Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći četrnaesto izdanje knjige „Kad su cvetale tikve“ Dragoslava Mihailovića. Radnja ovog izuzetnog romana smeštena je u voždovačku opštinu Dušanovac. Roman je, prema oceni kritike, predstavljao prekretnicu u jugoslovenskoj literaturi. Na osnovu romana 1969. je napravljena pozorišna predstava u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, koja je zabranjena.

U štampi su i nova izdanja knjiga Nikole Malovića – „Lutajući Bokelj“, „Jedro nade“ i „Prugastoplave storije“.

Visokim planinskim vencem s jedne, i morem s druge strane, omeđena je Boka Kotorska, samostalna i suverena (!) država. Puna je turista, iznenadnih situacija, neobičnih dešavanja, misterioznih nestanaka. I fešti. U knjizi „Lutajući Bokelj“ pratimo pustolovine junaka Nika u 24 poglavlja, kroz težnju savremenog Odiseja da se vrati ženi. Vidimo sve letnje mediteranske boje plavog i osećamo slan ukus mora. Uskoro izlazi jedanaesto izdanje.

Radnja romana „Jedro nade“ prati Nikolu Smekiju, ambicioznog modnog industrijalca iz Barija, koji se na poziv gradonačelnice vraća u Perast, grad svojih predaka, da bi ponovo pokrenuo i oživeo tradicionalnu proizvodnju mornarskih majica. U štampi je šesto izdanje.

Prugastoplave storije“ strukturom podsećaju na raspored pruga najpoznatijeg modnog dezena, onog mornarskog, ali i na Ribu – znak vremena. Sve storije – iliti priče – pisane su na način da budu razumljive na svim meridijanima. Jedna otkriva da ropstva i dalje ima, druga da zdrave hrane više nema. Tema treće je ovisnost o tehnologiji i drogama, a četvrte ili pete – da je budući veliki rat predvidiv i izvestan. Kako to ljubav može da trijumfuje, čitamo na kraju. U štampi je treće izdanje.

Kia Sibin ima 12 godina i svi misle da je neobična. Ona i njena drugarica Simona zajedno obilaze Mesečev vrt i napušteno pozorište Orfej. Međutim, kad se Simona razboli, čuda će morati da se dogode da bi ona mogla da ozdravi... Savremena bajka koju ispunjavaju nesvakidašnji junaci poput Gospođe Flo, Profesora Apija i patuljka Dva Plus Jedan. „Dvanaesto more“ predstavlja verovatno vrhunac stvaralaštva Igora Kolarova, pisca koji je pomerio granice književnosti za decu. U štampi je osmo izdanje.

Uskoro će se u prodaji naći četvrto izdanje zbirke anegdota „Neviđena Srbija“ Vlade Arsića. Da li znate da je prva Olimpijada održana na Paliću? Znate li da je Robert de Niro prodavao paradajz na niškoj pijaci? Da li ste čuli da je u Bačkoj postojala grčka država? Da li ste sigurni da znate koja reka protiče ispod Savskog mosta? Znate li za koridu na Tašmajdanu? Jeste li upoznati s tim da je Karađorđe četiri puta sahranjivan?

Završna, treća knjiga priča koju je Svetlana Velmar-Janković želela da posveti Beogradu – „Zapisi sa dunavskog peska“ doživeće drugo izdanje. Ovim izbrušenim književnim biserima o kuli Nebojši, Košutnjaku, Višnjičkoj banji, Tašmajdanu, Grčkoj kraljici, Kalemegdanu ili Čitalištu pridružuju se i zapisi o Ivi Andriću, Meši Selimoviću, patrijarhu Pavlu, Borislavu Pekiću, Ivanu V. Laliću, Vavi Hristiću i još desetak znamenitih Beograđana, ali i zapisi kao što su Gluvina, Hilandar i Kosovo, reči, hramovi i istorijska poprišta posredno uronjeni u povesnicu srpske prestonice.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

<p style="text-align: justify">Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. <br /> <br /> Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom &bdquo;Pismo&ldquo;, objavljuje krajem 1957. u <em>Ježevom kalendaru</em>. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu <em>Letopis Matice srpske</em>. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom <em>Frede, laku noć</em>, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u <em>Letopisu</em>, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman <em>Kad su cvetale tikve</em>. Treća knjiga, <em>Petrijin venac</em>, izdata 1975. godine, osvojila je &bdquo;Andrićevu nagradu&ldquo;. Roman <em>Čizmaši</em> objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. <br /> <br /> Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu <em>Kad su cvetale tikve</em>, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar &ndash; obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. <br /> <br /> Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova <em>Goli otok</em> (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine).<br /> <br /> Objavio je još publicistička dela i naučne studije <em>Kratka istorija satiranja</em> (1999),<em> Crveno i plavo</em> (2001), <em>Vreme za povratak</em> (2006), <em>Majstorsko pismo</em> (2007), kao i drame<em> Kad su cvetale tikve</em>, <em>Protuve piju čaj</em>, <em>Skupljač</em> i <em>Uvođenje u posao</em>.&nbsp;U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam.<br /> <br /> Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. &bdquo;Laguna&ldquo; je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka <em>Preživljavanje</em>, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine.<br /> <br /> Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.</p>

Slika Igor Kolarov

Igor Kolarov

<p style="text-align: justify">Igor Kolarov (1973&ndash;2017) jedan je od najznačajnijih domaćih pisaca za decu i mlade. Objavio je knjige za decu: <em>Hionijine priče</em> (pesme i priče, 2000); <em>Agi i Ema</em> (roman, 2002, nagrada "Politikin Zabavnik"); <em>Priče o skoro svemu</em> (priče, 2005, nagrada "Neven"), <em>Kuća hiljadu maski</em> (roman, 2006; nagrada "Politikin Zabavnik", nagrada "Sima Cucić", nagrada "Mali Princ" za najbolju dečju knjigu u regionu) i druge. Pored navedenih, dobio je i nagradu Zmajevih dečjih igara (2006) za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za mlade, kao i Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (2009) za stvaralački doprinos u širenju kulture.&nbsp;</p>

Slika Nikola Malović

Nikola Malović

<p style="text-align: justify">Nikola Malović rođen je 1970. u Kotoru. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu.<br /> <br /> Objavio je knjigu kratkih priča <em>Poslednja decenija</em>, novele u dramskoj formi <em>Kapetan Vizin &ndash; 360 stepeni oko Boke</em>, <em>Peraški goblen</em> i oko 3300 tekstova. Priče su mu prevođene na ruski, engleski, poljski i bugarski.<br /> <br /> Nagrade &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, potom &bdquo;Majstorsko pismo&ldquo; (za životno dјelo), &bdquo;Lazar Komarčić&ldquo; i Oktobarsku nagradu grada Herceg Novog &ndash; dobio je za roman <em>Lutajući Bokelj</em> (Laguna, 2007, 2008, 2009, 2010, 2013, 2014, 2016, 2018, 2021, 2022).<br /> <br /> Kompletan je autor književne foto-monografije Herceg-Novi: <em>Grad sa 100.001 stepenicom</em> (Knjižara So, Herceg Novi, 2011), monografije <em>Brodogradilište u Bijeloj</em> (Jadransko brodogradilište &ndash; Bijela, 2012), knjige dokumentarne proze <em>Bokeški berberin</em> (Knjižara So, 2015), <em>Boga u Boci</em> (Nova knjiga, 2015). Napisao je tekst <em>Bokeške bojanke</em> (ilustrator Aleksandar Jeremić, Knjižara So, 2022). Priredio je <em>Bokeški humor</em> (Knjižara So, 2017).<br /> <br /> Osim storija <em>Za čitanje na plaži</em> (Knjižara So, 2022), оbjavio je <em>Prugastoplave storije</em> (Laguna, 2010, 2016, 2021), koje s romanom <em>Jedro nade</em> (Laguna, 2014, 2015, 2016, 2019, 2021. g; nagrade &bdquo;Pero despota Stefana Lazarevića&ldquo;, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; Srpske akademije nauka i umetnosti) čine jedinstveni dualni prozni sistem u savremenoj srpskoj književnosti. <em>Jedro nade</em> prevedeno je na ruski (Laguna, 2017) i engleski (Laguna, 2019).<br /> <br /> Autor je esejističko-dokumentarne proze <em>Boka Kotorska i Srbija</em> (Knjiga komerc, 2018, 2019) i <em>Dogodine na moru</em> (Catena mundi, 2021).<br /> <br /> Objavio je <em>Galeba koji se smeje &ndash; roman za decu i odrasle</em> (Knjiga komerc, 2019, 2020), koji se pojavio i u prevodu na kineski jezik (Knjiga komerc, 2022).<br /> Od 2008. g. urednik je izdavačke delatnosti hercegnovske Knjižare So (edicija &bdquo;Bokeljologija&ldquo;) i urednik manifestacije &bdquo;Dani Knjižare So&ldquo;.<br /> <br /> Pisao za <em>Politiku </em>i <em>Nedeljnik</em>. Kolumnista je <em>Pečata</em>.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju &bdquo;Adligat&ldquo;.<br /> <br /> Jedan je od osnivača Grupe P-70.<br /> <br /> Živi u Herceg Novom i u Bijeloj.</p>

Slika Svetlana Velmar-Janković

Svetlana Velmar-Janković

<p style="text-align: justify">Svetlana Velmar-Janković (1933-2014) rođena je u Beogradu gde se školovala i živela. Kao sekretar i urednik časopisa Književnost bila je i u uredništvu koje je vodio Eli Finci i u uredništvu koje je vodio Zoran Mišić. Dugo je godina uređivala, u Izdavačkom preduzeću <em>Prosvet</em>a, edicije savremene jugoslovenske proze i esejistike. Osnovala je biblioteku <em>Baština</em>.<br /> <br /> Objavila je romane: <em>Ožiljak</em> (1956, drugo, prerađeno izdanje 1999), <em>Lagum</em> (1990), <em>Bezdno</em> (1995), <em>Nigdina</em> (2000) i <em>Vostanije</em> (2004); eseje: <em>Savremenici </em>(1967), <em>Ukletnici</em> (1993), <em>Izabranici</em> (2005) i <em>Srodnici</em> (2013); sećanja: <em>Prozraci</em> (2003); zbirke pripovedaka: <em>Dorćol</em> (1981), <em>Vračar</em> (1994), <em>Glasovi </em>(1997), <em>Knjiga za Marka</em> (1998) i <em>Očarane naočare: priče o Beogradu</em> (2006); molitve: <em>Svetilnik</em> (1998); dramu <em>Knez Mihailo</em> (1994) i knjigu drama <em>Žezlo</em> (2001); monografiju <em>Kapija Balkana: brzi vodič kroz prošlost Beograda</em> (2011).<br /> <br /> Nagrade: &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;, Andrićeva nagrada za knjigu priča <em>Dorćol</em>, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo;, &bdquo;Bora Stanković&ldquo;, &bdquo;Pera Todorović&ldquo;, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu u 1992. godini, Ninova nagrada za roman godine za Bezdno (1995), Nagrada &bdquo;Neven&ldquo;, Nagrada <em>Politikinog zabavnika</em>, Nagrada &bdquo;6. april&ldquo; za životno delo o Beogradu, Nagrada &bdquo;Mišićev dukat&ldquo; i Nagrada &bdquo;Stefan Mitrov Ljubiša&ldquo;. Prevođena na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski, grčki, bugarski i mađarski jezik.</p>

Slika Vlada Arsić

Vlada Arsić

<p style="text-align: justify">Vlada Arsić rođen je u Beogradu, 1963. godine. Dugogodišnji je urednik i novinar u brojnim listovima i časopisima. Pisao je za <em>Press</em>,<em> Ilustrovanu politiku</em>, <em>Politikin zabavnik</em>, <em>Nacionalnu reviju Srbije</em>, reviju <em>SAT Plus</em>&hellip; Autor je i prvi urednik televizijske serije <em>Od zlata jabuka</em>.<br /> <br /> Autor je publicističke knjige <em>Lopatanje đavola</em> (2010) i romana<em> Izgubljene u magli</em> (2012), <em>Armagedon</em> (2014), <em>Brodolom</em> (2014) i <em>Kad zvona zaneme</em> (2016). Roman <em>Izgubljene u magli</em> adaptiran je u radio-dramu koja je premijerno emitovana na Drugom programu Radio Beograda, 2015. godine. Živi i stvara u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x