Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Roman Dobrice Ćosića „Koreni“, nagrađen prvom Ninovom nagradom, doživeće dvanaesto izdanje. Smeštena u vreme političkih promena i previranja srpskog građanskog društva s kraja XIX i početkom XX veka, priča prati živote Aćima Katića, čoveka tradicionalnog kova i radikala, i njegovih sinova Vukašina i Đorđa.

I prvi deo treće knjige trilogije „Vreme zla“ Dobrice Ćosića – „Vernik I“ uskoro će se pojaviti ponovo u knjižarama. U romanu se obrađuje period od povratka Bogdana Dragovića u Jugoslaviju, preko Aprilskog rata, do pada Užičke republike. U romanu se poslednji put pojavljuju Vukašin Katić, protagonista „Vremena smrti“ i „Korena“, kao i Dragović i Petar Bajević.

O novcu i strastima“, prvi deo trilogije Dr Neleta Karajlića „Solunska 28“, doživeće deveto izdanje. Spajajući najbolje sastojke južnoameričkog magijskog realizma i sarajevskog novog nadrealizma, Nele nam pripoveda istoriju jedne kuće u dorćolskoj ulici i vodi nas u prostor sa druge strane ogledala, na samoj tromeđi života, smrti i večnosti.

U štampi je sedmo izdanje špijunskog romana Dejana Lučića „Profesori smrti 1: Nosači kovčega“. Dejan Lučić se u svojim knjigama bavi tematikom teorija zavere, poput masonerije, tajnih društava... U „Nosačima kovčega“, prvom delu iz serijala „Profesori smrti“, autor otkriva čitaocima kako se eliminišu političari, intelektualci, obaveštajci... i kako profesori smrti uopšte rade.

Melanholični roman „Dnevnik druge zime“ Srđana Valjarevića doživeće treće izdanje. Ovo je priča o usamljeniku koji vodi dnevnik o svom lutanju Beogradom dok se oporavlja posle teške bolesti.

U prodaji će se uskoro naći treće izdanje knjige „Sabor junaka“, koju je priredio Petar Žebeljan. Knjiga je namenjena mladima, ali i svima koji požele da saznaju ponešto iz naše bogate i burne prošlosti, pre svega iz vremena Prvog i Drugog srpskog ustanka. U njoj se nalaze priče o slavnim ličnostima, ali i onim manje poznatim, čija nas dela ispunjavaju divljenjem.

Pouzdan vodič kroz pravoslavni hram, istoriju srpske crkve i osobenosti pravoslavne vere „Srpsko pravoslavlje“ Momčila Petrovića i Slobodana Reljića pregledna je, sistematična i bogato ilustrovana monografija o pravoslavnoj veri kod Srba. U štampi je drugo izdanje.

Hamsin 51“ Dragana Velikića, roman o najnovijoj srpskoj intelektualnoj emigraciji stvorenoj tragičnim raspadom SFRJ, spektakularna je porodična saga. Glavni junak romana je pesnik Nikola Gavrić, koji je poslednjeg novembarskog dana 1972. godine otkrio rukopis svoga oca Žarka, u kome taj nesvršeni student prava traga za Dositejevim i Njegoševim tragovima u Italiji. U štampi je drugo izdanje.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dejan Lučić

Dejan Lučić

<p style="text-align: justify">Dejan Lučić je za mnoge obaveštajni monstrum, koji je desetak godina, pre ruske vojne obaveštajne službe GRU, objavio &bdquo;Plan o obnovi Hazarstana&ldquo; u svojoj knjizi <em>Islamska republika Nemačka</em>! A još 1994, u <em>Vladarima iz senke</em> &ndash; scenario pravljenja države Vojvodine u okviru &bdquo;Operacije Habzburg&ldquo;! O secesiji Kosmeta Lučić je bio nemilosrdno iskren u <em>Tajnama albanske mafije</em>, gde je još 1989. optužio levo krilo CIA-e za izdaju Zapada! <br /> <br /> Dosad je objavio sledeće knjige: <em>Varvarstvo u ime Hristovo</em>, <em>1 </em>i<em> 2</em> (sa prof. dr Dragoljubom Živojinovićem), 1988; <em>Tajne albanske mafije</em>, 1989; <em>Tajne lopovskog znata</em>, 1990; <em>Pavelićev testament</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1990. i 1991; <em>Vladari iz senke</em>, 1994; <em>Islamska republika Nemačka</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 1999. i 2000; <em>Kraljevstvo Hazara</em>, <em>1</em> i <em>2</em>, 2005. i 2008; <em>Teorija zavere</em>, 2009, <em>Kineska osveta</em> 2011.</p>

Slika Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić

<p style="text-align: justify">Dobricа Ćosić (1921&ndash;2014), pisаc, esejistа, političаr, jednа od nаjznаčаjnijih figurа srpske istorije i književnosti druge polovine 20. vekа. U književnost ulаzi 1951. godine sа svojim prvim romаnom Dаleko je sunce, prvim modernim romаnom o jugoslovenskoj revoluciji koji je predstаvljаo kritiku revolucionаrnog terorа. Romаn je preveden nа tridesetаk jezikа, а sаmo u SSSR-u štаmpаn u 1.600.000 primerаkа. Zаtim objаvljuje romаne: <em>Koreni</em> (1954), <em>Deobe</em> (1961), <em>Bаjkа</em> (1965), <em>Vreme smrti</em> (tetrаlogijа, 1972&ndash;79), <em>Vreme zlа</em> &ndash; trilogijа<em> Grešnik</em> (1985), <em>Otpаdnik</em> (1986) i <em>Vernik</em> (1990), <em>Vreme vlаsti I </em>(1996) i <em>Vreme vlasti II</em> (2007). Dobitnik je Ninove nаgrаde dvа putа, zа romаne <em>Koreni</em> i <em>Deobe.</em><br /> <br /> Udruženje književnikа Srbije dodelilo mu je 1986. Nаgrаdu UKS zа izuzetаn znаčаj zа književno stvаrаlаštvo. Povelju Zаdužbine Jаkovа Ignjаtovićа iz Budimpešte dobio je 1989. godine. Njegoševа nаgrаdа uručenа mu je 1990. godine nа Cetinju zа troknjižje<em> Vreme zlа</em>.<br /> <br /> Dvа putа je dobio trаdicionаlnu godišnju nаgrаdu Nаrodne biblioteke Srbije zа nаjčitаniju domаću knjigu (1990. godine zа romаn Vernik i 1996. zа romаn <em>Vreme vlаsti I</em>; inаče, jedаn je od sаmo tri piscа, uz Slobodаnа Selenićа i Ljiljаnu Hаbjаnović Đurović, koji je ovu nаgrаdu dobio više putа). Povodom sedamdesetog rođendаnа dobio je 1991. godine specijаlnu Vukovu nаgrаdu. Junа 1993. dodeljenа mu je književnа nаgrаdа &bdquo;Zlаtni krst knezа Lаzаrа&ldquo;, dok je romаn <em>Vreme vlаsti</em> višestruko nаgrаđivаn (Kočićevo pero 1996, Nаgrаdа &bdquo;Lаzа Kostić&ldquo; 1996, &bdquo;Mešа Selimović&ldquo; 1997, &bdquo;Petаr Kočić&ldquo; 1997, Kočićevа nаgrаdа 1998, nаgrаdа &bdquo;Svetozаr Ćorović&ldquo; 1997, а ugledni švаjcаrski list <em>Nuvo Kotidijen</em> je, nа osnovu аnkete među čitаocimа u toj zemlji, početkom mаjа mesecа 1996. ovаj romаn proglаsio jednim od sedаm nаjboljih evropskih romаnа). Godine 1998. u Kruševаčkom pozorištu uručen mu je &bdquo;Zlаtni krst despotа Stefаnа Lаzаrevićа&ldquo;.<br /> <br /> U Moskvi je mаjа 2010. postаo prvi dobitnik nаgrаde &bdquo;Puškin&ldquo; zа izuzetne zаsluge u književnosti, a u okviru Prvog slovenskog forumа umetnosti &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; predsednik udruženjа pisаcа Rusije Vаlerij Gаničev uručio je Ćosiću i nаgrаdu &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; zа književno stvаrаlаštvo.<br /> <br /> Delа Dobrice Ćosića prevedenа su nа tridesetаk jezikа, а svi romаni prevedeni su nа frаncuski gde su dobili nаjveće pohvаle.&nbsp;</p>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Slika Momčilo Petrović

Momčilo Petrović

<p style="text-align: justify"><p class="MsoNormal">Momčilo Petrović (1959) novinar, dobitnik brojnih priznanja za reportaže objavljivane u dnevnim i nedeljnim listovima. Autor knjige intervjua&nbsp;<em>Pitao sam Albance šta žele&hellip; a oni su rekli: republiku, ako može</em>&nbsp;(1996), zbirke priča&nbsp;<em>Bensedinska godina</em>&nbsp;(2003), romansirane biografije&nbsp;<em>Gavrilo Princip, jedna besmrtna mladost</em>&nbsp;(2014). Objavio je i knjigu o slavskim običajima i svecima poštovanim u Srbiji&nbsp;<em>Koju slavu slaviš</em>&nbsp;(2020), kao i knjige priča <em>Zanimljiva istorija Srba u 147 priča</em> (2021), <em>Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba </em>(2022), <em>Srce crnog goluba</em> (2023).&nbsp;</p> Foto: Dado Đilas</p>

Slika Petar Žebeljan

Petar Žebeljan

<p style="text-align: justify">Petar Žebeljan (1939) rođen je u Perlezu. Gimnaziju je završio u Zrenjaninu, a jugoslovenske i opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Skoro sve vreme radio je u novinarskim redakcijama Radio Beograda.<br /> <br /> Objavio je knjige priča &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; (2002) i &bdquo;Nicanje duše&ldquo; (2005), antologiju &bdquo;Srpske antejske pesme&ldquo; (2005); svedočenja &bdquo;Mali radio u velikom radiju&ldquo; (2007), dokumentarno-fikcionalnu prozu &bdquo;Ždralovi nad Perlezom&ldquo; (2011) i knjige pesama &bdquo;Pozni glasovi&ldquo; (2013), &bdquo;Flore i fauni&ldquo; (2015), &bdquo;Drži me neizdrž&ldquo; (2016) i &bdquo;Lov savršenih trenutaka&ldquo;(2018).<br /> <br /> Za svoj rad dobio je Nagradu Zmajevih dečjih igara 2001. i Nagradu &bdquo;Neven&ldquo; za knjigu &bdquo;Jednom u Perlezu&ldquo; 2003. godine.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu i Perlezu.</p>

Slika Slobodan Reljić

Slobodan Reljić

<p style="text-align: justify">Slobodan Reljić (1954) univerzitetski profesor sociologije i dugogodišnji novinar, glavni urednik Nina 2002&ndash;2009. Autor više knjiga i studija iz oblasti krize savremenih demokratskih procesa, ulozi medija i problemima civilnog društva, od kojih su najznačajnije <em>Odumiranje slobodnih medija</em> (2011), <em>Kriza medija i mediji krize</em> (2014), <em>Mediji i Treći svetski rat </em>(2016) i <em>Bukvar medijske pismenosti</em> (2018).&nbsp;</p>

    Slika Srđan Valjarević

    Srđan Valjarević

    <p style="text-align: justify">Srđan Valjarević (Beograd, 1967), pisac, piše prozu i poeziju.<br /> <br /> Objavio romane <em>List na korici hleba</em> (1990), <em>Ljudi za stolom</em> (1994), <em>Dnevnik druge zime</em> (2006) i <em>Komo </em>(2007), prozne zapise <em>Zimski dnevnik</em> (1995), troknjižje <em>Fric i Dobrila</em> (2021), <em>Brod koji je zaplovio kroz maglu</em> (2023) i <em>Narator je konačno progovorio</em> (2024), kao i zbirku pesama <em>Džo Frejzer</em> i <em>49 + 24 + 5 pesama</em> (prošireno izdanje, 2024).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na engleski, španski, nemački, francuski, italijanski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenački i kineski jezik.<br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Biljana Jovanović&ldquo; za <em>Dnevnik druge zime</em> 2006; za roman <em>Komo </em>nagrade &bdquo;Kulturkontakt Austria&ldquo; 2006, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; 2006, &bdquo;Gorki list Award&ldquo; 2007. i &bdquo;Prix des lecteurs du Var &ndash; Toulon&ldquo; 2011.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> &nbsp;</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x