Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći osmo izdanje knjige „Brodolom“ Vlade Arsića. Knjiga je zasnovana na istinitoj priči o najvećoj rečnoj katastrofi u srcu Beograda. Jedan brod je 9. septembra 1952. godine svoje putovanje završio na rečnom dnu. Za samo nekoliko minuta, u centru Beograda, udavilo se više od stotinu ljudi. Ali po nalogu vlasti odlučeno je da s brodom potone i – istina. Gotovo pola veka kasnije Sonja Knežević i Milovan Krstić odvojeno ispituju šta se tog 9. septembra 1952. tačno događalo na brodu.

U štampi je šesto izdanje knjige „Ubistvo s predumišljajem“ Slobodana Selenića. U čitavom svom književnom opusu Selenić daje opis istorijskih događaja i iskustava zajednice koja se tiču posledica istorijskih promena u Srbiji... U romanu „Ubistvo s predumišljajem“ Selenićeva pažnja se okreće posledicama sloma Jugoslavije i ratovima devedesetih godina 20. veka.

Dve kultne knjige „Beograde, dobro jutro 1“ Dušana Radovića i „Una“ Mome Kapora doživeće četvrto izdanje.

„Beograde, dobro jutro 1“ je izbor tekstova iz emisije Prvog programa Studija B – „Beograde, dobro jutro“ i obuhvata period od jula 1975. do novembra 1976. kada je Dušan Radović sa najvišeg sprata palate „Beograd“ oko pet stotina puta uživo pozdravio Beograd, svakoga jutra u 7 časova i 15 minuta.

Roman „Una“ je nastao 1981. godine i spada u red njegovih najčitanijih dela, ne samo zbog intrigantne ljubavne priče oko koje se radnja odvija već i zbog načina na koji je autor uspeo da dočara duh jednog vremena i tako ga zauvek sačuvao od zaborava. Napuštajući svoju „komfornu zonu“ i upuštajući se u vezu sa studentkinjom, profesor Babić dovodi u pitanje sopstvenu egzistenciju, ali zauzvrat dobija mnogo više ili mu se, možda, samo tako čini.

Roman „Tvoj sam“ Lagunine bestseler autorke Mirjane Bobić Mojsilović priča je o ljubavi, sumnji, ljubomori, ali i o lekovitosti pisanja. Bila je zanosna. Bila je nesvakidašnja. Bila je sve što je voleo. Nakon njene smrti ostala je samo ogrlica od poludragog kamenja koju on nije smeo da dodirne. Oduvek ga je morila sumnja da je svaki kamen na toj ogrlici predstavljao po jednog njenog ljubavnika. On je očajan, izneveren muž kojem je jedino preostalo da proučavajući to kamenje (ahat, karneol, akvamarin, lapis lazuli, tirkiz, mesečev kamen, koral…) odgonetne njene tajne ljubavi, ispiše svoju ljubavnu priču i ponovo se sjedini sa svojom voljenom. U štampi je treće izdanje romana.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dušan Radović

Dušan Radović

<p style="text-align: justify">Dušan Radović (Niš, 29. novembar 1922 &ndash; Beograd, 16. avgust 1984) je bio srpski pesnik, pisac, novinar, aforističar i TV urednik. Bio je glavni urednik <em>Pionirskih novina</em>, urednik Programa za decu Radio Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista <em>Poletarac</em>, novinar <em>Borbe</em> i (od 1975. godine) urednik <em>Studija B</em>.<br /> <br /> Rekao je o svom pisanju: &bdquo;Pisati sam počeo u samoodbrani. Branio sam se od svih koji su me ugrožavali zdravljem, snagom, lepotom, boljim uspehom u školi. Vadio sam se, dokazivao i sebi i drugima da sam samo drukčiji a ne gori od njih. Ima i izuzetaka, ali ja mislim da je umetnost posao za one koji imaju problema sa sobom. Oni razvijaju čula i osobine koji nisu potrebni zdravim i uspešnim ljudima. Niko bolje ne poznaje ljude od umetnika. A to dragoceno znanje stiče se dramatičnim poznanstvom sa samim sobom.&ldquo;<br /> &nbsp;</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Momo Kapor

Momo Kapor

<p style="text-align: justify">Momo Kapor rođen je 1937. godine u Sarajevu kao jedino dete Bojane Kapor (devojačko Velimirović) i Gojka Kapora. <br /> <br /> <em>Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega.</em><br /> <br /> Jedan tragičan događaj zauvek je obeležio rane godine, ali i čitav život Mome Kapora. Za veme nemačkog bombardovanja Sarajeva, 13. aprila 1941. godine, na kuću u koju su se skonili Momina majka, baka i još četrdesetak ljudi pala je bomba, a četvorogodišnji Momo je jedini preživeo zahvaljujući tome što ga je majka pokrila sopstvenim telom, ostavši na mestu mrtva.<br /> <br /> Tako je na samom početku života Momčilo ostao bez dvadesetosmogodišnje majke, ali i bez oca, koji je zarobljen na početku rata kao rezervni oficir kraljevske vojske i interniran u logor u Nirnbergu, odakle će izaći tek nakon kapitulacije Nemačke.<br /> <br /> Svoje najranije detinjstvo provodi u Sarajevu, kod bakine sestre Janje Baroš, a u Beograd prelazi godinu dana po završetku rata, sa svojim ocem.<br /> <br /> U septembru 1955. godine upisuje se na Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, gde diplomira 1961. godine, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića.<br /> <br /> Momo Kapor, još kao gimnazijalac Treće beogradske gimnazije a zatim i kao student, počinje saradnju sa nekoliko časopisa u kojima objavljuje likovne kritike. Nešto kasnije počinje da piše putopise, feljtone i priče koje objavljuje u <em>Vidicima</em>, <em>Politici</em>, <em>Oslobođenju</em>, <em>Ninu</em>, <em>Mladosti</em> i <em>Književnim novinama</em>. Tada nastaju i njegove prve radio drame koje šalje na konkurse, često pod pseudonimom.<br /> <br /> U vreme završetka Akademije, 1961. godine upoznaje Anu Pjerotić, kćerku uglednog lekara Ante Pjerotića, sa kojom se venčava posle nekoliko godina, 1964. godine. U ovom braku rođene su kćerke Ana i Jelena.<br /> <br /> <em>Nakon venčanja živeli smo u iznajmljenoj sobi na Crvenom krstu, a zatim u iznajmljenom stanu u Siminoj ulici. Kiriju za taj stan smo platili godinu dana unapred od nagrade koju je dobio za jednu od svojih radio-drama, baš u trenutku kad se rodila naša kćerka Ana. Ubrzo se zapošljava u Jugoslavija publiku, a ja nastavljam studije na Filozofskom fakultetu, gde sam 1966. diplomirala na katedri za psihologiju. Naš prvi pravi dom nalazio se u ulici Kraljevića Marka, gde se rodila naša mlađa kćerka Jelena. Nekoliko godina kasnije zamenili smo ga za prostraniji stan u Kondinoj ulici, u kojem smo zajedno živeli do Momine pedesete godine. Tu su nastale </em>Beleške jedne Ane<em>, </em>Provincijalac<em>, </em>Foliranti<em>, </em>Zoe<em>...</em><br /> <br /> U ženskom časopisu <em>Bazar</em> počinju da izlaze tekstovi o tinejdžerki Ani, ilustrovani rukom autora. Oni vrlo brzo nalaze put do publike i 1972. godine postaju knjiga <em>Beleške jedne Ane</em>.<br /> <br /> <em>Tu sam iznosio mnogo opasnije stavove od onih koji su se mogli naći u disidentskoj literaturi. Tadašnji Politbiro bi ispao smešan da je napadao tinejdžerku sa kikicama (...) Tada sam sebe proglasio za lakog pisca čija su dela bila zgodna za čitanje pod haubama frizerskih salona, da bih se zaštitio od napada političkih oligarhija koje su se smenjivale na vlasti tokom mog života.</em><br /> <br /> U tom periodu počinje i saradnja Mome Kapora i izdavačke kuće <em>Znanje</em>, koja u okviru biblioteke HIT objavljuje prve Kaporove romane koji će mu doneti ogromnu popularnost. Njegove knjige su godinama bile na vrhu lista najčitanijih dela, a on je vrlo brzo postao miljenik publike. Zahvaljujući svojim autorskim emisijama na radiju i televiziji stekao je široku popularnost koja je u to vreme bila neuobičajena za književnike. <br /> <br /> 1988. godine razvodi se od prve supruge da bi ubrzo nakon toga ušao u novi brak. <br /> <br /> Momo Kapor je autor preko četrdeset knjiga. Osim romana i priča pisao je drame, putopise, esejističku prozu i bavio se ilustracijom. Njegove knjige su prevedene na mnoge strane jezike. <br /> <br /> Tokom života potvrdio je svoje pripadanje srpskom književnom korpusu i bio je dragocen hroničar zbivanja, često nesrećnih, koja su pratila njegov narod. <br /> <br /> Paralelno sa književnim radom bavio se i slikarstvom, a u isto vreme je i ilustrovao gotovo sve svoje knjige. Imao je samostalne izložbe u Srbiji, SAD, Italiji, Švajcarskoj, Venecueli, Nemačkoj i Velikoj Britaniji.<br /> <br /> Umro je 2010. godine u Beogradu.<br /> <br /> Uz podršku <em>Fonda Momo Kapor</em>, koji su osnovale kćerke Ana i Jelena, Učiteljski fakultet u Beogradu organizovao je prvi naučni skup o književnom stvaralaštvu Mome Kapora. Skup je održan u Beogradu i u Rimu, a rezultat je zbornik radova <em>Pripovedač urbane melanholije</em> koji je do danas najpotpunija analiza Kaporovog književnog opusa.</p>

Slika Šarlot Rougan

Šarlot Rougan

<p style="text-align: justify">Šarlota Rogan je diplomirala 1975. godine na Univerzitetu Prinston. Bavila se raznim poslovima, uglavnom na polju arhitekture i građevinarstva, a potom je naučila da piše i posvetila se odgajanju svojih trojki. Detinjstvo provedeno s roditeljima koji su mnogo plovili pružilo joj je inspiraciju za prvi roman, <em>Brodolom</em>. Pošto su godinama živeli u Dalasu, Šarlota i njen muž preselili su se s decom u Vestport u Konektikatu.</p>

    Slika Slobodan Selenić

    Slobodan Selenić

    <p style="text-align: justify">Slobodan Selenić je rođen 1933. godine u Pakracu. Pisao je pozorišnu kritiku i bio redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Napisao je sledeće romane:&nbsp;<em>Memoari</em><em> Pere Bogalja </em>(1968, Oktobarska nagrada grada Beograda za književnost), <em>Prijatelji </em>(1980, NIN-ova nagrada, Nagrada Biblioteke SR Srbijeza najčitaniju knjigu 1981), <em>Pismo/glava </em>(1982), <em>Očevi i oci </em>(1985), <em>Timor mortis </em>(1989, nagradajugoslovenske kritike &bdquo;Meša Selimović&ldquo;), <em>Ubistvo</em> <em>s predumišljajem </em>(1993, Nagrada Biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu 1994. i 1995). Posthumno su mu objavljeni roman <em>Malajsko ludilo </em>(2003) i pozorišne kritike <em>Dramsko doba </em>(2005, priredioFeliks Pašić), objavljivane od 1956. do 1978. godine. Napisaoje tri drame:<em> Kosančićev venac </em>7 (prvoizvođenjemarta1982.u Ateljeu212), <em>Ruženje naroda u dva dela </em>(prvo izvođenje decembra1987. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, Sterijina nagrada za najbolji tekst 1988), <em>Knez Pavle </em>(prvo izvođenje maja 1991. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu). Iz oblasti dramske teorije i kritike objavio je sledeće knjige: <em>Angažmanu dramskoj formi </em>(1965. i 2003), <em>Dramski pravci XX veka </em>(1971. i 2002), i antologije <em>Avangardna drama </em>(1964), <em>Antologija savremene srpske drame </em>(1977). Knjiga razgovora i političkih eseja <em>Iskorak u stvarnost </em>objavljena je1995. i 2003. godine. <br /> <br /> Umro je 1995. godine u Beogradu.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x