Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih Laguninih autora

Uskoro će se u prodaji naći osmo izdanje knjige „Dugovečnost“ Svetislava Basare. Ovaj roman je nesvakidašnja alegorija o srpskim naravima, današnjim i svagdašnjim. Odvija se kroz razgovor glavnog lika, Nastasijevića, sa svojim zemljakom Maslaćem, koji kao gastarbajteri obavljaju posao hranitelja majmuna u frankfurtskom zoološkom vrtu. Glavni lik je ozlojeđeni kritičar srpskog turbo-naciona, Maslać je zaluđeni srpski patriota; iz sukoba njihovih mišljenja rađa se jedna od najgrotesknijih priča u novijoj srpskoj književnosti.

„The History of Serbia“ Čedomira Antića pruža nam kompletnu istoriju Srba, od neolita do danas. Autor je uspešno odgovorio na izazov pronalaženja ravnoteže između činjenica i širokih slojeva tumačenja. Uz nove pristupe i rezultate uspeo je da uskladi i sva otkrića prethodnih generacija istoričara, koji su se bavili srpskom prošlošću. U štampi je treće izdanje ove knjige.

Treće izdanje doživeće i vodič kroz albume Azre i Džonija Štulića „Između krajnosti. Ivan Ivačković, jedan od naših vodećih rok kritičara, slavi Džonija kao najvećeg generacijskog pesnika i glasnogovornika, ali ne podilazi mitovima i ne pothranjuje zablude stvorene tokom njegovog holandskog egzila. Uz korisne dodatke – osvrt na nastanak Azre i rezime o njenom značaju i trenutnoj Štulićevoj poziciji – „Između krajnosti“ je nezaobilazno štivo za sve kojima su ova grupa i njen frontmen stari znanci, kao i one koji njihovu muziku tek treba da otkriju.

U štampi je i treće izdanje knjige „Nevidljivi lanci“ Momira Bulatovića. Reč je o studiji o svetu finansija pisanoj popularnim jezikom. Momir Bulatović se usudio ne samo da razume već i da pokuša da objasni svet visokih finansija koji je tajan, ali upravlja sudbinama milijardi ljudi. Zato je ova knjiga dragocena svima koji se pitaju: „Šta se to dešava, kuda ide ovaj svet – i kako da finansijski preživim u njemu?“

Tinejdž roman „O ljubavi i drugim moronima“ Danijele Kostić doživeće drugo izdanje. Mila ide u osmi razred, dete je razvedenih roditelja i nedavno je dobila brata koga je neizmerno zavolela. Ona pliva kroz život očiju širom otvorenih i kada prolazi kroz one večite muke, probleme i patnje svih pubertetlija ovog sveta – ljubavne, naravno. A sve će se dodatno zakomplikovati kad upozna jednog maturanta...

Na knjižarskim policama uskoro će se naći drugo izdanje romana „Glad“ Mirjane Bobić Mojsilović. Ovo je roman o svim našim gladima, o čoveku koga svi poznajemo i na koga svi pomalo i ponekad ličimo. A on je oduvek želeo da bude neko drugi. Ovo je priča o beogradskom Getsbiju koji je živeo u iluziji ne samo da će osvojiti Dejzi svoje mladosti već i da veliki novac znači veliku sreću.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Čedomir Antić

Čedomir Antić

<p style="text-align: justify">Čedomir Antić (1974, Beograd) vanredni je profesor na Odeljenju istorije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Objavio je dvadeset naučnih monografija i knjiga, te četrdeset pet radova u naučnim časopisima. Među njegovim knjigama su i <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia</em> (2006), <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>Neizabrana saveznica: Velika Britanija i Srbija u Prvom svetskom ratu</em> (2012), <em>Uvod u istorijske studije</em> (2017). Autor je istorijske sinteze <em>Istorija Republike Srpske</em>, objavljene u tri izdanja 2015. i 2016. godine. Njegova sinteza srpske istorije<em> Kratka istorije Srbije</em>, koja je prerasla u <em>Srpsku istoriju</em>, objavljena je u deset izdanja na srpskom, slovenačkom i engleskom jeziku (<em>The History of Serbia</em>, Laguna 2018, 2019, 2020). Autor je jednog od najtiražnijih udžbenika istorije &ndash;<em> Istorija 7</em> za osnovnu školu (koji se objavljuje od 2012. godine). Dobitnik je nagrade Severnoameričkog udruženja za srpske studije (NAASS) za 2006. godinu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Čedomir Antić was born in Belgrade in 1974 and has graduated from the Department of History at the Faculty of Philosophy in Belgrade (1999). He holds an MA degree in Contemporary History from the University of Bristol (2002) as well as an MA degree in Modern History of Serbia (2003) from the University of Belgrade (2003). In 2008 he was awarded his PhD in History from the University of Belgrade after having submitted his thesis titled <em>Great Britain and Serbia during the Great War</em>. He specializes in British-Serbian relations in the 19th and 20th century.<br /> <br /> He has published 19 books, including <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia </em>(2006) and <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>The Unchosen Ally: Great Britain and Serbia in the great War</em> (in Serbian, 2012), <em>The History of the Republic of Srpska</em> (2015) and <em>An Introduction to Historical Studies</em> (in Serbian 2017). He is the 2006 laureate of the prize awarded by the North American Society for Serbian Studies (NASSS).<br /> <br /> Čedomir Antić is employed as a teacher at the History Department of the Faculty of Philosophy in Belgrade.<br /> <br /> He lives in Belgrade.</p>

Slika Danijela Kostić

Danijela Kostić

<p style="text-align: justify">Danijela Kostić je rođena u zimu 1974. godine, odrastala i do daljeg živi u Beogradu. Završila Šestu beogradsku gimnaziju i diplomirala 2002. godine na beogradskom Filološkom fakultetu, na grupi za srpski jezik i književnost. Usput je ispilila dve zbirčice buntovne mladalačke poezije (<em>Lilit i hohštapler</em> i<em> Via dolorosa</em>). Deceniju i po predaje srpski u svojoj bivšoj OŠ, na Voždovcu. Jednom pubertetliji majka, mnogima razredna. Voli reku, more i čokoladu (bilo kojim redosledom).&nbsp;</p>

Slika Ivan Ivačković

Ivan Ivačković

<p style="text-align: justify">Ivan Ivačković piše o muzici skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dve hiljade tekstova u većini važnih listova u SFRJ, SRJ, SCG i Srbiji. Objavio je sedam publicističkih knjiga: <em>Panonski admiral</em>, <em>Kako smo propevali</em>, <em>Umetnost pobune</em>, <em>Pisma iz Tajnog grada</em>, <em>Između krajnosti</em>, <em>Obe strane jastuka</em> i <em>Priznanja pop pevačice</em>. Takođe, autor je romana <em>Bezverje</em> i pesničke zbirke <em>Crvena mapa</em>. Za knjigu <em>Kako smo propevali</em> dobio je nagradu &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;.<br /> <br /> Foto: Predrag Mitić</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Momir Bulatović

Momir Bulatović

<p style="text-align: justify">Momir Bulatović (1956-2019), rođen u Beogradu, osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zadru, u Hrvatskoj. Ekonomski fakultet je završio u Podgorici, gdje i magistrirao 1986. godine. Doktorsku disertaciju iz oblasti menadžmenta odbranio je na Evropskom univerzitetu u Beogradu 2006. godine. Na istom univerzitetu je izabran u zvanje redovnog profesora.<br /> <br /> Objavio je više desetina naučnih i stručnih radova iz političke ekonomije i međunarodnih odnosa. Napisao je i više knjiga. Poslednja je <em>Ekonomija i demokratija &ndash; držati glavu iznad</em> (Podgorica, 2011).<br /> <br /> U oblasti publicistike, autor je knjiga: <em>Manje od igre &ndash; više od života</em> (1991); <em>Crna Gora &ndash; ekološka država</em> (1996); <em>Pravila ćutanja</em> (2004) i <em>Neizgovorena odbrana</em> (2006).<br /> <br /> Bio je predsednik Predsedništva SR Crne Gore od 1990. do 1992, predsednik Republike Crne Gore od 1993. do 1998. i predsednik Savezne vlade Savezne republike Jugoslavije od 1998. do 2000. godine.<br /> <br /> Nakon bavljenja politikom posvetio se privatnom biznisu i stručnom usavršavanju.</p>

    Slika Svetislav Basara

    Svetislav Basara

    Svetislav Basara (1953, Bajina Bašta), romansijer, pripovedač i dramski pisac. Autor je više od dvadeset knjiga – romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je mnogih srpskih i međunarodnih književnih nagrada. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Objavio je: – knjige priča: „Priče u nestajanju“ (1982), „Peking by Night“ (1985), „Izgubljen u samoposluzi“ (2008) i „Majmunoopisanije“ (2008); „Očaj od nane“ (2016); – romane i novele: „Kinesko pismo“ (1985), „Fama o biciklistima“ (1987), „Na Gralovom tragu“ (1990), „Napuklo ogledalo“ (1986), „Mongolski bedeker“ (1992, Nolitova nagrada), „De Bello Civili“ (1993), „Looney Tunes“ (1997), „Sveta mast“ (1998), „Ukleta zemlja“ (1995), „Kratkodnevica“ (2000), „Džon B. Malkovič“ (2001), „Srce zemlje“ (2003), „Fantomski bol“ (2005), „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ (2006), „Dnevnik Marte Koen“ (2008), „Fundamentalizam debiliteta“ (2009), „Tajna istorija Bajine Bašte“ (2010), „Početak bune protiv dahija“ (2010), „Mein Kampf“ (2011), „Dugovečnost“ (2012), „Gnusoba“ (2013), „Anđeo atentata“ (2015) i „Andrićeva lestvica užasa“ (2016); – drame: „Bumerang“, „Oksimoron“ (2001) i „Nova Stradija“ (2009); – knjige eseja: „Na ivici“ (1987), „Tamna strana Meseca“ (1992), „Drvo istorije“ (1995), „Virtuelna kabala“ (1996), „Vučji brlog“ (1998), „Pušači crvenog bana“ (2017), „Atlas pseudomitogije“ (2019); – prepisku: sa Miljenkom Jergovićem „Tušta i tma“ (2014) i „Drugi krug“ (2015). Laguna je, počev od 2009, objavila nova izdanja romana „Fama o biciklistima“, „Ukleta zemlja“, „Looney Tunes“, „Sveta mast“, „Napuklo ogledalo“, „Mongolski bedeker“ i „Srce zemlje“. Dvostruki je dobitnik je Ninove nagrade za romane „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ i „Kontraendorfin“; nagrade „Isidora Sekulić“ i nagrade Srpskog književnog društva „Biljana Jovanović“ za roman „Anđeo atentata“ i prvi je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“ za rukopis u nastajanju. Drame su mu izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na engleski, francuski, nemački, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik. Član je Srpskog književnog društva.

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x