Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći šesto izdanje knjige „Slučaj VinčaGorana Milašinovića. Vinča, 15. oktobar 1958. U poslepodnevnim satima oglasio se centralni alarm za detekciju povišenog radioaktivnog zračenja. Grupa mladih naučnika je prilikom izvođenja naučnog eksperimenta osetila miris ozona… Ubrzo će svi oni oboleti od radijacione bolesti, za koju, naizgled, nema leka. Preostaje jedino da se u pariskom Institutu „Kiri“ obave eksperimentalne, humane transplantacije koštane srži, prve u svetu. Naravno, ako se prethodno nađe dovoljno građana Pariza koji bi rizikovali život da pokušaju da pomognu potpunim strancima.

The History of SerbiaČedomira Antića doživeće peto izdanje. Originalna, zanimljiva, poučna knjiga jednog od najuglednijih istoričara mlađe generacije prevedena na engleski jezik. Knjiga „The History of Serbia” kroz 65 poglavlja, priča istoriju naroda i teritorije na kojoj se nalazi sadašnja Srbija. Autor nam daje prikaz najznačajnijih dešavanja od neolita do današnjih dana.

Uskoro će se u prodaji naći šesto izdanje „Dnevnika srpske domaćiceMirjane Bobić Mojsilović, koji predstavlja svojevrsnu kolektivnu autobiografiju nekoliko generacija: ovo je knjiga za naše roditelje, nas i našu decu – romantično, duhovito i potresno svedočenje glavne junakinje Anđelke o srećnom detinjstvu u Titovoj Jugoslaviji, zbunjenoj mladosti osamdesetih, otkrivanju političkih strasti devedesetih i bolnom trežnjenju posle bombardovanja.

Knjiga „KomoSrđana Valjarevića doživeće 6. izdanje. Iz stranice u stranicu ove izuzetne kontemplativne proze pripovedač osobenim senzibilitetom uvlači čitaoca u jedinstvenu atmosferu svog boravka na jezeru Komo u podnožju Alpa. Valjarevićeva knjiga autentično je pismo, na granici dnevničkog i autofikcionalnog, ispisana razuđenom rečenicom, gde se, naoko jednostavnim dokumentovanjem običnosti, stvara moćna literatura.

Deveto izdanje doživeće „Oko otokaVanje Bulića – kroz sudbinu čoveka progonjenog avetima Golog otoka, kroz njegov stid i osećaj da mora da iskupi svoje i očeve grehe radeći i prljave poslove za Državu, ulazimo u najdublje i najintimnije košmare, koje bi svi želeli da istisnu iz sećanja, ali su oni neizbrisiv deo naše prošlosti. Ovo je knjiga o generaciji koja nije umela da rastumači zašto su njihovi očevi mislili drugačije i zašto su otišli sa istim idealima sa kojima su zakoračili u život.

U štampi je deseto izdanje „Ja sam Akiko“, nadahnuta, poetska knjiga za decu i mlade Stefana Tićmija. Opojan kao stihovi Mike Antića, bajkovito mudar poput „Malog Princa“, duhovit i topao kao tekstovi Igora Kolarova – roman „Ja sam Akiko“ ulazi u niz ostvarenja koja će decenijama biti naši sagovornici.

Sazvežđe svitacaMirjane Bobić Mojsilović doživeće 4. izdanje. Životne priče šestoro junaka ovog romana ispreplešće se i zauvek promeniti za sedamdeset dva sudbonosna sata. Primorani da pogledaju životu u oči, moraće ili da ga prigrle ili da zauvek ostanu osujećeni u svojim težnjama. „Sazvežđe svitaca“ je zbirka melanholije, nade i burnih osećanja, koja će vas zagrliti čvrsto i neće vas puštati dok vam ne izmami suzu, nostalgiju, tugu, širok osmeh i uzdah olakšanja. Mirjana Bobić Mojsilović nikada ranije nije pisala ovako bogatim potezima pera.

U knjižarama će se uskoro naći osmo izdanje knjige „EstorilDejana Tiago-Stankovića. Smešten u luksuzni hotel Palasio u mondenskom letovalištu Estoril nedaleko od Lisabona, koji je tokom Drugog svetskog rata, usled portugalske neutralnosti, bio stecište mutnih radnji obaveštajnih službi zaraćenih strana, ali i izbeglica iz svih krajeva Evrope, „Estoril“ je divan i potresan roman o egzilu, podeljenoj lojalnosti, strahu i preživljavanju. Gosti hotela su špijuni, pali kraljevi, pisci, nacisti, američke diplomate i Jevreji bez državljanstva, a portugalska tajna policija pažljivo nadzire posetioce, trudeći se da niko ne ugrozi neutralnost njihove zemlje.

Štampano je sedmo izdanje „Zanimljive istorije Srba u 147 pričaMomčila Petrovića. Kratke i upečatljive priče iz ovog svojevrsnog istorijskog zabavnika dopašće se čitaocima različitih generacija i sigurno će iznenaditi nepoznatim detaljima i interesantnim činjenicama mnoge koji smatraju da dobro poznaju nacionalnu istoriju, književnost i društveno-političke prilike.

U knjižarama možete pronaći drugo izdanje „Lova na steniceDragoslava Mihailovića, zbirku autobiografskih pripovedaka  u celini posvećenoj sudbinama „ibeovaca“, stradalnika koji su na svojoj koži osetili posleratnu strahovladu Titovog režima u vreme sukoba sa Staljinom, nedužnih žrtava visokih političkih igara i surovog partijskog aparata, oličenog u zatvorskim batinašima i golootočkoj golgoti. Likovi i sudbine tih stradalnika, zajedno sa likovima njihovih krvnika, kao i apsurdne okolnosti pod kojima su hapšeni a decenijama posle odslužene kazne praćeni i proganjani, čine ovu zbirku jedinstvenim književnim svedočanstvom.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Čedomir Antić

Čedomir Antić

<p style="text-align: justify">Čedomir Antić (1974, Beograd) vanredni je profesor na Odeljenju istorije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Objavio je dvadeset naučnih monografija i knjiga, te četrdeset pet radova u naučnim časopisima. Među njegovim knjigama su i <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia</em> (2006), <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>Neizabrana saveznica: Velika Britanija i Srbija u Prvom svetskom ratu</em> (2012), <em>Uvod u istorijske studije</em> (2017). Autor je istorijske sinteze <em>Istorija Republike Srpske</em>, objavljene u tri izdanja 2015. i 2016. godine. Njegova sinteza srpske istorije<em> Kratka istorije Srbije</em>, koja je prerasla u <em>Srpsku istoriju</em>, objavljena je u deset izdanja na srpskom, slovenačkom i engleskom jeziku (<em>The History of Serbia</em>, Laguna 2018, 2019, 2020). Autor je jednog od najtiražnijih udžbenika istorije &ndash;<em> Istorija 7</em> za osnovnu školu (koji se objavljuje od 2012. godine). Dobitnik je nagrade Severnoameričkog udruženja za srpske studije (NAASS) za 2006. godinu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Čedomir Antić was born in Belgrade in 1974 and has graduated from the Department of History at the Faculty of Philosophy in Belgrade (1999). He holds an MA degree in Contemporary History from the University of Bristol (2002) as well as an MA degree in Modern History of Serbia (2003) from the University of Belgrade (2003). In 2008 he was awarded his PhD in History from the University of Belgrade after having submitted his thesis titled <em>Great Britain and Serbia during the Great War</em>. He specializes in British-Serbian relations in the 19th and 20th century.<br /> <br /> He has published 19 books, including <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia </em>(2006) and <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>The Unchosen Ally: Great Britain and Serbia in the great War</em> (in Serbian, 2012), <em>The History of the Republic of Srpska</em> (2015) and <em>An Introduction to Historical Studies</em> (in Serbian 2017). He is the 2006 laureate of the prize awarded by the North American Society for Serbian Studies (NASSS).<br /> <br /> Čedomir Antić is employed as a teacher at the History Department of the Faculty of Philosophy in Belgrade.<br /> <br /> He lives in Belgrade.</p>

Slika Dejan Tiago-Stanković

Dejan Tiago-Stanković

<p style="text-align: justify">Rođen je u Beogradu 1965, gde je živeo dok nije diplomirao arhitekturu kojom se potom nikada nije bavio. Čim je okončao školu, iz puke radoznalosti i želje da upozna svet odselio se u inostranstvo, gde nije nameravao dugo da ostane, ali okolnosti su odlučile da bude drugačije. U Londonu je živeo do 1995, kada se, umesto da se vrati kući u Beograd, preselio u Portugal. Živeo je u Lisabonu.<br /> <br /> Spisateljski zanat naučio je od najboljih, prevodeći književna dela. Tokom godina objavio je nekoliko prevoda, ali kako je sam voleo da kaže samo najznačajnijih pisaca, kako portugalskih na srpski tako srpskih na portugalski. Posebno se ponosio prevodima Saramaga, Ive Andrića i Dragoslava Mihailovića. Potom je počeo da piše i na srpskom i na portugalskom. Sa objavljivanjem sopstvenih dela počeo je kasno u životu, tek u svojim četrdesetima. Objavio je roman<em> Estoril</em>, koji je preveden na velike svetske jezike i nagrađen u Srbiji i Velikoj Britaniji, a u Portugalu je, na šta je Tiago osobito bio ponosan, <em>Estoril</em> ušao u školsku lektiru. Drugi roman <em>Zamalek</em>,<em> roman o kismetu</em>, objavljen u Laguni, dobio je Nagradu Evropske unije za književnost 2020. U septembru 2022. izašao je i njegov roman o Lisabonu <em>Odakle</em> <em>sam bila više nisam</em>. Preminuo je u Lisabonu krajem iste godine.<br /> <br /> Foto: Dušan Todorović</p>

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

<p style="text-align: justify">Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. <br /> <br /> Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom &bdquo;Pismo&ldquo;, objavljuje krajem 1957. u <em>Ježevom kalendaru</em>. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu <em>Letopis Matice srpske</em>. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom <em>Frede, laku noć</em>, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u <em>Letopisu</em>, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman <em>Kad su cvetale tikve</em>. Treća knjiga, <em>Petrijin venac</em>, izdata 1975. godine, osvojila je &bdquo;Andrićevu nagradu&ldquo;. Roman <em>Čizmaši</em> objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. <br /> <br /> Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu <em>Kad su cvetale tikve</em>, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar &ndash; obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. <br /> <br /> Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova <em>Goli otok</em> (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine).<br /> <br /> Objavio je još publicistička dela i naučne studije <em>Kratka istorija satiranja</em> (1999),<em> Crveno i plavo</em> (2001), <em>Vreme za povratak</em> (2006), <em>Majstorsko pismo</em> (2007), kao i drame<em> Kad su cvetale tikve</em>, <em>Protuve piju čaj</em>, <em>Skupljač</em> i <em>Uvođenje u posao</em>.&nbsp;U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam.<br /> <br /> Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. &bdquo;Laguna&ldquo; je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka <em>Preživljavanje</em>, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine.<br /> <br /> Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.</p>

Slika Goran Milašinović

Goran Milašinović

<p style="text-align: justify">Goran Milašinović (1958, Đakovo) do sada je objavio zbirku pesama <em>Neistraženi bolovi </em>(1989), zajedno sa Živojinom Pavlovićem epistoralni roman <em>Voltin luk </em>(1996), zbirku priča <em>Lekari </em>(2015) i romane: <em>Heraklov greh </em>(1999), <em>Posmatrač mora</em> (2001), <em>Camera obscura</em> (2003), <em>Apsint </em>(2005), <em>Maske Sofije de Montenj</em> (2007), <em>Trougao, kvadrat</em> (2009), <em>Rascepi </em>(2011) i <em>Slučaj Vinča</em> (2017), koji će doživeti filmsku adaptaciju.<br /> <br /> Objavio je i knjigu razgovora sa Milošem Jevtićem <em>Dva srca</em> (2013) u ediciji <em>Razgovori Miloša Jevtića</em>. Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Predrag Mitić</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Momčilo Petrović

Momčilo Petrović

<p style="text-align: justify"><p class="MsoNormal">Momčilo Petrović (1959) novinar, dobitnik brojnih priznanja za reportaže objavljivane u dnevnim i nedeljnim listovima. Autor knjige intervjua&nbsp;<em>Pitao sam Albance šta žele&hellip; a oni su rekli: republiku, ako može</em>&nbsp;(1996), zbirke priča&nbsp;<em>Bensedinska godina</em>&nbsp;(2003), romansirane biografije&nbsp;<em>Gavrilo Princip, jedna besmrtna mladost</em>&nbsp;(2014). Objavio je i knjigu o slavskim običajima i svecima poštovanim u Srbiji&nbsp;<em>Koju slavu slaviš</em>&nbsp;(2020), kao i knjige priča <em>Zanimljiva istorija Srba u 147 priča</em> (2021), <em>Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba </em>(2022), <em>Srce crnog goluba</em> (2023).&nbsp;</p> Foto: Dado Đilas</p>

Slika Srđan Valjarević

Srđan Valjarević

<p style="text-align: justify">Srđan Valjarević (Beograd, 1967), pisac, piše prozu i poeziju.<br /> <br /> Objavio romane <em>List na korici hleba</em> (1990), <em>Ljudi za stolom</em> (1994), <em>Dnevnik druge zime</em> (2006) i <em>Komo </em>(2007), prozne zapise <em>Zimski dnevnik</em> (1995), troknjižje <em>Fric i Dobrila</em> (2021), <em>Brod koji je zaplovio kroz maglu</em> (2023) i <em>Narator je konačno progovorio</em> (2024), kao i zbirku pesama <em>Džo Frejzer</em> i <em>49 + 24 + 5 pesama</em> (prošireno izdanje, 2024).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na engleski, španski, nemački, francuski, italijanski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenački i kineski jezik.<br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Biljana Jovanović&ldquo; za <em>Dnevnik druge zime</em> 2006; za roman <em>Komo </em>nagrade &bdquo;Kulturkontakt Austria&ldquo; 2006, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; 2006, &bdquo;Gorki list Award&ldquo; 2007. i &bdquo;Prix des lecteurs du Var &ndash; Toulon&ldquo; 2011.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Stefan Tićmi

Stefan Tićmi

<p style="text-align: justify">Stefan Mitić Tićmi rođen je u Leskovcu 1992. godine. Objavio je knjige: <em>U'vatile me lutke</em> (2015), <em>Ja sam Akiko</em> (2018), <em>Kaput od mahovine</em> (2020) i <em>Guguto memeto</em> (2023). Scenarista je četvrte sezone televizijskog serijala <em>Avanture miša Harlampija</em> (2025).<br /> <br /> Zbirka <em>U'vatile me lutke</em> prevedena je i prilagođena osobama sa oštećenim sluhom, dok je roman <em>Ja sam Akiko</em>, prodat u više od 25.000 primeraka, doživeo niz umetničkih adaptacija &ndash; animirani film, mural, grafičku novelu, kao i više pozorišnih predstava koje se izvode u zemlji i regionu. Prema romanu <em>Guguto memeto</em> snimljen je kratki igrani film.<br /> <br /> Njegova dela uvrštena su na prestižnu listu <em>White Ravens</em> Međunarodne omladinske biblioteke u Minhenu. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Leskovca za doprinos kulturi, afirmaciji dečje književnosti i društvenom angažovanju, kao i nagrade Politikinog Zabavnika za najbolju dečju knjigu namenjenu mladima u 2018. godini za roman <em>Ja sam Akiko</em>, i plaketu Dječja knjiga godine na Međunarodnom festivalu Trg od knjige u Herceg Novom.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x