Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

U prodaji će se uskoro naći deseto izdanje knjige „Moć želje – Vodič za životni optimizam“ Zorice Karanović. Ovaj vodič za životni optimizam će vam osloboditi um, pročistiti čula i udahnuti životnu energiju koju ranije niste osetili ili niste znali da je imate u sebi. Lepota života je u nama, a ne u stvarima i pojavama koje nas okružuju. Naši ciljevi u životu su zapravo naše želje. Dr Zorica Karanović u ovoj knjizi predstavlja niz stručnih saveta, sugestija i primera iz svakodnevnog života koji će vam pomoći da poboljšate život i pomirite se sa sobom jer samo tako možete da se pomirite i sa svetom koji vas okružuje.

Na knjižarskim policama uskoro će se naći deveto izdanje knjige „Kaja, Beograd i dobri Amerikanac“ dobitnice regionalne nagrade „Meša Selimović“ Mirjane Đurđević. Dok Evropa još uvek ismeva nacizam, Beograd gradi dve bogomolje: katoličku Crkvu Svetog Antuna i budističku pagodu. Potonju za svoje privremene sugrađane Kalmike, poreklom Mongole, koji su sa Belim Rusima pobegli pred Oktobarskom revolucijom. Kalmička devojčica Kaja za to vreme trenira mačevanje, odlazi na jahanje, uči jezike i baca pod noge sve muškarce koje susretne: od kosookih vršnjaka do američkog poslanika u Kraljevini Jugoslaviji. Pa i jednog Nemca – budućeg ratnog zločinca. Jedina koja pokušava da joj stane na put je Mica Ðurđević, novelistkinja, agilna članica Društva za ulepšavanje Vračara i učiteljica u beogradskoj Boračkoj školi za mačevanje i boks.

„Ja sam Akiko“ Stefana Tićmija doživeće svoje peto izdanje. Dečja knjiga godine Međunarodnog festivala „Trg od knjige“, nadahnuta, poetska knjiga Stefana Tićmija novi je glas u domaćoj književnosti za decu i mlade. Opojan kao stihovi Mike Antića, bajkovito mudar poput Malog Princa, duhovit i topao kao tekstovi Igora Kolarova – roman „Ja sam Akiko“ ulazi u niz ostvarenja koja će decenijama biti naši sagovornici.

U prodaji će se naći i peto izdanje knjige „Fama o biciklistima“ Svetislava Basare, kultna knjiga koja predstavlja veliki zaokret u srpskoj prozi. Sticajem okolnosti, suspregnutih sa zapadnjačkom crtom našeg bića, našli smo se u situaciji da, istorijski posmatrano odnedavno, trpimo teret jedne istorije koja nama ne pripada, koja je uvezena iz pukog pomodarstva ili, pre, iz megalomanije. Nama je nametnuta jedna istorija za koju zapad nije imao smelosti, a za koju mi – u dubinama duša – nemamo afiniteta.

U štampi je i četvrto izdanje savremene bajke „Dvanaesto more“ Igora Kolarova. Kia Sibin ima 12 godina i svi misle da je neobična. Skuplja porcelanske figurice divljih životinja. Ona i njena drugarica Simona zajedno obilaze Mesečev vrt i napušteno pozorište Orfej. Međutim, kad se Simona razboli, čuda će morati da se dogode da bi ona mogla da ozdravi... „Dvanaesto more“ predstavlja verovatno vrhunac osobenog stvaralaštva Igora Kolarova, pisca koji je pomerio granice književnosti za decu.

Četvrto izdanje doživeće „Ženski razgovori“ Duška Radovića. Zbirka duhovitih priča iz ugla različitih žena (i muškaraca) o ljubavi, sreći i zajedničkom življenju. Posmatrajući muški svet iz ženske perspektive u dramskim crticama, Radović kroz humor ali i gorčinu analizira ono što svakodnevno živimo. Ironična ali dobrodušna, knjiga u kojoj će se svako pronaći.

Pričama iz knjige „Unutrašnje dvorište“ Goran Petrović uverljivo je omeđio svoj razuđeni pripovedački prostor. Njegovi književni junaci oblikuju jedan čudesan, sanjani svet – sused iz zgrade pretvara se u anđela, grupa prijatelja koja tajno ulazi u jedan pejzaž akvarela, likovi koji skidaju kolutove dima sa zidova i nameštaja, koračaju lebdeći iznad zemlje, bojadišu Feniksov pepeo, daju lekcije uvažavanja ili se bave iskopavanjem sreće... Svi oni teže da izađu iz bezlične svakodnevice, zakorače u predeo mašte i tako ožive jedinstven književni mikrokosmos kojim se nadograđuju ustaljeni prozni postupci u srpskoj književnosti na prelazu dva veka. U štampi je drugo izdanje ove knjige.

U prodaji širom Srbije uskoro će se naći drugo izdanje savremene tinejdžerske drame „Bandoglavić Strahinja“ Siniše Soćanina. Ko je usred noći provalio u školu i ispreturao sve učionice i kabinete? Šta je tražio? Da nisu umešani ozloglašeni osmaci? Da li će šestak Strahinja konačno nagrabusiti zbog njih? Ko mu šalje misteriozne preteće poruke na Instagramu? A ko ljubavne? Može li neprijateljstvo s fudbalerima iz razreda da se pretvori u drugarstvo? Koliko ga tačno Milica mrzi? I kakve sve to veze ima s Banović Strahinjom, koga mama zove najvećim frajerom 14. veka?

Knjige možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dušan Radović

Dušan Radović

<p style="text-align: justify">Dušan Radović (Niš, 29. novembar 1922 &ndash; Beograd, 16. avgust 1984) je bio srpski pesnik, pisac, novinar, aforističar i TV urednik. Bio je glavni urednik <em>Pionirskih novina</em>, urednik Programa za decu Radio Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista <em>Poletarac</em>, novinar <em>Borbe</em> i (od 1975. godine) urednik <em>Studija B</em>.<br /> <br /> Rekao je o svom pisanju: &bdquo;Pisati sam počeo u samoodbrani. Branio sam se od svih koji su me ugrožavali zdravljem, snagom, lepotom, boljim uspehom u školi. Vadio sam se, dokazivao i sebi i drugima da sam samo drukčiji a ne gori od njih. Ima i izuzetaka, ali ja mislim da je umetnost posao za one koji imaju problema sa sobom. Oni razvijaju čula i osobine koji nisu potrebni zdravim i uspešnim ljudima. Niko bolje ne poznaje ljude od umetnika. A to dragoceno znanje stiče se dramatičnim poznanstvom sa samim sobom.&ldquo;<br /> &nbsp;</p>

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

<p style="text-align: justify">Goran Petrović (Kraljevo 1961 &ndash; Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze <em>Saveti za lakši život</em> (1989), romane <em>Atlas opisan nebom</em> (1993), <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (1997), <em>Sitničarnica &bdquo;Kod srećne ruke&ldquo;</em> (2000), <em>Papir </em>(2022) i <em>Ikonostas </em>(2022), novelu <em>Ispod tavanice koja se ljuspa </em>(2010), zbirke pripovedaka <em>Ostrvo i okolne priče</em> (1996), <em>Bližnji </em>(2002), <em>Razlike </em>(2006), knjigu izabrane kratke proze <em>Sve što znam o vremenu</em> (2003), dramske tekstove <em>Skela </em>(2004) i <em>Matica </em>(2011), knjigu zapisa <em>Pretraživač </em>(2007) i knjige izabranih priča <em>Porodične storije </em>(2011) i <em>Unutrašnje dvorište</em> (2018).<br /> <br /> Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.<br /> <br /> Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama <em>Bogorodica i druga viđenja</em> (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film <em>Bližnji </em>(po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama <em>Iznad pet trošnih saksija</em> (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; <em>Matica </em>(po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.<br /> <br /> Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: &bdquo;Prosvetina&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine &bdquo;Beogradski pobednik&ldquo; i &bdquo;Vladan Desnica&ldquo;, &bdquo;Vitalova&ldquo;, &bdquo;Račanska povelja&ldquo;, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za pripovetku, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, nagrada za dramski tekst &bdquo;Kočićeva knjiga&ldquo;, &bdquo;Zlatni krst Kneza Lazara&ldquo;, &bdquo;Veljkova golubica&ldquo; za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za celokupno književno stvaralaštvo, &bdquo;Stanislav Lem&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, &bdquo;Zlatna knjiga Matice srpske&ldquo;...<br /> <br /> Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.</p> <p style="text-align: justify">&nbsp;<br /> Foto: Nebojša Babić</p> <h3 style="color: red;">Priče o Merama</h3> <div data-type="image-block" imageid="da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" pathprefix="images/da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" title="018-broj-prijatelja-E" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-broj-prijatelja"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" pathprefix="images/31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" title="023-price-o-merama-2-prof-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-koliko-pesama-staje-na-longplej-plocu-a-ko"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" pathprefix="images/93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" title="propusna-moc-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-propusna-moc-bulevara"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" pathprefix="images/8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" title="Foto-Laguna-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-baletanke-ni-male-ni-velike"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" pathprefix="images/86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" title="sve-goran-petrovic-04-profil-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-sve"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" pathprefix="images/c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" title="Prstohvat-thumb" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-prstohvat"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" pathprefix="images/1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" title="03-profil" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-dobro-ulozen-novac"}' linkexternal=''></div>

Slika Igor Kolarov

Igor Kolarov

<p style="text-align: justify">Igor Kolarov (1973&ndash;2017) jedan je od najznačajnijih domaćih pisaca za decu i mlade. Objavio je knjige za decu: <em>Hionijine priče</em> (pesme i priče, 2000); <em>Agi i Ema</em> (roman, 2002, nagrada "Politikin Zabavnik"); <em>Priče o skoro svemu</em> (priče, 2005, nagrada "Neven"), <em>Kuća hiljadu maski</em> (roman, 2006; nagrada "Politikin Zabavnik", nagrada "Sima Cucić", nagrada "Mali Princ" za najbolju dečju knjigu u regionu) i druge. Pored navedenih, dobio je i nagradu Zmajevih dečjih igara (2006) za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za mlade, kao i Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (2009) za stvaralački doprinos u širenju kulture.&nbsp;</p>

Slika Siniša Soćanin

Siniša Soćanin

<p style="text-align: justify">Siniša Soćanin je rođen u Sremskoj Mitrovici 1972. Piše za decu i odrasle. Objavio je zbirku priča &bdquo;Tri reda zuba&ldquo; (Matica srpska, 2002). Priča &bdquo;Premijera&ldquo; bila je u užem izboru na međunarodnom konkursu <em>Lapis Histriae</em> 2016. Njegov ekološki komad &bdquo;Gospodari metle&ldquo; najgledanija je dečja predstava pozorišta &bdquo;Dobrica Milutinović&ldquo; u Sremskoj Mitrovici. Komad za decu &bdquo;Petrarka&ldquo; je na repertoaru istog pozorišta od 2017. godine. Roman za decu &bdquo;Bandoglavić Strahinja&ldquo; (2018) bio je u najužem izboru za nagradu Zmajevih dečjih igara, nagradu &bdquo;Neven&ldquo; i nagradu Grada Niša za književnost za decu i mlade. &bdquo;Ubisvet&ldquo; (2019), njegov prvi roman za odrasle, bio je u užem izboru za nagradu &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; i širem izboru za Ninovu nagradu. &bdquo;Mapa oproštaja&ldquo; je njegov drugi roman za odrasle. Živi u Zemunu.</p>

Slika Stefan Tićmi

Stefan Tićmi

<p style="text-align: justify">Stefan Mitić Tićmi rođen je u Leskovcu 1992. godine. Objavio je knjige: <em>U'vatile me lutke</em> (2015), <em>Ja sam Akiko</em> (2018), <em>Kaput od mahovine</em> (2020) i <em>Guguto memeto</em> (2023). Scenarista je četvrte sezone televizijskog serijala <em>Avanture miša Harlampija</em> (2025).<br /> <br /> Zbirka <em>U'vatile me lutke</em> prevedena je i prilagođena osobama sa oštećenim sluhom, dok je roman <em>Ja sam Akiko</em>, prodat u više od 25.000 primeraka, doživeo niz umetničkih adaptacija &ndash; animirani film, mural, grafičku novelu, kao i više pozorišnih predstava koje se izvode u zemlji i regionu. Prema romanu <em>Guguto memeto</em> snimljen je kratki igrani film.<br /> <br /> Njegova dela uvrštena su na prestižnu listu <em>White Ravens</em> Međunarodne omladinske biblioteke u Minhenu. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Leskovca za doprinos kulturi, afirmaciji dečje književnosti i društvenom angažovanju, kao i nagrade Politikinog Zabavnika za najbolju dečju knjigu namenjenu mladima u 2018. godini za roman <em>Ja sam Akiko</em>, i plaketu Dječja knjiga godine na Međunarodnom festivalu Trg od knjige u Herceg Novom.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Slika Svetislav Basara

Svetislav Basara

Svetislav Basara (1953, Bajina Bašta), romansijer, pripovedač i dramski pisac. Autor je više od dvadeset knjiga – romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je mnogih srpskih i međunarodnih književnih nagrada. Bio je ambasador Srbije na Kipru 2001–2005. godine. Objavio je: – knjige priča: „Priče u nestajanju“ (1982), „Peking by Night“ (1985), „Izgubljen u samoposluzi“ (2008) i „Majmunoopisanije“ (2008); „Očaj od nane“ (2016); – romane i novele: „Kinesko pismo“ (1985), „Fama o biciklistima“ (1987), „Na Gralovom tragu“ (1990), „Napuklo ogledalo“ (1986), „Mongolski bedeker“ (1992, Nolitova nagrada), „De Bello Civili“ (1993), „Looney Tunes“ (1997), „Sveta mast“ (1998), „Ukleta zemlja“ (1995), „Kratkodnevica“ (2000), „Džon B. Malkovič“ (2001), „Srce zemlje“ (2003), „Fantomski bol“ (2005), „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ (2006), „Dnevnik Marte Koen“ (2008), „Fundamentalizam debiliteta“ (2009), „Tajna istorija Bajine Bašte“ (2010), „Početak bune protiv dahija“ (2010), „Mein Kampf“ (2011), „Dugovečnost“ (2012), „Gnusoba“ (2013), „Anđeo atentata“ (2015) i „Andrićeva lestvica užasa“ (2016); – drame: „Bumerang“, „Oksimoron“ (2001) i „Nova Stradija“ (2009); – knjige eseja: „Na ivici“ (1987), „Tamna strana Meseca“ (1992), „Drvo istorije“ (1995), „Virtuelna kabala“ (1996), „Vučji brlog“ (1998), „Pušači crvenog bana“ (2017), „Atlas pseudomitogije“ (2019); – prepisku: sa Miljenkom Jergovićem „Tušta i tma“ (2014) i „Drugi krug“ (2015). Laguna je, počev od 2009, objavila nova izdanja romana „Fama o biciklistima“, „Ukleta zemlja“, „Looney Tunes“, „Sveta mast“, „Napuklo ogledalo“, „Mongolski bedeker“ i „Srce zemlje“. Dvostruki je dobitnik je Ninove nagrade za romane „Uspon i pad Parkinsonove bolesti“ i „Kontraendorfin“; nagrade „Isidora Sekulić“ i nagrade Srpskog književnog društva „Biljana Jovanović“ za roman „Anđeo atentata“ i prvi je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“ za rukopis u nastajanju. Drame su mu izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na engleski, francuski, nemački, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik. Član je Srpskog književnog društva.

Slika Zorica Karanović

Zorica Karanović

<p style="text-align: justify">Zorica Karanović, novinar i pisac, rođena je 1974. godine u Beogradu. Kao student generacije, diplomirala je na beogradskom Fakultetu političkih nauka na kome je radila kao asistent i stekla zvanje magistra političkih nauka. Doktorsku disertaciju na temu &bdquo;Položaj žena menadžera u procesu tranzicije u Srbiji&ldquo;, odbranila je na Alfa Univerzitetu u Beogradu, na kome je držala predavanja na srpskom i engleskom jeziku. Generacijama studenata bila je mentor na osnovnim i postdiplomskim studijama. Profesionalna znanja sticala je pohađanjem brojnih domaćih i međunarodnih edukativnih programa (Velika Britanija, Nemačka, Italija...), što je doprinelo unapređenju kvaliteta i modernizaciji nastavnog procesa. <br /> <br /> Tokom višedecenijske profesionalne karijere za svoju matičnu kuću &ndash; list &bdquo;Politika&ldquo; - objavila je na stotine intervjua sa uglednim domaćim i inostranim ličnostima. Bila je urednica politikinih &bdquo;Ženskih strana&ldquo; i glavna urednica &bdquo;Bazara&ldquo; - najstarijeg domaćeg magazina za žene. Imala je više autorskih emisija na radiju i televizijama (BK Telekom, RTV Politika, RTV Studio B, TV Avala, TV Enter...) i bila kolumnistkinja prestižnog svetskog modnog magazina &bdquo;Elle&ldquo;. Stručno se usavršavala i u nemačkoj medijskoj grupaciji WAZ. <br /> <br /> Do sada je objavila pet knjiga, od kojih je izuzetan uspeh postigla knjiga &bdquo;Moć želje&ldquo;. Zorica se bavi tehnikama razvoja ličnih potencijala i kreativnih postignuća pojedinca. Optimizam je njeno misaono ali i životno opredeljenje. Smatra da je najveća stvaralačka moć svakog čoveka otkrivanje tajne ličnog preokreta poraza u pobedu. Svojim životom svedoči da je Gospod tvorac čuda i da je sve moguće onom koji veruje. Govori engleski i nemački jezik. Radi u medijskoj kući &bdquo;Politika&ldquo;, učestvuje na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, i drži motivacione radionice širom regiona.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x