveobuhvatnog motivacionog koncepta <em>Total Motivation</em> i jednom godišnje u Beogradu organizuje dvodnevni spektakularni motivacioni trening istog naziva koji je kreirao po ugledu na najbolje svetske događaje ovog tipa i kojima prisustvuje po nekoliko stotina učesnika iz celog regiona ali i iz celog sveta. <br /> <br /> Siniša živi u Beogradu, gde vodi izuzetno posećena motivaciona predavanja, treninge i edukacije, i često gostuje kao predavač i trener, kako u regionu tako i u mnogim gradovima Evrope i Amerike.<br /> <br /> Poslednjih nekoliko godina aktivno se bavi trčanjem koje mu pruža neverovatan osećaj slobode, radosti i povezanosti sa svojim unutrašnjim bićem. Upravo tokom trčanja, kako kaže, dobio je inspiraciju da stvori neke od svojih najboljih programa i knjiga. U svojim nogama ima veliki broj istrčanih polumaratona i maratona. <br /> <br /> Ako želite da prisustvujete nekom Sinišinom predavanju ili da budete polaznik njegovih radionica, treninga ili profesionalnih edukacija posetite njegove sajtove: www.sinisaubovic.com i www.totalmotivation.rs.<br /> <br /> Ukoliko želite da budete na dnevnom ili nedeljnom nivou inspirisani Sinišinim radom možete se prijaviti na <em>YouTube</em> kanal Siniše Ubovića ili se povezati sa njim preko njegovih oficijelnih društvenih mreža na <em>Facebooku</em> ili <em>Instagramu</em> koje on lično vodi i uređuje.</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x