Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

U štampi je 27. izdanje kultne knjige za decu i odrasle „Agi i EmaIgora Kolarova. Ovo je dirljiva priča o prijateljstvu usamljenog devetogodišnjeg dečaka Agija i luckaste starice Eme, i njihovom zajedničkom buntu protiv svirepog i otuđenog sveta. Roman je do sada preveden na engleski, ruski, francuski i italijanski jezik, a u Rusiji je za kratko vreme doživeo dva izdanja.

Na knjižarskim policama uskoro će se naći dvadeseto izdanje knjige „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“ i deseto izdanje knjige „Beograd kroz ključaonice 100 kućaNenada Novaka Stefanovića. Vodeći se principom „jedna kuća – jedna priča“, autor je u knjizi „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“ ispričao četrdesetak priča o slavnim beogradskim ljubavima i njihovim adresama. Ovo je zbirka istinitih ljubavnih priča, ali i svojevrsni vodič kroz dvovekovnu istoriju Beograda. Kuće u kojima se odvijala javna i tajna ljubavna istorija prestonice postoje i danas. Kroz istoriju sto beogradskih zdanja u knjizi „Beograd kroz ključaonice 100 kuća“ autor daje panoramu grada na ušću dveju reka, raskrsnici Istoka i Zapada. U ovom jedinstvenom vodiču saznaćete malo poznate činjenice o građevinama pored kojih svakodnevno prolazite, kao i brojne kuriozitete koji će oplemeniti vaš pogled na grad.

Semper idemĐorđa Lebovića, najpreporučivanija knjiga po izboru knjižara Delfi lanca, doživeće dvadeseto izdanje. „Semper idem“ je knjiga o detinjstvu koja se može čitati kao porodični roman, ali i kao memoarski spis kojim se poznati dramaturg i scenarista, posthumno, predstavio kao veliki majstor moderne realističke proze. Pisac uviđa paralele između Drugog svetskog rata i ratova na tlu bivše Jugoslavije posmatrajući neke konkretne događaje.

Roman „EstorilDejana Tiago-Stankovića, koji je prevođen na više jezika i preporučena lektira u školama u Portugalu, doživeće 13. izdanje. Smešten u luksuzni hotel „Palasio“ u mondenskom letovalištu Estoril nedaleko od Lisabona, koji je tokom Drugog svetskog rata usled portugalske neutralnosti bio stecište mutnih radnji obaveštajnih službi zaraćenih strana, ali i izbeglica iz svih krajeva Evrope, „Estoril“ je divna i potresna priča o egzilu, podeljenoj lojalnosti, strahu i preživljavanju.

Uskoro će se u prodaji naći deveto izdanje romana „Da je bolje, ne bi valjalo“ i treće romana „OtacBojana Ljubenovića. Radnja hit knjige „Da je bolje, ne bi valjalo“ počinje u trenutku kada neostvareni pisac Ivan Bogdan u svom bračnom krevetu zatekne voljenu suprugu sa drugim muškarcem. Njegov ljubavni problem uskoro prelazi u drugi plan jer ga sustiže mnogo gori. Jedan bizarni trenutak nepažnje upliće Ivana u neuspešnu pljačku banke i uspešno ga uvodi u surovi svet beogradskog podzemlja. Prva na top-listi od kada je objavljena, knjiga „Otac“ je uzbudljiva, duhovita i duboko emotivna priča o raspadu jedne velike države, ali pre svega dinamična storija o Đorđu Kovaču, četrdesetogodišnjaku čiji se život okreće naglavačke kada jednog sasvim običnog dana na njegova vrata zazvoni nepoznati čovek u kaputu i sa kačketom na glavi.

ZavodGorana Markovića stigao je do četvrtog izdanja. Pred čitaocima je intrigantna priča o poznatim žiteljima Beograda. Glavni protagonisti su psihijatar i pozorišni reditelj Hugo Klajn, pijanistkinja i muzikolog Stana Đurić i vlasnik i direktor „Politike“ Vladislav Ribnikar – priča o njihovim isprepletanim odnosima utoliko je zanimljivija što im se sudbine i karijere prelamaju kroz dve različite epohe, onu pre i onu posle Drugog svetskog rata.

U štampi je i treće izdanje romana „Kad zvona zanemeVlade Arsića, priča o vremenu kada je Srbija bila zemlja smrti, a Valjevo njena prestonica. U nestvarnom mozaiku satkanom od dramatičnih događaja, u kojem se ukrštaju sudbine istorijskih ličnosti i nepoznatih junaka iz naroda, odvija se i ljubavna priča čiji nas dirljivi ishod uverava da život uvek pobeđuje smrt.

Novo izdanje kultnog romana Gradimira Stojkovića (1947–2025) „Hajduk u Beogradu“, sa posebnim koricama, ponovo je u modi. U štampi je treće izdanje knjige koja je postala sjajan film zbog kojeg gledaoci i čitaoci hrle u bioskope i u knjižare.

Nagrađivan i obožavan, ovaj roman o odrastanju, uklapanju i o nedoumicama mladih i nakon više od trideset godina nosi u sebi univerzalne poruke o prijateljstvu i zajedništvu. Važan kao prekretnica u domaćoj književnosti za decu i mlade, „Hajduk u Beogradu“ nas i danas podseća na nezamenljivost iskrenosti i poštenja.

Knjiga Slobodana VladušićaKošarka, to je Partizan“ posvećena crno-belom košarkaškom klubu doživeće treće izdanje. Ova knjiga nije hronologija, nije statistika, nije katalog trofeja. Ona je svedočanstvo – o tome kako su čuda moguća, kako pobeda ne stanuje samo u budžetima, i kako tim može postati mit. Novo izdanje prošireno je i ekskluzivnim intervjuima sa Željkom Obradovićem i Vanjom Marinkovićem.

Knjiga „PrestoniceAne Atanasković predstavlja autorkino sentimentalno putovanje kroz vreme i prostor srpskih prestonica od Beograda, Kruševca, Smedereva, preko Sremskih Karlovaca, Kragujevca, Debrca, do Niša i Prizrena. U knjižare stiže drugo izdanje ove knjige.

Nije mi ovo trebalo“, društveno-koristan roman za tinejdžere Ljiljane Šarac će vas osvojiti razigranošću i vedrinom. Uprava osnovne škole vodi disciplinski postupak protiv Bojana, učenika osmog razreda. On je priznao da je napravio ispad na času fizike i zbog toga ga čeka društveno-koristan rad. Bojan mora da se izvini nastavnici, da ide kod psihologa, da dežura sa nastavnicima, a povrh toga, od majke dobija zaduženje da, dok je ona na seminaru, pomogne tetka Ani koja je trudna i usamljena. A tek onda će se javiti nove nevolje… U knjižarama će se uskoro naći drugo izdanje ove knjige.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Goran Marković

Goran Marković

<p style="text-align: justify">Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju.<br /> <br /> Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima.<br /> <br /> Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije.<br /> <br /> Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima.<br /> <br /> Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru <em>Pompidu </em>u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu.<br /> <br /> Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji.<br /> <br /> Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova <em>Turneja </em>nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine.<br /> <br /> Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film <em>Variola vera</em> i 2001. godine za film <em>Kordon</em>. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u <em>Rečniku filma</em> (<em>Librairie Larousse</em>), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja <em>501 filmski reditelj</em> (<em>Barron's Educational Series, Inc.</em>). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom <em>Nacionalna klasa</em>. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo <em>Zlatno pero Gordana Mihića</em>, a iste godine nagradu za životno delo <em>Živojin Pavlović</em> na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu <em>Maverick</em>, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom <em>Officier dans l&rsquo;ordre des Arts et des Lettres</em>.<br /> <br /> Napisao je deset knjiga: četiri romana (<em>Tito i ja</em>, 1992; <em>Beogradski trio</em>, 2018 &ndash; najuži izbor za Ninovu nagradu; <em>Doktor D.</em>, 2022. i <em>Zavod</em>, 2024), prozne knjige <em>Češka škola ne postoji</em>, 1990; <em>Male tajne</em>, 2008; <em>Tri priče o samoubicama</em>, 2015. i <em>Izmišljeni život</em>, 2017; dnevnik <em>Godina dana</em>, 2000; i zbirku drama <em>Drame</em>, 1997.<br /> <br /> Foto: ©Mitar Mitrović</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x