Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Uskoro će se u prodaji naći peto izdanje „Zanimljivog bukvara“ Bojana Ljubenovića. U ovom neobičnom bukvaru odrasli će moći mališane da upoznaju sa ćiriličnim slovima, da ih nauče da pišu, pronaći će i zabavne pesmice i aforizme, pojmove i događaje iz naše prošlosti, kao i znamenite ličnosti iz naše kulture.

Na knjižarskim policama uskoro će se naći drugo izdanje knjige „Kad su veliki pisci bili deca“ Zorana Milekića. Na ovim zabavnim stranicama naši mladi čitaoci saznaće kakva su detinjstva imali naši pisci i kako su se rane godine odrazile na njihovo sazrevanje i karijeru.

Drugo izdanje doživeće „S one bande moje gore“ Jasenke Lalović. Ovo je priča o ženama koje nemaju pravo na izbor, poput muškaraca pored kojih stasavaju i koje nesebično grade do njihove pozicije stamenih junaka, dobrih domaćina, pouzdanih sinova… Međutim, ovo nikako nije priča o njihovoj pokornosti u kojoj se gubi njihovo biće. One su darivane snagom da sve što im donese sudbina, iznesu do kraja.

U knjižare stiže drugo izdanje „Cuker Laze“ Živojina Petrovića. Iako ga je rođeni stric, Josif J. Kurtović, jedan od najbogatijih Srba tog doba, izbrisao iz testamenta, na kraju, kako to najčešće biva kada život režira i piše romane, celokupno nasledstvo slilo se baš njemu u ruke – jedinom izopštenom iz stričevog zaveštanja – Mihailu Kurtoviću zvanom Cuker Laza! Ova knjiga otkriva brojne interesantne detalje iz života ovog neobičnog i danas skoro sasvim zaboravljenog ekscentrika koji je ostavio dubok trag u istoriji svoga grada, ali i zemlje čija je štampa nadugačko i naširoko pisala o njemu.

Očekujemo treće izdanje „Urnebesne istorije“ Igora Kolarova. Iz ove jedinstvene zbirke anegdota naučićete najvažniju lekciju: da su iskusni političari, veliki umetnici, značajni naučnici i drugi mudri ljudi bili i duhoviti i luckasti, te da su mnogi događaji u prošlosti bili zabavni, pa čak i smešni.

Drugo izdanje doživeće „Dok svetac bdi“ Ljiljane Šarac. Sudbine Paunovića i Vasiljevića, dve familije koje generacijama žive kao prve komšije, neraskidivo su isprepletane. Njihovi jedinci Milenko i Sreten rastu jedan uz drugog, deleći dobro i zlo, dok naposletku ne izmešaju i krv pobratimivši se. Naizgled čvrsto i neraskidivo prijateljstvo u jednom trenutku biva zauvek narušeno. Proslava Svetog Nikole tradicionalno okuplja goste u kući Paunovića, ali iznenada otvara zabranjene teme i dira u nezaceljene i bolne rane.

U štampi je treće izdanje „Imenika klasične starine“ Vladete Jankovića. Leksikon poput „Imenika klasične starine“ nikada ne može izgubiti na svežini jer su njegovi junaci i njihove priče utkani u istoriju svetske kulturne i umetničke baštine, a može se reći – i u naš svakodnevni život. Od Afrodite i Aristotela, preko Cezara i Karijatida, do Safo, Vergilija i Zevsa, u blizu hiljadu odrednica, pred nama se otvara čudesan i neodoljiv svet antičkih legendi, umetničkih i naučnih dostignuća, običaja i verovanja Starih Grka i Rimljana, epoha koju s razlogom smatramo zorom čovečanstva i temeljem zapadne civilizacije
.
Štampano je četvrto izdanje „Tajne dedinog kofera“ Bojana Ljubenovića. Kad osnovac Ognjen sazna da leto neće provesti s roditeljima na moru već u očevom rodnom selu Jabukovu daleko od Beograda, potpuno je uveren da će to biti njegov najgori raspust u životu. Međutim, potpuno neočekivano, spas stiže od naizgled običnih sitnica iz dedinog starog kofera, koji krije mnoge neverovatne tajne.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Igor Kolarov

Igor Kolarov

<p style="text-align: justify">Igor Kolarov (1973&ndash;2017) jedan je od najznačajnijih domaćih pisaca za decu i mlade. Objavio je knjige za decu: <em>Hionijine priče</em> (pesme i priče, 2000); <em>Agi i Ema</em> (roman, 2002, nagrada "Politikin Zabavnik"); <em>Priče o skoro svemu</em> (priče, 2005, nagrada "Neven"), <em>Kuća hiljadu maski</em> (roman, 2006; nagrada "Politikin Zabavnik", nagrada "Sima Cucić", nagrada "Mali Princ" za najbolju dečju knjigu u regionu) i druge. Pored navedenih, dobio je i nagradu Zmajevih dečjih igara (2006) za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za mlade, kao i Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (2009) za stvaralački doprinos u širenju kulture.&nbsp;</p>

Slika Jasenka Lalović

Jasenka Lalović

<p style="text-align: justify">Jasenka Lalović je Paštrovka, rođena u Baru jednog juskog dana 1965. godine. Stasavala u Buljarici, pored mora i zauvek ostala zaljubljenik njegovog mirisa i plavih širina. Osnovnu školu zvršila je u Petrovcu, pohađala gimnaziju u Baru, potom je upisala studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Oduvek se bavila pisanjem, ali se tek u pedesetim godinama osmelila da objavi svoj prvi roman. Radila je na Radio-televiziji Srbije. Majka Kristine, Luke i Teodore. Ponosna tetka Dorotee. Udata, živi i radi u Beogradu. <em>S one bande moje gore</em> je njen prvi roman, kojim je započela pisanje trilogije <em>Brda od pelina</em>.<br /> <br /> Foto: privatna arhiva</p>

Slika Ljiljana Šarac

Ljiljana Šarac

<p style="text-align: justify">Ljiljana Šarac (devojačko Lazić) rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću <em>Lasta</em> kao novinar, urednik <em>Revije Lasta</em> i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika u Osnovnoj školi &bdquo;Stefan Dečanski&ldquo; u Beogradu. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je &bdquo;Smederevskog Orfeja&ldquo;. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama <em>Lutka učaurene duše</em> 1997. godine. Do sada je objavila četiri istorijska (<em>Opet sam te sanjao</em>, <em>Gde sam to pogrešila</em>, <em>Zid tajni</em> i <em>Zlatna žila</em>) i dva ljubavna romana (<em>Starija </em>i <em>Stariji</em>). Dobitnica je prestižne nagrade Beogradski pobednik (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije. Udata je i majka dvojice sinova.<br /> <br /> Instagram: saracljiljana_pisac<br /> Fejsbuk stranica: https://www.facebook.com/ljiljanasaracpisac/<br /> Web sajt: www.ljiljanasarac.com<br /> Email: ljiljanasarac@gmail.com<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vladimir Šporčić</p>

Slika Vladeta Janković

Vladeta Janković

<p style="text-align: justify">Vladeta Janković je rođen 1940. u Beogradu, gde živi i radi. Završio je Klasičnu gimnaziju i Odsek za opštu književnost sa teorijom književnosti beogradskog Filološkog fakulteta, na kojem je zatim prešao put od asistenta-pripravnika do redovnog profesora antičke književnosti i uporedne istorije drame.<br /> <br /> Objavljivao je oglede, studije, književnu i pozorišnu kritiku.<br /> <br /> Objavio je knjige: <em>Poetska funkcija kovanica Laze Kostića</em>, Beograd 1969; <em>Menandrovi likovi i evropska drama</em>, Beograd 1978;<em> Terencije: Komedije</em> (prevod, komentar, predgovor), Beograd 1978; <em>&bdquo;Petrijin venac&ldquo; Dragoslava Mihailovića</em>, Beograd 1985;<em> Nasmejana životinja &ndash; o antičkoj komediji</em>, Novi Sad 1987; <em>Hrosvita: Drame</em> (prevod, komentar i predgovor), Zagreb 1988; <em>Imenik klasične starine</em>, Beograd 1992; <em>Beočug</em>, Beograd 2011.<br /> <br /> Kao ambasador Jugoslavije, pa Srbije, predstavljao je zemlju u Velikoj Britaniji, Republici Irskoj, pri Svetoj Stolici i Malteškom viteškom redu.</p>

Slika Živojin Petrović

Živojin Petrović

<p style="text-align: justify">Živojin Žika Petrović rođen je u Beogradu 1969. godine. U ranoj mladosti pokazuje interesovanje za elektroniku i kibernetiku, a već sa 18 godina registruje samostalnu delatnost, kao svoje dopunsko zanimanje, i osniva servis za popravku TV, audio i video tehnike. Osnovao je firmu &bdquo;Processor Commerce&ldquo;, izdavačku kuću &bdquo;GSM Public&ldquo; i prvi srpski časopis namenjen telekomunikacijama &ndash; &bdquo;Mobilni magazin&ldquo;, a zatim i &bdquo;e magazin&ldquo;, izdanje usmereno ka polju savremenih komunikacija, digitalne ekonomije i finansija. Osnivač je prve i jedinstvene u Srbiji, obrazovne i neprofitne TV stanice Srpska naučna televizija, koja je u saradnji sa kompanijom United Media, krajem 2018. godine prerasla u regionalni kanal nauke i umetnosti Brainz TV, čiji je direktor i glavni i odgovorni urednik.</p>

Slika Zoran Milekić

Zoran Milekić

<p style="text-align: justify">Zoran Milekić je rođen u Čačku 1974. Diplomirao je na katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Radi kao profesor istorije. Bio je stručni saradnik na srpskom izdanju vrlo čitane knjige <em>Smešna istorija sveta</em>. Do sada je objavio naučno-popularne knjige za decu o Dositeju Obradoviću i Mihailu Petroviću Alasu. Godine 2018. izašao mu je roman <em>Mali vojnik Velikog rata</em>. Oženjen je i otac dva sina. Živi u Čačku.&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x