Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći peto izdanje knjige „Kuća od soli“ Miomira Petrovića. Arsenije Martinović, rimski student filozofije i trgovac umetničkim delima, angažovan je na prikupljanju umetničkih dela za kolekciju budućeg muzeja kneza Pavla. Kako bi zaštitio deo svoje umetničke kolekcije, knez Pavle šalje Arsenija na tajnu misiju u Severnu Afriku pred sam početak rata.

Najlepši priručnik za odrastanje i nezaobilazni zapis o drhtanju onih koji su se zaljubili prvi put – „Plavi čuperak“ Miroslava Mike Antića – doživeće peto izdanje. Ova vanvremena zbirka pesama za samo pola veka postala je predivni udžbenik čežnje, jedinstveno uputstvo za beskrajno čuvanje detinjstva u nama, neodoljivi spomenik šašavosti, dnevnik sa čijih stranica osećamo sazvučja daljina ka kojima hrlimo...

U štampi je peto izdanje nastavka kontroverznog romana „Malterego“ Marka Šelića Marčela, „Knjiga druga: Higijena nesećanja I deo“. Intrigantna priča o stvarnom, nestvarnom i onome na prevoju. Petoro mladih, ogorčenih ljudi dospevaju u gravitaciju zagonetnog čoveka koji nudi izlaz. Cena je, međutim, previsoka, jer traži teške žrtve, ponajpre poniženje i odustajanje od sebe i svega u šta veruješ.

Četvrto izdanje doživeće knjiga „Devojčice su obično više“ Roberta Takariča. Ljubica i njene drugarice porasle su u šestom razredu i potpuno drugačije gledaju na dečake. Oni su tako mali. Tako su naivni. Ali ovo nije samo roman o tome da devojčice ulaze u pubertet pre dečaka, nego i o košarci, o drugarstvu i o… onome šta se desi kad ljubavno pismo napiše – Darko Konj. Urnebesna i dirljiva priča autora koji odlično poznaje lepotu i probleme odrastanja.

Uskoro će se u prodaji naći četvrto izdanje knjige „Memoari kralja Milana“. Ispisujući priču o svom savremeniku, nepoznati nemački autor s početka XX veka, pozivajući se na autobiografske zapise samoga kralja u koje je imao uvid, obračunava se sa kraljevim neprijateljima i istovremeno ukazuje na njegove slabosti i vrline, i to samo godinu dana posle Milanove smrti.

Četvrto izdanje doživeće i knjiga Zorana Lj. Nikolića „BG priče“. Knjiga simboličnog naslova mnogo je više od reporterskog zapisa. Pred nama je autentični trag u vremenu, između korica su neobični ljudi, zanimljiva istorija, preplet prošlosti i sadašnjosti; tu su priče koje odolevaju košavi, zanimanja kojih više nema, ali i svi oni simboli koji ovoj prestonici daju neodoljiv šarm.

U štampi je i treće izdanje nagrađivanog tinejdž romana Danice Bogojević „Zagrli Mesec“. Luna je u novoj školi, u pubertetu i u velikim problemima: svi prate njene vlogove o super devojkama, treba da glumi u „Romeu i Juliji“, mnogi je ne razumeju i... možda se zaljubila. Luna najpre mora da nauči da prestane da obmanjuje one s kojima se svakodnevno susreće... ali i sebe! U tome će joj pomoći njen mlađi brat Jug, koji nije običan dečak, i jedna priča o začaranom psu...

Na knjižarskim policama uskoro će se naći treće izdanje romana „Feliks“ Vladimira Kecmanovića. Roman počinje kao hronika o bivšem prevarantu Simeonu Rakiću zvanom Feliks. Penzioner koji je dao oglas za razmenu stana obilazi nekoliko stanova u drugim gradovima i od svakog čoveka kome je najavio posetu – traži novac za put. Tako Simeon preživljava iz dana u dan, ali zaboravljeni greh iz prošlosti odrediće njegovu sudbinu.

Roman Ljiljane Šarac „Đurđevim stopama“ doživeće drugo izdanje. Zima je 1455. godine. U tamnici čami despot Đurađ Branković. Dok čeka da se za njega prikupi otkup, prebira po svojoj burnoj prošlosti. On nastoji da sačuva svoje dostojanstvo i smogne snage za još jedan podvig kojim će ostaviti blistavi trag. Šest vekova kasnije mlada Beograđanka Ksenija, fotografkinja i izdanak kupindolske loze Brankovića, nastavlja potragu svog oca za misteriozno nestalim srebrnim sarkofagom i grobom despota tragične sudbine.

U štampi je drugo izdanje kuvara tradicionalnih jela „Najbolja jela Srbije“ Milana i Milovana Miće Stojanovića, tvorca karađorđeve šnicle. U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, kulinarski majstori izdvojili su iz srpske kulinarske riznice najlepša jela koja se na tradicionalan način pripremaju u domaćinstvima i restoranima.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Danica Bogojević

Danica Bogojević

<p style="text-align: justify">Danica Bogojević je rođena 1981. godine u Užicu gde trenutno živi i stvara. Piše za decu i odrasle. Njene priče uvrštene su u više regionalnih zbornika. Objavila je romane <em>Tajna Iskre</em> 2016. i <em>Zagrli Mesec</em> (Laguna 2020).<br /> <br /> Foto:&nbsp;Jelena Tošić</p>

Slika Ljiljana Šarac

Ljiljana Šarac

<p style="text-align: justify">Ljiljana Šarac (devojačko Lazić) rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću <em>Lasta</em> kao novinar, urednik <em>Revije Lasta</em> i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika u Osnovnoj školi &bdquo;Stefan Dečanski&ldquo; u Beogradu. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je &bdquo;Smederevskog Orfeja&ldquo;. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama <em>Lutka učaurene duše</em> 1997. godine. Do sada je objavila četiri istorijska (<em>Opet sam te sanjao</em>, <em>Gde sam to pogrešila</em>, <em>Zid tajni</em> i <em>Zlatna žila</em>) i dva ljubavna romana (<em>Starija </em>i <em>Stariji</em>). Dobitnica je prestižne nagrade Beogradski pobednik (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije. Udata je i majka dvojice sinova.<br /> <br /> Instagram: saracljiljana_pisac<br /> Fejsbuk stranica: https://www.facebook.com/ljiljanasaracpisac/<br /> Web sajt: www.ljiljanasarac.com<br /> Email: ljiljanasarac@gmail.com<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vladimir Šporčić</p>

Slika Marko Šelić Marčelo

Marko Šelić Marčelo

<p style="text-align: justify"><strong>Marko Šelić Marčelo</strong> (Paraćin, 22.01.1983) pisac je kojem se dogodila muzika, iako hronologija objavljenih dela sugeriše da se desilo obrnuto. Objavio je studijske albume <em>De facto</em> (2003), <em>Puzzle shock!</em> (2005), <em>Treća strana medalje</em> (2008) i <em>Deca i Sunce</em> (2010), romane <em>Zajedno sami </em>(2008), <em>Malterego, knjiga prva: Rubikova stolica</em> (2012; izmenjeno i dopunjeno izdanje 2016), <em>Malterego, knjiga druga: Higijena nesećanja</em> (2017), zbirku tekstova <em>O ljudima, psima i mišima</em> (2009), stotinak kolumni za razne redakcije i <em>Napet šou</em> (2014), konceptualno delo koje objedinjuje peti studijski album i zbirku kolumnističko-esejističkih tekstova. Pažnju javnosti najpre je stekao tekstovima svojih pesama, kojima je zavredeo priznanja poput nagrade TV Metropolis (najbolja pesma) i Davorin za 2006. i 2009. godinu (najbolji urbani/rok album), a spot za <em>Pozerište</em> prvi je srpski spot uvršten u <em>World chart express</em> evropskog MTV-a. Prvi album bio je najprodavanije izdanje godine na listi IPS-a, tada najrelevantnijoj. Nekoliko godina objavljivao je kolumne u <em>Politici</em>, ali i u <em>Huperu</em>, gde je vodio i rubriku o stripovima. Ovaj angažman ovenčan je Nagradom za najboljeg mladog strip esejistu na Desetoj smotri mladih strip autora Balkana (2010), a od 2009. i poslom jednog od urednika u redakciji <em>Veselog četvrtka</em>, najvećeg domaćeg izdavača stripova, gde se stara o svim izdanjima Dilana Doga, italijanskog junaka. Uradio je, takođe, prevod i adaptaciju svih šest knjiga serijala <em>Lokot i Ključ</em> za kuću Darkwood. Učestvovao je u akcijama REX-a, Centra za nenasilje, Centra za ratnu traumu i organizacije ASTRA; temom tolerancije među narodima ex-Yu bavi se i aktuelna televizijska emisija Perspektiva, u kojoj je jedan od naratora i moderatora. Udruženje izdavača i knjižara Vojvodine dodelilo mu je titulu ambasadora knjige i čitanja (2007), a prva dva njegova romana dobila su Popboksovu nagradu publike za najbolju knjigu 2008. i 2012. Časopis <em>The Men</em> proglašava autora &bdquo;čovekom godine&ldquo; u kategoriji <em>New Idol</em> (2010), a 2012. Šelić otvara 49. Niški sajam knjiga i grafike. Poslednjih godina angažovan je i u pozorištu: u DADOV-u se 2010. igrala dramska adaptacija romana &ldquo;Zajedno sami&rdquo; (po tekstu Branislave Ilić), a radio je i na komadima &bdquo;Klasni neprijatelj&ldquo; P. Stojmenovića (tekst završnog songa), &bdquo;Istraživač noćnih mora&ldquo; N. Zavišića (scenario) i &bdquo;Doktor Nušić&ldquo; K. Mladenovića (tekstovi svih songova). <em>Napet šou</em> osvojio je nagradu City magazina za album godine, a celokupan Šelićev javni angažman doneo mu je i nagradu <em>Pravi muškarac</em>, kojom su ovenčani i Marko Somborac, Saša Janković, Zoran Kesić i Renato Grbić. <br /> <br /> Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer srpski jezik i književnost; Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu dodelio mu je počasnu diplomu Magister Humanitas za pedagoško delovanje i poseban doprinos razvoju kulture mladih. Radi i radi u Beogradu. Živi u svom svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Milan Stojanović

Milan Stojanović

<p style="text-align: justify">Milan Stojanović odrastao je u porodici profesionalnih kuvara. Otac, Milovan Mića Stojanović, je tvorac karađorđeve šnicle, a majka Radmila Stojanović ostvarila je značajnu karijeru kao kuvar u elitnim restoranima i profesor u srednjoj ugostiteljskoj školi. Nasledivši talenat i strast prema kuvanju, Milan Stojanović pobeđuje na takmičenjima za mlade kuvare i vrlo rano postaje stipendista, a zatim i kuvar hotela Jugoslavija. Karijeru nastavlja u hotelu Intercontinental, usavršava se u Italiji i Nemačkoj, i stiče veliko iskustvo sarađujući s kulinarskim majstorima iz celog sveta. Vraća se u zemlju i posvećuje upravljanju kultnim restoranom <em>Mićina domaća kujna</em>, čuvenom po ponudi jela i specijaliteta koje je kreirao Mića Stojanović, inspirisan tradicionalnom srpskom kuhinjom.&nbsp;<br /> <br /> U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.</p>

Slika Milovan Mića Stojanović

Milovan Mića Stojanović

<p style="text-align: justify">Milovan Mića Stojanović, profesor kulinarstva u čijim su specijalitetima uživali mnogi državnici i ugledne ličnosti, dva puta je ovenčan titulom svetskog kulinarskog prvaka. Autor je kultne knjige Kako sam skuvao istoriju, u kojoj je sažeo dvadeset godina iskustva na mestu glavnog Titovog kuvara.<br /> <br /> U nastojanju da širokoj publici prikažu vrednosti domaće kuhinje, otac i sin Stojanović iz ogromne porodične riznice odabrali su savremene interpretacije onih jela koja smatraju reprezentativnim primerima nacionalnog kulinarskog bogatstva.<br /> &nbsp;</p>

Slika Miomir Petrović

Miomir Petrović

<p style="text-align: justify">Miomir Petrović (Beograd, 1972), pisac, pripovedač, dramaturg, teoretičar umetnosti, diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na Odseku za dramaturgiju, magistrirao na Odseku za teatrologiju na FDU u Beogradu, doktorirao na Odseku za interdisciplinarne studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio je glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996&ndash;1999), zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001&ndash;2002), dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (do 2004). Redovni je profesor na predmetima Estetika, Teorija savremene umetnosti i Istorija scenskih umetnosti na Institutu za umetničku igru u Beogradu, predmeta <em>Creative Writing</em> i <em>Screen Culture na Higher College of Techology</em> (UAE) (2019&ndash;2021).<br /> <br /> Objavljena i izvođena dela:<br /> <br /> Drame: <em>Vagabund u gradskom vrtu</em> (1995), <em>Argivski incident</em> (1996), <em>Demijurg </em>(1997), <em>Appendix</em> (1997; izvedena 2003. u Centru lepih umetnosti &bdquo;Gvarnerijus&ldquo; i kao radio-drama u produkciji RTS-a 2004), <em>Čopor </em>(1998), <em>Vučije leglo</em> (2000) izvedena u Narodnom pozorištu u Pirotu 2006), radio-drame <em>Galerijeve vatre</em> i <em>Black Light</em> u produkciji RTS-a.<br /> <br /> Naučne monografije: <em>Oslobođenje drame</em> (Zadužbina Andrejević, Beograd 2000),<em> Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu</em> (Megatrend, Beograd 2011), <em>Mitopoetike </em>(Zavod za udžbenike, Beograd 2019).<br /> <br /> Romani: <em>Sakaćenje Romana</em> (Prosveta, 1997), <em>Pankration </em>(BIGZ, 1998), <em>Samomučitelj </em>(Prosveta, 2000), <em>Persijsko ogledalo</em> (Geopoetika, 2001), <em>Arhipelag </em>(Geopoetika, 2003), <em>Lisičje ludil</em>o (Laguna, 2005), <em>Staklena prašina</em> (Laguna, 2006), <em>Lisičino ludilo </em>(SKC, Skopje, 2007), <em>Libansko leto</em> (Laguna, 2007), <em>Persijsko ogledalo</em> (drugo izdanje, Laguna, 2008), <em>Bakarni bubnjevi</em> (Laguna, 2009), <em>Galerijeve vatr</em>e (Laguna, 2011), <em>Tečni led</em> (Prosveta, 2011), <em>Miris mraka</em> (Laguna, 2013), <em>Kuća od soli</em> (Laguna, 2016), <em>Black Light</em> (Laguna, 2018), <em>Филоктет на Лемносе/Персидское зеркало</em> (Aliteja, Sankt-Peterburg, 2018), <em>Šumski čopor</em> (Ammonite Books, 2019), <em>Središnja pustinja</em> (Laguna, 2021), <em>Krotitelji vremena</em> (Laguna, 2023).<br /> <br /> Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1996), nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; za knjigu <em>Kuća od soli</em> (2017) i Ordena &bdquo;Vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo; za doprinos srpskoj kulturi (2022).<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.</p>

Slika Miroslav Antić

Miroslav Antić

<p style="text-align: justify">Rođen sam 1932. godine u severnom Banatu, u selu Mokrinu, gde sam išao i u osnovnu školu. U gimnaziju sam išao u Kikindi i Pančevu, a studirao u Beogradu. Živim u Novom Sadu. To je čista moja biografija. U stvari, ja svima kažem da pravu biografiju, onakvu kakvu bih želeo, još nemam, i pored toliko knjiga koje sam napisao, slika koje sam izlagao, filmova koje sam snimio, dramskih tekstova, reportaža u novinama... Svakog jutra poželim da počnem jednu odličnu biografiju, koja bi poslužila, ako nikome drugom, bar đacima u školi, jer oni, nažalost, moraju da uče i život pisca.<br /> <br /> Ja bih bio najgori đak, jer ni svoj život nisam naučio. A radio sam svašta. Bio zidarski pomoćnik, fizički radnik u pivari, kubikaš na pristaništu, mornar, pozorišni reditelj, bavio se vodovodom i kanalizacijom, radio kompresorima, obrađivao drvo, umem da napravim krov, glumio u jednom lutkarskom pozorištu, čak i pravio lutke, vodio televizijske emisije, bio konferansije...<br /> <br /> Imam i neke nagrade i priznanja. Dve &bdquo;Nevenove&ldquo;. Jednu za životno delo u poeziji za decu. &bdquo;Goranovu nagradu&ldquo;. &bdquo;Nagradu Sterijinog pozorišta&ldquo;. &bdquo;Zlatnu arenu za filmski scenario&ldquo;. &bdquo;Nagradu oslobođenja Vojvodine&ldquo;. &bdquo;Sedmojulsku nagradu Srbije&ldquo;. Nosilac sam ordena zasluga za narod. Neko bi od svega toga mogao da napiše bezbroj stranica. Recimo: uređivao list &bdquo;Ritam&ldquo; ili uređivao Zmajev &bdquo;Neven&ldquo;... <br /> <br /> Najviše bih voleo da sami izmislite moju biografiju. Onda ću imati mnogo raznih života i biti najživlji među živima. Ostalo, što nije za najavu pisca, nego za šaputanje, rekao sam u pesmi &bdquo;In Memoriam&ldquo;. I u svim ostalim svojim pesmama.</p>

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Zoran Lj. Nikolić

Zoran Lj. Nikolić

<p>Zoran Lj. Nikolić (1967), novinar i publicista, od 1997. godine radi za <em>Večernje novosti</em>. Prvu knjigu <em>Beograd ispod Beograda</em> (zajedno sa dr Vidojem Golubovićem) objavio je 2002. godine. To istraživačko delo, koje se bavi zaboravljenim podzemnim objektima i drugim tajnama koje se kriju ispod prestonice, za kratko vreme doživelo je sedam izdanja i često je na vrhu lista čitanosti.<br /><br />Tri godine kasnije, 2005, kao autor potpisuje knjigu <em>Masonski simboli u Beogradu</em> koja istražuje tragove koje su u glavnom gradu ostavili slobodni zidari i koja već ima tri izdanja i značajan broj čitalaca.<br /><br />Aprila 2007. godine iznenađuje publiku satiričnom knjigom <em>Globalizacija za neupućene</em> koja se na sarkastičan način bavi današnjicom, da bi se 2010. godine ponovo vratio istraživačkom novinarstvu i publicistici, ovog puta sa Mirkom Radonjićem, objavljujući knjigu <em>Tajna Novog Beograda</em>. Tokom 2011. godine objavio je i zbirku poezije <em>Dekada</em>, a <em>Grad tajni</em> mu je prvi roman.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x