Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Da je novi roman Jelene Bačić Alimpić „Neki drugi život“ apsolutni hit, dokaz je i to što je nakon samo dve nedelje od početka prodaje knjige već u štampi i njeno drugo izdanje. Jelena Bačić Alimpić je novim romanom čitaocima donela uzbudljivu, napetu i psihološki iznijansiranu priču o izdaji, odanosti i neuništivoj volji da se opstane i voli. U središtu radnje su bliznakinje Irene i Marta van der Linden. One bezbrižno provode detinjstvo i mladost u živopisnom gradiću Harlemu, nadomak Amsterdama. Izgledom skoro identične ali po karakteru nepomirljivo različite, neraskidivo su vezane jedna za drugu. Njihov brižni otac, cenjeni i imućni lekar Henrik van der Linden, međutim, krije tajnu koja preti da ugrozi porodičnu sreću.

Drugo izdanje doživeće i knjiga vladike Maksima „Viđenje nevidljivog“. Reč je o zbirci eseja i promišljanja o tome da li savremeno društvo može da se izbori sa svim izazovima i nedaćama a da u sebi nađe iskru samilosti i empatije, odnosno prave i iskonske vere. Vladika na zanimljiv način ukazuje na probleme sa kojima se savremeno društvo i pojedinci susreću, pominje požar u Bogorodičinoj crkvi u Parizu, migrantsku krizu, sličnosti među narodima i njihovim običajima i shvatanjima, Dostojevskog, koronavirus.

U prodaji će se uskoro naći i drugo izdanje knjige „Treće proleće“ velikana srpske književnosti Dragoslava Mihailovića. „Treće proleće“ je nastavak, odnosno dalji razvoj priče „Treće proleće Svete Petronijevića“, koju je pisac objavio 1983. u zbirci priča „Uhvati zvezdu padalicu“. Ovo je literarna istorija jednog mladog udbovca, koji se razboleo od tuberkuloze, a onda u „drugom“ životu postao ugledni advokat u Beogradu. Ovo delo dokazanog majstora srpske proze dočarava vreme političkih pritisaka u kulturi i pravosuđu, verbalnog delikta, disidenata i sveprisutne Udbe, prividnog izobilja i moralne oskudice u decenijama pred raspad Jugoslavije.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

<p style="text-align: justify">Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. <br /> <br /> Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom &bdquo;Pismo&ldquo;, objavljuje krajem 1957. u <em>Ježevom kalendaru</em>. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu <em>Letopis Matice srpske</em>. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom <em>Frede, laku noć</em>, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u <em>Letopisu</em>, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman <em>Kad su cvetale tikve</em>. Treća knjiga, <em>Petrijin venac</em>, izdata 1975. godine, osvojila je &bdquo;Andrićevu nagradu&ldquo;. Roman <em>Čizmaši</em> objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. <br /> <br /> Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu <em>Kad su cvetale tikve</em>, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar &ndash; obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. <br /> <br /> Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova <em>Goli otok</em> (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine).<br /> <br /> Objavio je još publicistička dela i naučne studije <em>Kratka istorija satiranja</em> (1999),<em> Crveno i plavo</em> (2001), <em>Vreme za povratak</em> (2006), <em>Majstorsko pismo</em> (2007), kao i drame<em> Kad su cvetale tikve</em>, <em>Protuve piju čaj</em>, <em>Skupljač</em> i <em>Uvođenje u posao</em>.&nbsp;U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam.<br /> <br /> Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. &bdquo;Laguna&ldquo; je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka <em>Preživljavanje</em>, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine.<br /> <br /> Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Vladika Maksim

Vladika Maksim

<p style="text-align: justify">Vladika Maksim (Vasiljević), episkop Los Anđelesa i Zapadne Amerike, rođen je 1968. godine u Foči, gde je pohađao osnovnu školu koju je završio u Sarajevu. Srpsku pravoslavnu bogosloviju upisao je 1983. i završio 1988, da bi posle odsluženog vojnog roka upisao Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu. Zamonašio ga je 1996. godine tadašnji episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije u manastiru Tvrdoš kraj Trebinja.<br /> <br /> Od 1994. do 1999. godine boravio je na magistarskim i doktorskim studijama u Grčkoj, gde je 1999. godine odbranio doktorat na Univerzitetu u Atini u oblasti dogmatike i patristike. Studirao je klasičnu filologiju, vizantijsku ikonografiju i muziku. Jednogodišnje postdoktorske studije iz vizantijske istorije i teologije proveo je na Sorboni u Parizu 2003/4. godine. U isto vreme, kao profesor po pozivu na Francuskoj akademiji lepih umetnosti (<em>Beaux-arts</em>) u Parizu bavio se teorijom i praksom slikanja. Bio je urednik časopisa <em>Bogoslovlje</em>, zvaničnog glasila Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<br /> <br /> Za episkopa zapadnoameričkog izabran je 2006. godine. <br /> <br /> Profesor je patrologije na Univerzitetu u Beogradu. Njegove oblasti istraživanja obuhvataju Svete oce, svetitelje, istoriju i ikonografiju. <br /> <br /> Pored većeg broja studija i monografija, autor je deset knjiga: <em>Svetost: božanska i ljudska</em> (Beograd 2010), <em>History, Truth, Holiness</em> (Los Anđeles 2011), <em>Vera i život između transcendetnosti i kontekstualnosti</em> (Beograd 2014), <em>Čovek zajednice u Hristu</em> (2015), <em>Verno ogledalo bližnjeg lica</em> (Beograd 2016), <em>Dnevnik sa Sabora</em> (Beograd 2016), <em>Theology as a Surprise</em> (Njujork 2018), <em>Simeon Metafrast: biografija, redakcija, teologija</em> (Beograd 2020), <em>Zakon prirode i način postojanja: studije o odnosu teologije i nauke</em> (Beograd 2020), <em>I na Istoku i na Zapadu</em> (Los Anđeles 2020).<br /> <br /> Pored arhipastirskog i profesorskog rada, bavi se slikanjem. <br /> <br /> Govori grčki, engleski, ruski i francuski.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x