Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Na policama knjižara uskoro će se naći deseto izdanje dečjeg romana „Agi i Ema“ Igora Kolarova, koji donosi dirljivu priču o prijateljstvu usamljenog devetogodišnjeg dečaka Agija i luckaste starice Eme, i njihovom zajedničkom buntu protiv svirepog i otuđenog sveta.

U štampi je osmo izdanje knjige „Teslina pošiljka“ Vanje Bulića. Radnja romana događa se na ruševinama Narodne biblioteke, uništene tokom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. Jednog sunčanog beogradskog jutra pronađeno je telo nemačkog novinara Riharda Genca. Taj događaj označiće početak potere za ubicom koja će novinara Novaka Ivanovića uvesti u lavirint laži, obmana, obaveštajnih intriga, istorijskih nepravdi, međunarodnih zavera... A na samom kraju tog lavirinta sačekaće ga šokantna istina.

Osmo izdanje doživeće i knjiga „Beograd ispod Beograda“ Zorana Lj. Nikolića i Vidoja Golubovića, koja je svojevrstan poziv na putovanje kroz tamni vilajet ili zemlju čuda. Sadašnji žitelji svakog grada na zemaljskom šaru tek su gornja površ jednog vremenskog stuba koji izvire iz podzemlja sačinjenog od mnogih slojeva. To svi znamo. Ali ono što ne znamo, ili što previđamo, jeste da je Beograd od onih gradova gde su se priroda i istorija združile da stvore uzbudljivu podzemnu topografiju.

Nagrađivan i obožavan, „Hajduk u Beogradu“ Gradimira Stojkovića je kultni roman o odrastanju, uklapanju i o nedoumicama mladih i nakon više od trideset godina nosi u sebi univerzalne poruke o prijateljstvu i zajedništvu. Važan kao prekretnica u domaćoj književnosti za decu i mlade i danas nas podseća na nezamenljivost iskrenosti i poštenja. Pred čitaocima je sedmo izdanje ove knjige.

U prodaji širom Srbije uskoro će se naći šesto izdanje knjige „Ja sam Akiko“ Stefana Tićmija. To je roman o devojčici koja ne voli granice. Akiko ima pegice, voli svog oca, koža joj miriše na staru hartiju i često je usamljena. Drugima deluje neobično, a život će joj se promeniti kad bude upoznala Baobaba i Marsela...

Knjižarske police uskoro će krasiti i šesto izdanje knjige „Sara i zaboravljeni trg“ Zorana Penevskog. To je opčinjavajuća i izvanredno ilustrovana priča o devojčici Sari, koja traga za svojom bakom u čudesnim svetovima zaboravljenog trga. Sarin svet čuda sazdan je od nestvarnih prostora i nastanjen grotesknim likovima, koji joj, manje ili više, pomažu u potrazi.

„Škola za anđele“ je nastavak kultne knjige „Sama“. Isidora Bjelica otkriva 12 inicijacija ljubavi, koje će promeniti život svake osećajne osobe koja traži smisao u ovom svetu. Ezoterijske tajne, koje su bile samo za odabrane, otkrivene su svima koji traže odgovor na pitanje ko smo, odakle smo, zašto se dešava sta se dešava i kako živeti srećniji i ispunjeniji život. U štampi je šesto izdanje ove knjige.

Knjige možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Igor Kolarov

Igor Kolarov

<p style="text-align: justify">Igor Kolarov (1973&ndash;2017) jedan je od najznačajnijih domaćih pisaca za decu i mlade. Objavio je knjige za decu: <em>Hionijine priče</em> (pesme i priče, 2000); <em>Agi i Ema</em> (roman, 2002, nagrada "Politikin Zabavnik"); <em>Priče o skoro svemu</em> (priče, 2005, nagrada "Neven"), <em>Kuća hiljadu maski</em> (roman, 2006; nagrada "Politikin Zabavnik", nagrada "Sima Cucić", nagrada "Mali Princ" za najbolju dečju knjigu u regionu) i druge. Pored navedenih, dobio je i nagradu Zmajevih dečjih igara (2006) za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za mlade, kao i Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (2009) za stvaralački doprinos u širenju kulture.&nbsp;</p>

Slika Isidora Bjelica

Isidora Bjelica

<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>,&nbsp;<em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>&hellip; Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br /> <br /> Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> &ndash; prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji &bdquo;Pegaz&ldquo; još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br /> <br /> Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>&hellip; Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br /> <br /> Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot&ndash;Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br /> <br /> Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol&ndash;Menhetn</em>.<br /> <br /> Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br /> <br /> Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti &bdquo;Egzibicija nacionalnog pomirenja&ldquo;. <br /> <br /> Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br /> <br /> Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada &bdquo;Zlatni Hit liber&ldquo; 2014. godine. <br /> <br /> Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>&hellip; <br /> <br /> Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br /> <br /> Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>

Slika Stefan Tićmi

Stefan Tićmi

<p style="text-align: justify">Stefan Mitić Tićmi rođen je u Leskovcu 1992. godine. Objavio je knjige: <em>U'vatile me lutke</em> (2015), <em>Ja sam Akiko</em> (2018), <em>Kaput od mahovine</em> (2020) i <em>Guguto memeto</em> (2023). Scenarista je četvrte sezone televizijskog serijala <em>Avanture miša Harlampija</em> (2025).<br /> <br /> Zbirka <em>U'vatile me lutke</em> prevedena je i prilagođena osobama sa oštećenim sluhom, dok je roman <em>Ja sam Akiko</em>, prodat u više od 25.000 primeraka, doživeo niz umetničkih adaptacija &ndash; animirani film, mural, grafičku novelu, kao i više pozorišnih predstava koje se izvode u zemlji i regionu. Prema romanu <em>Guguto memeto</em> snimljen je kratki igrani film.<br /> <br /> Njegova dela uvrštena su na prestižnu listu <em>White Ravens</em> Međunarodne omladinske biblioteke u Minhenu. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Leskovca za doprinos kulturi, afirmaciji dečje književnosti i društvenom angažovanju, kao i nagrade Politikinog Zabavnika za najbolju dečju knjigu namenjenu mladima u 2018. godini za roman <em>Ja sam Akiko</em>, i plaketu Dječja knjiga godine na Međunarodnom festivalu Trg od knjige u Herceg Novom.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Slika Zoran Lj. Nikolić

Zoran Lj. Nikolić

<p>Zoran Lj. Nikolić (1967), novinar i publicista, od 1997. godine radi za <em>Večernje novosti</em>. Prvu knjigu <em>Beograd ispod Beograda</em> (zajedno sa dr Vidojem Golubovićem) objavio je 2002. godine. To istraživačko delo, koje se bavi zaboravljenim podzemnim objektima i drugim tajnama koje se kriju ispod prestonice, za kratko vreme doživelo je sedam izdanja i često je na vrhu lista čitanosti.<br /><br />Tri godine kasnije, 2005, kao autor potpisuje knjigu <em>Masonski simboli u Beogradu</em> koja istražuje tragove koje su u glavnom gradu ostavili slobodni zidari i koja već ima tri izdanja i značajan broj čitalaca.<br /><br />Aprila 2007. godine iznenađuje publiku satiričnom knjigom <em>Globalizacija za neupućene</em> koja se na sarkastičan način bavi današnjicom, da bi se 2010. godine ponovo vratio istraživačkom novinarstvu i publicistici, ovog puta sa Mirkom Radonjićem, objavljujući knjigu <em>Tajna Novog Beograda</em>. Tokom 2011. godine objavio je i zbirku poezije <em>Dekada</em>, a <em>Grad tajni</em> mu je prvi roman.</p>

Slika Zoran Penevski

Zoran Penevski

<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x