Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Dečji roman „Agi i Ema“ Igora Kolarova, koji nam donosi dirljivu priču o prijateljstvu usamljenog devetogodišnjeg dečaka Agija i luckaste starice Eme, doživeće četrnaesto izdanje. Agi i Ema su ujedinjeni u borbi protiv svirepog i otuđenog sveta, a po ovom poetskom i duhovitom romanu (ovenčanom nagradom „Politikinog Zabavnika“ za najbolju dečju knjigu) snimljen je prvi srpski film za decu posle dvadeset pet godina pauze.

Na knjižarskim policama naći će se uskoro deveto izdanje knjige „Noć kada su došli svatovi“ Jelene Bačić Alimpić. Prvi deo trilogije „Kazna za greh“ uvodi nas u priču koja se dešava početkom XX veka u mirnoj vojvođanskoj ravnici na imanju grofa Ercega. Mihajlo i Emilija, grofov sin i kći kovača, odrastaju zajedno, a njihovo prijateljstvo prerasta u snažnu, silovitu i strastvenu ljubav suprotstavljenu društvenim normama i staleškim načelima. Posle mnogo godina zaogrnutih tajnama i lažima iza zidina grofovskog kaštela, jedna noć promeniće sve...

U štampi je sedmo izdanje knjige Nenada Gajića „Bajka nad bajkama – Senka u tami“, velike sage u kojoj se prepliću zagonetke, misterije, borbe i iznenađujući obrti kroz fantastične događaje s neizvesnim ishodom. Neobična družina, okupljena nizom naizgled slučajnih događaja, postepeno otkriva da nije sve onako kao što izgleda. Slepa devojčica, megdandžija, čobanin i hromi lopov, u trci za gole živote, probijaće se kroz živopisni svet mitskih bića i zaboravljenih gradova...

Sedmo izdanje doživeće i knjiga „Dvanaesto more“, koja predstavlja verovatno vrhunac osobenog stvaralaštva Igora Kolarova, pisca koji je pomerio granice književnosti za decu. Kia Sibin ima dvanaest godina i svi misle da je neobična. Skuplja porcelanske figurice divljih životinja. Ona i njena drugarica Simona zajedno obilaze Mesečev vrt i napušteno pozorište Orfej. Međutim, kad se Simona razboli, čuda će morati da se dogode da bi ona mogla da ozdravi...

Hit roman Jelene Bačić Alimpić „Neki drugi život“ doživeće četvrto izdanje samo nekoliko meseci nakon objavljivanja. Glavne junakinje knjige su bliznakinje Irene i Marta van der Linden, koje bezbrižno provode detinjstvo i mladost u živopisnom gradiću Harlemu, nadomak Amsterdama. Izgledom skoro identične ali po karakteru nepomirljivo različite, neraskidivo su vezane jedna za drugu. Njihov brižni otac, cenjeni i imućni lekar Henrik van der Linden, međutim, krije tajnu koja preti da ugrozi porodičnu sreću.

Još jedan domaći autor privukao je svojom knjigom veliku pažnju. Reč je o novom romanu Slaviše Pavlovića „Himerina krv“, koji će doživeti treće izdanje. Autor nam donosi priču o velikom diplomati i pesniku Jovanu Dučiću, najvećem ljubavniku među pesnicima i najvećem pesniku među ljubavnicima. Godine 1943. Jovan Dučić, veliki pesnik i diplomata, nalazi se u Americi. U kući na obali jezera Mičigen on u sećanje priziva scene iz teškog detinjstva, hapšenja i progone koje je doživeo od austrougarskih vlasti zbog patriotskog rada. Zdravlje mu je narušeno, ali ga to ne sprečava da piše svoje poslednje redove i proglase.

Uskoro će se u prodaji naći i treće izdanje knjige „Foliranti“ Mome Kapora. Ovo je nostalgična priča o ljubavi i prijateljstvu, koja nas vraća u vreme kasnih pedesetih, kada je autor bio sasvim mlad. Tridesetsedmogodišnji Momo Kapor seća se sebe sa devetnaest godina, tadašnjeg Beograda, kao i svih onih ljudi koji su mu tada, na neki način, bili važni. Ova knjiga je pismo upućena njima, ali je u isto vreme i upečatljiv dnevnik jednog davno iščezlog vremena.

U knjizi „Odjek prošlosti“ Luke Mičete sakupljeni su njegovi objavljivani novinski tekstovi, koji su prilagođeni ovom izdanju. Oni nam pružaju uvid u neka istorijska zbivanja i procese i osvetljavaju određene aktere koji su ostavili značajan trag u istoriji, ne samo našoj. Autor kaže da je ovom knjigom pokušao da približi i zainteresuje čitaoca za pojedine događaje i ličnosti, od kojih su neki bili pod zamagljenim koprenama nedovoljno vidljivi. U štampi je drugo izdanje ove knjige.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Momo Kapor

Momo Kapor

<p style="text-align: justify">Momo Kapor rođen je 1937. godine u Sarajevu kao jedino dete Bojane Kapor (devojačko Velimirović) i Gojka Kapora. <br /> <br /> <em>Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega.</em><br /> <br /> Jedan tragičan događaj zauvek je obeležio rane godine, ali i čitav život Mome Kapora. Za veme nemačkog bombardovanja Sarajeva, 13. aprila 1941. godine, na kuću u koju su se skonili Momina majka, baka i još četrdesetak ljudi pala je bomba, a četvorogodišnji Momo je jedini preživeo zahvaljujući tome što ga je majka pokrila sopstvenim telom, ostavši na mestu mrtva.<br /> <br /> Tako je na samom početku života Momčilo ostao bez dvadesetosmogodišnje majke, ali i bez oca, koji je zarobljen na početku rata kao rezervni oficir kraljevske vojske i interniran u logor u Nirnbergu, odakle će izaći tek nakon kapitulacije Nemačke.<br /> <br /> Svoje najranije detinjstvo provodi u Sarajevu, kod bakine sestre Janje Baroš, a u Beograd prelazi godinu dana po završetku rata, sa svojim ocem.<br /> <br /> U septembru 1955. godine upisuje se na Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, gde diplomira 1961. godine, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića.<br /> <br /> Momo Kapor, još kao gimnazijalac Treće beogradske gimnazije a zatim i kao student, počinje saradnju sa nekoliko časopisa u kojima objavljuje likovne kritike. Nešto kasnije počinje da piše putopise, feljtone i priče koje objavljuje u <em>Vidicima</em>, <em>Politici</em>, <em>Oslobođenju</em>, <em>Ninu</em>, <em>Mladosti</em> i <em>Književnim novinama</em>. Tada nastaju i njegove prve radio drame koje šalje na konkurse, često pod pseudonimom.<br /> <br /> U vreme završetka Akademije, 1961. godine upoznaje Anu Pjerotić, kćerku uglednog lekara Ante Pjerotića, sa kojom se venčava posle nekoliko godina, 1964. godine. U ovom braku rođene su kćerke Ana i Jelena.<br /> <br /> <em>Nakon venčanja živeli smo u iznajmljenoj sobi na Crvenom krstu, a zatim u iznajmljenom stanu u Siminoj ulici. Kiriju za taj stan smo platili godinu dana unapred od nagrade koju je dobio za jednu od svojih radio-drama, baš u trenutku kad se rodila naša kćerka Ana. Ubrzo se zapošljava u Jugoslavija publiku, a ja nastavljam studije na Filozofskom fakultetu, gde sam 1966. diplomirala na katedri za psihologiju. Naš prvi pravi dom nalazio se u ulici Kraljevića Marka, gde se rodila naša mlađa kćerka Jelena. Nekoliko godina kasnije zamenili smo ga za prostraniji stan u Kondinoj ulici, u kojem smo zajedno živeli do Momine pedesete godine. Tu su nastale </em>Beleške jedne Ane<em>, </em>Provincijalac<em>, </em>Foliranti<em>, </em>Zoe<em>...</em><br /> <br /> U ženskom časopisu <em>Bazar</em> počinju da izlaze tekstovi o tinejdžerki Ani, ilustrovani rukom autora. Oni vrlo brzo nalaze put do publike i 1972. godine postaju knjiga <em>Beleške jedne Ane</em>.<br /> <br /> <em>Tu sam iznosio mnogo opasnije stavove od onih koji su se mogli naći u disidentskoj literaturi. Tadašnji Politbiro bi ispao smešan da je napadao tinejdžerku sa kikicama (...) Tada sam sebe proglasio za lakog pisca čija su dela bila zgodna za čitanje pod haubama frizerskih salona, da bih se zaštitio od napada političkih oligarhija koje su se smenjivale na vlasti tokom mog života.</em><br /> <br /> U tom periodu počinje i saradnja Mome Kapora i izdavačke kuće <em>Znanje</em>, koja u okviru biblioteke HIT objavljuje prve Kaporove romane koji će mu doneti ogromnu popularnost. Njegove knjige su godinama bile na vrhu lista najčitanijih dela, a on je vrlo brzo postao miljenik publike. Zahvaljujući svojim autorskim emisijama na radiju i televiziji stekao je široku popularnost koja je u to vreme bila neuobičajena za književnike. <br /> <br /> 1988. godine razvodi se od prve supruge da bi ubrzo nakon toga ušao u novi brak. <br /> <br /> Momo Kapor je autor preko četrdeset knjiga. Osim romana i priča pisao je drame, putopise, esejističku prozu i bavio se ilustracijom. Njegove knjige su prevedene na mnoge strane jezike. <br /> <br /> Tokom života potvrdio je svoje pripadanje srpskom književnom korpusu i bio je dragocen hroničar zbivanja, često nesrećnih, koja su pratila njegov narod. <br /> <br /> Paralelno sa književnim radom bavio se i slikarstvom, a u isto vreme je i ilustrovao gotovo sve svoje knjige. Imao je samostalne izložbe u Srbiji, SAD, Italiji, Švajcarskoj, Venecueli, Nemačkoj i Velikoj Britaniji.<br /> <br /> Umro je 2010. godine u Beogradu.<br /> <br /> Uz podršku <em>Fonda Momo Kapor</em>, koji su osnovale kćerke Ana i Jelena, Učiteljski fakultet u Beogradu organizovao je prvi naučni skup o književnom stvaralaštvu Mome Kapora. Skup je održan u Beogradu i u Rimu, a rezultat je zbornik radova <em>Pripovedač urbane melanholije</em> koji je do danas najpotpunija analiza Kaporovog književnog opusa.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x