Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Dok sa nestrpljenjem iščekujemo novi roman Marka Vidojkovića „Đubre“, na knjižarskim policama će se uskoro naći deseto izdanje njegove knjige „E baš vam hvala“. Roman „E baš vam hvala“ izvodi svojevrsni desant na celokupno postjugoslovensko društvo. U doba globalne apatije i opšteg osećanja bezizlaza Vidojković nam pomaže da jasnije sagledamo i sudbinu Jugoslavije i vreme u kojem živimo.
Knjiga „101 tehnika uticaja“ D. R. Gilberta doživeće sedmo izdanje. Reč je o vrhunskom priručniku koji sažima dvadesetogodišnje ekspertsko iskustvo stručnjaka iz oblasti direktne prodaje, pregovaranja, motivacije zaposlenih i savremenog liderstva. Ovaj maestralan priručnik tehnike uticaja pretvara u univerzalno primenjive alatke i pruža ih čitaocu nadohvat ruke.
U štampi je treće izdanje hit knjige Dejana Stojiljkovića „Dukat za Lađara“, koja je svojevrsni nastavak romana „Olujni bedem“. Nakon bitke na Pločniku, u kojoj je srpska vojska nanela težak poraz Osmanlijama, krajiški vojvoda Ivan Kosančić, koji je u toj bici ranjen, povlači se na svoje imanje. Svestan da se senka neizbežnog rata nadvila nad srpskom kneževinom, vojvoda odlučuje da dovede u red svoj posed pre nego ga knez Lazar pozove u novi rat.
Još jedna knjiga Dejana Stojiljkovića doživeće novo izdanje. Uskoro će se u prodaji naći treće izdanje ćirilične verzije romana „Duge noći i crne zastave“ (bez kompakt-diska). U proleće 1386. godine granice Srbije potresaju upadi osmanlijskih pljačkaških hordi. U jednom takvom prepadu, brzi osmanlijski konjanici uspevaju da iz pograničnog manastira ukradu kivot čija je sadržina poznata samo srpskom knezu Lazaru Hrebeljanoviću.
I zbirka drama Dušana Kovačevića „Maratonci trče počasni krug“ doživeće treće izdanje. Dušan Kovačević je proslavio srpsku komediografiju, stvarajući dela koja svedoče o duhu našeg vremena. U ovoj knjizi možete naći drame: „Maratonci trče počasni krug“, „Radovan Treći“, „Svemirski zmaj“, „Šta je to u ljudskom biću što ga tera prema piću“ i prolog Dušana Kovačevića o pisanju, piscima, pozorištu…
U knjizi „Ostrva ljubavi“ Isidora Bjelica je ispisala zabeleške o strasti, žudnji i zanosu na ostrvima ljubavi: na Ibici, Sejšelima, Maldivima… Svaki grad je novo ostrvo ljubavi, sa svojim granicama, hridima, urbanim uvalama. „Ostrva ljubavi“ su knjiga inicijacije u ljubav i putovanja posle koje nećete biti isti jer ćete primiti tajne ljubavi. U štampi je treće izdanje ove knjige.
Treće izdanje doživeće i knjiga „Vreme smrti – knjiga IV: Izlazak“ Dobrice Ćosića. Poslednji deo „Vremena smrti“ ispisuje vrhunac kolektivne drame jednog naroda, paralelno prateći herojsku odbranu i pad Beograda u austrougarske ruke, izdaju saveznika i u istoriji nezabeležen egzodus srpskog naroda, mojsijevskih razmera, i povlačenje srpske vojske preko albanskih planina.
<p style="text-align: justify">Dragiša Ristovski poseduje više od dvadeset godina praktičnog poslovnog iskustva na različitim pozicijama, od komercijaliste na terenu do direktora. Kao trener poslovnih veština počeo je da radi pre petnaest godina, a danas su oblasti njegove ekspertize direktna prodaja, pregovaranje, motivacija zaposlenih i liderstvo. Autor je jedanaest knjiga, među kojima su bestseleri <em>Gube samo oni koji ne igraju</em> i <em>Arena prodaje</em>, objavljenih pod pseudonimom D.R. Gilbert. Kasnije su usledile knjige <em>Dobijaju svi oni koji igraju</em>, <em>Lider je u vama</em>, <em>Prodajni ring</em>, <em>Mapa uspeha</em>,<em> Veština uticaja</em>, <em>Kako unaprediti svoje pregovaračke veštine</em>, <em>Kako postati efikasan menadžer prodaje</em>, <em>101 tehnika uticaja</em> i <em>21 zašto i samo jedno kako</em>. <br />
<br />
U poslovnim krugovima je poznat kao energičan predavač, koji na svojim seminarima i treninzima pozitivnom energijom konstantno drži pažnju i motiviše slušaoce. Osnivač je i direktor D.R. Gilbert centar group d.o.o. i D.R. Gilbert consultinga, a suvlasnik je u još dve firme. Radi kao stalni konsultant unapređenja prodaje za više renomiranih kompanija i predsednik je „Udruženja Profesionalnih Prodavaca Srbije“. Početkom 2012. godine osnovao je „Akademiju komercijalne komunikacije“ koja je zvanično otpočela sa radom 2. juna kada je upisana prva generacija polaznika. 2014 godine osnovao je „Akademiju menadžerskih veština“. Osim Akademija kreator je i devet autorskih programa edukacije poslovnih veština, kao i pokretač regionalne Konferencije prodajnih strategija. Jedan je od osnivača Lyceum sistema koji je kreirao inovativnu softversku aplikaciju koja sadrži jedinstven sistem merenja kompetencija zaposlenih u prodaji i prodajnom menadžmentu. Svoju trenersku edukaciju je sticao na brojnim seminarima i treninzima, a značajno ju je upotpunio nezamenljivim praktičnim iskustvom. U toku svoje karijere je održao više od 2.200 treninga, seminara i predavanja u svim zemljama bivše Jugoslavije na kojima je učestvovalo nešto više od 32.000 polaznika.<br />
<br />
Do sada su na njegovim seminarima prisustvovali predstavnici iz više od 1000 kompanija među kojima su: „Banca Intesa, „ProCredit banka, „Bosch, „NIS Gasprom Neft, „Komercijalna banka, „Alpha banka“, „Piraeus Bank, „Coca-Cola Hellenic“, „Fiat Srbija“, „Uniqa osiguranje“, „Hemofarm“, „DDOR Novi Sad“, „Merkur Osiguranje BiH“, „Neoplanta“, „Galenika“, „Metalac“, „Generali osiguranje Srbija“, „Peštan“, „HE Đerdap“, „Bambi-Banat“, „Hemofarm BiH“, „Galerija podova“, „Tarkett Group“, „BASF“, „Rafinerija Modriča“, „Erste banka“, „Office Shoes“, „NLB bankaBIH“ , „OTP banka“, „Natron Hayat“, „Zepter International“, „Jub boje“, „Perutnina Ptuj“, „ banka BiH“…<br />
<br />
2011. godine je započeo saradnju sa Mokrogorskom školom menadžmenta gde drži obuke u oblasti prodajnih veština. U novembru 2008. godine u organizaciji kompanije „Hemel“ imao je prilike da održi predavanje na kojem je gostovao jedan od najvećih svetskih autoriteta iz oblasti marketinga i prodaje, J. Conrad Levinson. Objavio je više od dvesta tekstova u poslovnim i uže stručnim časopisima sa aktuelnim poslovnim temama. Za svoj rad i dostignuća dobio je i nekoliko zvaničnih priznanja. <br />
<br />
Potiče iz preduzetničke porodice – peta generacija preduzetnika, a po formalnom obrazovanju je diplomirani ekonomista. <br />
<br />
Rođen je 24. 07. 1973. godine, oženjen je suprugom Anom i ima ćerku Helenu.</p>
<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br />
<br />
Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br />
<br />
Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br />
<br />
Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br />
<br />
Laureat je prestižne književne nagrade „Miloš Crnjanski“ (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost „Dositejevo pero“ (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br />
<br />
Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br />
<br />
Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br />
<br />
Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br />
<br />
Živi i radi u Nišu.</p>
<hr />
<p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>
<p style="text-align: justify">Dobricа Ćosić (1921–2014), pisаc, esejistа, političаr, jednа od nаjznаčаjnijih figurа srpske istorije i književnosti druge polovine 20. vekа. U književnost ulаzi 1951. godine sа svojim prvim romаnom Dаleko je sunce, prvim modernim romаnom o jugoslovenskoj revoluciji koji je predstаvljаo kritiku revolucionаrnog terorа. Romаn je preveden nа tridesetаk jezikа, а sаmo u SSSR-u štаmpаn u 1.600.000 primerаkа. Zаtim objаvljuje romаne: <em>Koreni</em> (1954), <em>Deobe</em> (1961), <em>Bаjkа</em> (1965), <em>Vreme smrti</em> (tetrаlogijа, 1972–79), <em>Vreme zlа</em> – trilogijа<em> Grešnik</em> (1985), <em>Otpаdnik</em> (1986) i <em>Vernik</em> (1990), <em>Vreme vlаsti I </em>(1996) i <em>Vreme vlasti II</em> (2007). Dobitnik je Ninove nаgrаde dvа putа, zа romаne <em>Koreni</em> i <em>Deobe.</em><br />
<br />
Udruženje književnikа Srbije dodelilo mu je 1986. Nаgrаdu UKS zа izuzetаn znаčаj zа književno stvаrаlаštvo. Povelju Zаdužbine Jаkovа Ignjаtovićа iz Budimpešte dobio je 1989. godine. Njegoševа nаgrаdа uručenа mu je 1990. godine nа Cetinju zа troknjižje<em> Vreme zlа</em>.<br />
<br />
Dvа putа je dobio trаdicionаlnu godišnju nаgrаdu Nаrodne biblioteke Srbije zа nаjčitаniju domаću knjigu (1990. godine zа romаn Vernik i 1996. zа romаn <em>Vreme vlаsti I</em>; inаče, jedаn je od sаmo tri piscа, uz Slobodаnа Selenićа i Ljiljаnu Hаbjаnović Đurović, koji je ovu nаgrаdu dobio više putа). Povodom sedamdesetog rođendаnа dobio je 1991. godine specijаlnu Vukovu nаgrаdu. Junа 1993. dodeljenа mu je književnа nаgrаdа „Zlаtni krst knezа Lаzаrа“, dok je romаn <em>Vreme vlаsti</em> višestruko nаgrаđivаn (Kočićevo pero 1996, Nаgrаdа „Lаzа Kostić“ 1996, „Mešа Selimović“ 1997, „Petаr Kočić“ 1997, Kočićevа nаgrаdа 1998, nаgrаdа „Svetozаr Ćorović“ 1997, а ugledni švаjcаrski list <em>Nuvo Kotidijen</em> je, nа osnovu аnkete među čitаocimа u toj zemlji, početkom mаjа mesecа 1996. ovаj romаn proglаsio jednim od sedаm nаjboljih evropskih romаnа). Godine 1998. u Kruševаčkom pozorištu uručen mu je „Zlаtni krst despotа Stefаnа Lаzаrevićа“.<br />
<br />
U Moskvi je mаjа 2010. postаo prvi dobitnik nаgrаde „Puškin“ zа izuzetne zаsluge u književnosti, a u okviru Prvog slovenskog forumа umetnosti „Zlаtni vitez“ predsednik udruženjа pisаcа Rusije Vаlerij Gаničev uručio je Ćosiću i nаgrаdu „Zlаtni vitez“ zа književno stvаrаlаštvo.<br />
<br />
Delа Dobrice Ćosića prevedenа su nа tridesetаk jezikа, а svi romаni prevedeni su nа frаncuski gde su dobili nаjveće pohvаle. </p>
<p style="text-align: justify">Dušan Kovačević (Mrđenovac kod Šapca, 1948), dramski pisac, romansijer, scenarista, pozorišni i filmski i reditelj. Završio je osnovnu školu u Šapcu i gimnaziju u Novom Sadu 1968, a diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1973.<br />
<br />
Radio je kao dramaturg na TV Beograd od 1973. do 1978, docent na Fakultetu dramskih umetnosti od 1986. do 1988, a od 1998. direktor je „Zvezdara teatra“ u Beogradu. Dopisni član SANU od 2000, redovni od 2009. godine. Bio je ambasador Srbije i Crne Gore, a zatim Srbije 2005–2006. godine u Portugaliji.<br />
<br />
Živi u Beogradu.<br />
<br />
Drame: <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1972), <em>Radovan III</em> (1973), <em>Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću</em> (1976), <em>Proleće u januaru</em> (1977), <em>Svemirski zmaj</em> (delo za decu u stihu, 1977), <em>Sabirni centar</em> (1982), <em>Balkanski špijun</em> (1983), <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (1986), <em>Klaustrofobična komedija</em> (1987), <em>Profesionalac </em>(1990), <em>Urnebesna tragedija</em> (1991), <em>Lari Tompson, tragedija jedne mladosti</em> (1996), <em>Kontejner sa pet zvezdica</em> (1999), <em>Doktor šuster</em> (2000), <em>Dinar po dinar</em> (2005), <em>Generalna proba samoubistva</em> (2008), <em>Život u tesnim cipelama</em> (2010), <em>Kumovi </em>(2012), <em>Rođendan gospodina Nušića</em> (2014) i <em>Hipnoza jedne ljubavi</em> (2016).<br />
<br />
Filmski scenariji: <em>Beštije </em>(1976, režija Ž. Nikolić), <em>Poseban tretman</em> (1978, režija G. Paskaljević), <em>Ko to tamo peva</em> (1980, režija S. Šijan), <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1981, režija S. Šijan), <em>Balkanski špijun</em> (1984, režija D. Kovačević i B. Nikolić), <em>Sabirni centar</em> (1990, režija G. Marković), <em>Urnebesna tragedija</em> (1995, režija G. Marković), <em>Podzemlje – Underground</em> (1995, režija E. Kusturica), <em>Profesionalac </em>(2003, režija D. Kovačević) i <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (2009, režija S. Dragojević).<br />
<br />
TV drame: <em>Povratak lopova</em> (1974), <em>Dvosobna kafana</em> (1975) i <em>Zvezdana prašina</em> (1976).<br />
<br />
TV serije: <em>Čardak i na nebu i na zemlji</em> (13 epizoda po 45 minuta, 1976), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (6 epizoda po 60 minuta, 1995).<br />
<br />
Radio drame: <em>828 kilometara severno od prve varoši</em> (1970) i <em>Bio čovek</em> (1970).<br />
<br />
Romani: <em>Meda peva bluz</em> (2004), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (1995).<br />
<br />
Priče: <em>Deset filmskih priča</em> (2023).<br />
<br />
Pesme: <em>Ja to tamo pevam</em> (2020).<br />
<br />
Priznanja i nagrade: Oktobarska nagrada Beograda (za scenario filma <em>Sabirni centar</em>, 1989); „Zlatna arena“ za najbolji jugoslovenski film (Festival jugoslovenskog filma, Pula, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sabirni centar</em>, 1989); Nagrada Sterijinog grada Vršca za tekst savremene komedije (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Maratonci trče počasni krug</em>, 1974); Sterijina nagrada za tekst savremene drame (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em>, 1987; <em>Doktor šuster</em>, 2002); nagrada „Branko Ćopić“ („Novosti 8“, Beograd, za dramski tekst i scenario filma <em>Balkanski špijun</em>, 1985; za najbolje humorističko satirično delo, <em>Klaustrofobična komedija</em>, 1988; za humor i satiru za komediju <em>Urnebesna tragedija</em>, 1992); nagrada „Joakim Vujić“ (za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji, Knjaževsko-srpski teatar, Kragujevac, 1987); nagrada „Miloš Crnjanski“ (za knjigu <em>Drame</em>, Zadužbina Miloša Crnjanskog, Beograd, 1983); nagrada „Radoje Domanović“ (za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri, Fond „Radoje Domanović“, Beograd, 2007), „Zlatna palma“ za najbolji film (Filmski festival, Kan, 1995, <em>Podzemlje</em>); nagrada za najbolji scenario (Filmski festival, Montreal, 1984, <em>Balkanski špijun</em>; 2003, <em>Profesionalac</em>), nagrada međunarodnog žirija kritike za najbolji film – FIPRESCI (Filmski festival, Montreal, 2003, <em>Profesionalac</em>), Nagrada „Ivo Andrić“ za ukupan životni doprinos srpskoj književnosti (2017), nagrada Udruženja filmskih umetnika Srbije za životno delo (2018).<br />
<br />
Scenario za <em>Profesionalca </em>bio je nominovan među šest najboljih evropskih scenarija za 2003. od strane EFA (Evropske Filmske Akademije) u Berlinu; a film <em>Ko to tamo peva</em> dobio je „Čaplinovu nagradu“ u Veveju, itd. Film <em>Ko to tamo peva</em> po njegovom scenariju proglašen je za najbolji film jugoslovenske kinematografije nastao od 1945–1995. Filmski sajt IMDb je proglasio film <em>Podzemlje – Underground</em> za 223. od trista najboljih filmova svih vremena.<br />
<br />
<em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> izveden je u Grčkom nacionalnom teatru u Atini u februaru 1995. godine kao prvi ikad izveden srpski komad u Grčkoj. <em>Profesionalac </em>je igran u preko 40 inostranih pozorišta, pa i u prestižnom pariskom Theatre de la Ville u januaru 2004. godine, a 1995. je izveden u Njujorku (Off-Broadway). Između ostalog, izveden je u Teheranu na persijskom, u Španiji na galisijskom (galego) jeziku, u Barseloni na katalonskom, u Jerusalimu na hebrejskom, a u Turskoj se od 2012. godine igra svake sezone. Komad <em>Lari Tompson – tragedija jedne mladosti</em> izveden je 1998. na njujorškom festivalu i kao najbolja predstava festivala prikazan je u zgradi OUN za ambasadore u UN. Ta drama je u januaru 2005. godine imala premijeru i na Novom Zelandu. <em>Balkanski špijun</em> izveden je u Tokiju 2014. Drama <em>Maratonci trče počasni krug</em> izvođena je u Zagrebu, kao mjuzikl u Beogradu, kao opera u Austriji i Italiji, i kao opereta u Nemačkoj. <em>Doktor šuster</em> je izveden u Trstu i Tirani.<br />
<br />
Samo u beogradskim profesionalnim pozorištima odigrano je preko 4.000 predstava Kovačevićevih drama, koje je gledalo preko 2 miliona gledalaca. Njegove drame igrane su u preko 286 inostranih pozorišta i prevođene na nemački, engleski, francuski, talijanski, ruski, češki, slovački, grčki, poljski, makedonski, švedski, finski, mađarski, rumunski, bugarski, kineski, slovenački, turski, katalonski, španski, katalonski, galisijski, portugalski, persijski, japanski i hebrejski.</p>
<p style="text-align: justify">Rođena u Sarajevu. Diplomirala i magistrirala dramaturgiju na FDU. Jedno vreme radila kao asistent na predmetu Scenario. Kao kolumnista i filmski kritičar pisala je za gotovo sve veće novine sa eks-jugoslovenskog prostora. Najduže se zadržala u <em>Kuriru</em>, gde je pisala kolumnu od 2003. do 2007. godine, pod nazivom <em>Blek sabat</em>. Zapažene kolumne imala je i u <em>Dugi</em>,<em> Studentu</em>, <em>Blicu nedelje</em>, <em>Pravdi</em>, <em>Ekspresu</em>, <em>Lisi</em>, <em>Tini</em>, <em>Ona</em>, <em>Storiju</em>, <em>Objektivu</em>, <em>Tabloidu</em>, <em>Srpskoj reč</em>i,<em> Pogledima</em>… Feljtone, putopise i reportaže godinama je pisala za <em>Profil</em> i <em>Damu</em>. <br />
<br />
Objavila preko šezdeset knjiga, pedeset pod svojim imenom, petnaest pod pseudonimom. Skoro sve njene knjige su bestseleri koji su doživeli i po deset, petnaest izdanja. Najpopularniji su: <em>Spas</em>, <em>Spas 2</em>,<em> Sama</em>, <em>Voleti i umreti na Karibima</em>,<em> Ljubav u Tunisu</em>, <em>Moj deda Luj Viton</em>, <em>Tajni život slavnih Srpkinja</em>, <em>Princeze di Montenegro</em>, <em>Dama iz Monaka</em>, <em>Srpkinja</em> – prodate su desetine hiljada primeraka. Svoju prvu knjigu <em>Prvi probuđeni</em> objavila je u ediciji „Pegaz“ još sa 18 godina i dugo vremena je bila najmlađi član UKS. Njen magistarski rad objavljen je pod nazivom <em>Tehnotriler kao savremeni oblik tragedije</em>.<br />
<br />
Kao pozorišni pisac i reditelj najveći uspeh doživela je sa dramom <em>Sarajka u Beogradu</em>, koja je deset godina punila hale. Veoma uspešni komadi bili su i <em>Ozloglašena</em>, <em>Psovači</em>,<em> Tako je govorio Broz</em>… Za dramu <em>Skadarlijka</em> dobija i prestižnu nagradu za najbolji tekst i režiju na internacionalnom festivalu u Sarajevu. <br />
<br />
Kao TV autor radila je nekoliko projekata, od toga<em> Klot–Frket</em> na BK televiziji i BN televiziji, i<em> Isidorin ljubavni vodič </em>na televiziji Metropolis.<br />
<br />
Kao scenarista i reditelj potpisuje 2000. godine prvi srpski nezavisni film <em>Dorćol–Menhetn</em>.<br />
<br />
Kao modni dizajner šešira imala je preko deset revija, za koje je dobila niz internacionalnih priznanja. <br />
<br />
Autor je nagrađivanih radio-drama, od kojih je najveći uspeh doživela drama o Isidori Sekulić. Tvorac je niza performansa i umetničkog projekta <em>Politart</em>, koji je doživeo veliku internacionalnu promociju, a posebno je zapažena njena izložba sa N. Pajkićem u Muzeju savremene umetnosti „Egzibicija nacionalnog pomirenja“. <br />
<br />
Isidora je dobitnik i dva Beogradska pobednika za književnost, dva Zlatna bestselera,<em> Samsungove</em> nagrade za kulturu, nagrada Gala pisac TV Politike 2002, Najvoljenije žene 21. veka, Karić nagrade za publicistiku i nagrade „Dragiša Kašiković“ za publicistiku, nagrade za književnost studenata Sorbone i mnogihdrugih nagrada za brojne humanitarne angažmane. <br />
<br />
Za roman <em>Spas </em>dodeljena joj je nagrada „Zlatni Hit liber“ 2014. godine. <br />
<br />
Kao glavni urednik potpisala je nekoliko projekata: Isidorine ženske strane, Hepi-end, Trag istine. Bila je glavni urednik diplomatskog magazina <em>Vip Trip Diplomatic</em>… <br />
<br />
Njena dela prevođena su na engleski, ruski, francuski, slovenački, makedonski i španski jezik.<br />
<br />
Posle dugogodišnje borbe sa opakom bolešću, Isidora Bjelica je preminula u Beogradu u avgustu 2020. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.</p>
<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br />
<br />
<u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.